Njihovo osnovno načelo je “živi to što radiš”, jer smatraju da otvorenošću za dijalog i dijeljenjem vizija možemo zaista mnogo. Potrebna je spremnost za prihvatanje konstruktivne kritike i želja za borbu protiv nepravde. Ove jeseni i zime organizovaće niz izložbi fotografija “Rat sjećanja”, u gradovima Bosne i Hercegovine i Srbije.

Izložba je dio projekta “Ratni spomenici u Bosni i Hercegovini (od 1991. godine)”, na kom su godinama radili, istraživali, fotografisali, kako bi dokumentovali politiku memorijalizacije i kulture sjećanja u Bosni i Hercegovini. Namjera im je da ukažu na to kako izgleda politika sjećanja te da potaknu dijalog o modelima memorijalizacije i mogućnostima promjene.

Zato vas pozivamo sve širom BiH i Srbije, ali i iz drugih država da dođete i posjetite izložbu. Ovo su termini:

• Sarajevo 1.10-15.10. 2016.
  otvaranje 1.10. u 19 sati u Vijećnici, besplatan ulaz na dan otvaranja
• Mostar 2.11.2016.-16.11.2016.
  otvaranje 2.11. u 19 sati u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača
• Banja Luka 22.11.-4.12.2016. otvaranje 22.11. u 19 sati
  otvaranje 22.11. u 19 sati u Muzičkom paviljonu i bifeu Staklenac
• Bihać 12.-27.12.2016.
  otvaranje 12.12. u 19 sati u Gradskoj galeriji Bihać
• Beograd 12.1.-4.2.2017.
  otvaranje 12.1. u 19 sati u Kulturnom Centru Beograda

Izgradnja mira je trajan proces, koji je na žalost započet ratom u prošlosti, ali nastavljen ambicijom i željom da se danas uradi sve što možemo kako nas sutra ne bi dočekala ponovljena istorija. Mi(r) možemo zajedno! Jedino tako će nove generacije dočekati život bez ratovanja, podjela i mržnje. Odsustvo rata ne znači mir, znači samo primirje i tihe tenzije koje kulminiraju u ljudskim dušama i srcima. U svijetu sa toliko ljubavi, još uvijek postoji klica zla. Svi zajedno možemo dati svoj doprinos da ona ne izraste u biljku koja će nas sve progutati.

Rat sjećanja traje decenijama nakon rata.

Rat sjećanja ne prestaje, jer teret prošlosti sukobljava.

Rat sjećanja podsjeća da borba počinje u glavama, mnogo ranije nego što se u ruke uzme oružje.

Nekada su ružna riječ ili misao najteže breme.

“Ovo je zapravo prva prilika da na jednom mjestu vidimo veliki dio, a na kulturi sjećanja cjelokupnu foto dokumentaciju obilježenih i neobilježenih mjesta stradanja u BiH. Koliko god mislimo da smo imuni/e na prizore iz bliske ratne prošlosti, drugačije reagujemo kada nam oni ne dolaze sporadično, u fragmentima.
Ovi memorijali svjedoče o jednom besmislenom ratu, koji osim što je odnio ljudske živote uticao je i na privid mira koji sada živimo”.

Važno je znati da žrtve nemaju pol, naciju, identite, staleže, već patnju koja im je zajednička. Upravo zbog toga trebate krenuti na put pomirenja

Da bismo uopšte mogli nastaviti dalje, Kristina dodaje kako je nužno adekvatno komunicirati o našoj prošlosti. Svjesna je da je to bolno, mučno, što potvrđuje i njeno iskustvo, ali neophodno je. “Ova izložba nije nikakva relativizacija krivice. Za krivicu i krivce nadležne su institucije. U našoj građanskoj nadležnosti je da učinimo sve kako bi dali/e trajni doprinos izgradnji mira, kako se više nikada nikome ne bio ponovilo naše iskustvo s početka devedesetih”, zaključuje Kristina.

CNA godinama radi sa ratnim veteranima, koji dolaze na izložbe. Ono što je važno istaknuti, prema Kristininom mišljenju jeste kako rat nije bio njihov izbor već nužnost. “Njihova okupljanja iako dolaze sa sve tri zaraćene strane mogu poslužiti kao nauk svima. Jedino građenjem zajedništva uz adekvatan odnos prema kulturi sjećanja možemo prevazići postojeće probleme čiji su generatori predstavnici etnonacionalnih elita kojima savršeno odgovaraju naše podjele jer njima obezbjeđuju vječni ostanak na vlastitim pozicijama. Nadam se da će što više građana i građanki Banja Luke posjetiti postavku do 4. decembra, jednako kao što se nadam odzivu u Bihaću gdje će biti posljednja bh. izložba 12. decembra u Gradskoj galeriji”, poručuje Kristina.

Vrijeme je da se suočimo na dostojanstven način sa posljedicama rata i prihvatimo sjećanja kao neizbježni dio na putu ka pomirenju. Jedino tako prestaće rat sjećanja, koji vrlo lako može voditi u nove, nepotrebne sukobe.