<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
>

<channel>
	<title>rituali &#8211; Lola Magazin</title>
	<atom:link href="https://lolamagazin.com/tag/rituali/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<description>Magazin za nju. I njega. Ali on čita krišom.</description>
	<lastBuildDate>Tue, 15 Sep 2026 05:11:18 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/09/lolathumn-01-150x150.png</url>
	<title>rituali &#8211; Lola Magazin</title>
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Otkrivamo tajne srećnih porodica. Da li je vaša jedna od njih?</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2026/09/15/otkrivamo-tajne-srecnih-porodica-da-li-je-vasa-jedna-od-njih/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=otkrivamo-tajne-srecnih-porodica-da-li-je-vasa-jedna-od-njih</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 15 Sep 2026 05:11:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[PORODICA]]></category>
		<category><![CDATA[raygovor]]></category>
		<category><![CDATA[rituali]]></category>
		<category><![CDATA[srećna porodica]]></category>
		<category><![CDATA[tajne]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=218350</guid>

					<description><![CDATA[Da li vam se nekada učinilo da što se više trudite oko dece, to vas ona manje slušaju? Svakodnevna jurnjava, posao, računi, pa još i svađe oko spremanja sobe, domaćih zadataka ili života koji žive&#8230; Nije ni čudo što se mnogi od vas uveče sruše u krevet sa osećajem da negde opasno greše, a istina [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Da li vam se nekada učinilo da što se više trudite oko dece, to vas ona manje slušaju? Svakodnevna jurnjava, posao, računi, pa još i svađe oko spremanja sobe, domaćih zadataka ili života koji žive&#8230; Nije ni čudo što se mnogi od vas uveče sruše u krevet sa osećajem da negde opasno greše, a istina je, zapravo, sasvim drugačija.</p>
<p>Pisac Brus Fajler odlučio je da stane na put tim porodičnim mukama. Čovek je seo i pročešljao gomilu naučnih istraživanja iz najrazličitijih oblasti. Konsultovao je vrhunske stručnjake za organizaciju &#8211; od uspešnih kompanija, preko sportskih timova, pa sve do vojske. Tražio je recept za kućnu harmoniju i pronašao prave dragocenosti za smanjenje svađa koje nam svima kidaju živce.</p>
<h3>Nisu naše bake badava pričale priče pored šporeta</h3>
<p>Istraživači Maršal Dak i Robin Fivuš otkrili su izuzetnu stvar &#8211; deca koja znaju porodične priče i korene odrastaju u stabilnije i otpornije ljude. Kada im pričate o tome kako su se borili vaši stari, vi im pružate sidro za ceo život.</p>
<p>S druge strane, stručnjak Alan Kazdin razvio je sjajne metode za rad sa decom koja su buntovna i vole da teraju inat, dok je Džim Tompson kroz svoj program pokazao koliko pozitivno bodrenje menja dečju svest. Čak su se i idejama antropologa Sare Blafer Hrdi podsetili koliko su bake i dede imali presudnu ulogu kroz istoriju ljudskog roda.</p>
<p>Sve su to fantastični alati. Naučnici nas lepo podsećaju da moramo da slavimo radosne trenutke i da ne zaboravimo koliko je praštanje važno za svaku zdravu zajednicu, ali da li je nauka zaista otkrila baš sve karte?</p>
<h3>Za njih ste vi najveći junaci, čak i kad se ljute na vas</h3>
<p>Iskusni dečji terapeuti, koji iza sebe imaju više od tri decenije rada sa porodicama, kažu da postoji nešto što nijedna studija ne može do kraja da izmeri. To je ona nevidljiva, a moćna nit između roditelja i deteta.</p>
<p>Pogledajte samo kako vas vaši mališani gledaju. Dok su mali, vi ste za njih najveći, najpametniji i najjači na svetu. Kad prvačići u školi ponosno kažu: &#8220;Biću vatrogasac kao moj tata&#8221; ili &#8220;Biću doktorka da lečim ljude, kao moja mama&#8221;, u njihovim očima se vidi čisto divljenje. To strahopoštovanje i ljubav su vaša najveća snaga i vaš najbolji saveznik, čak i kada dođu teški dani i velika iskušenja.</p>
<p>Deca gledaju u vas i traže vašu potvrdu i kada su ljuta, prkosna, povučena ili kada u pubertetu počnu da se bune protiv svakog vašeg pravila. U dubini duše, njima je vaša lepa reč i dalje važnija od bilo čega drugog.</p>
<h3>Zbog ovog jutarnjeg rituala jedna ćerka pamti oca celoga života</h3>
<p>Koliko je malo potrebno za čudo, najbolje govori jedna dirljiva priča iz knjige pisca Tima Ruserta. Devojčica po imenu Bet Haket imala je oca Rojdžera koji je radio dva teška posla kako bi prehranio porodicu. Vremena je bilo malo, ali je volja bila ogromna.</p>
<p>&#8220;Moje dete ima više od 20 godina, a i dalje ne može samostalno da živi&#8221;: I roditelji u Srbiji vode istu bitku</p>
<p>Da bi proveo makar malo vremena sa svojom ćerkicom, otac ju je budio svakog jutra u 4 sata. Sedeli bi zajedno u kuhinji i pili svoju &#8220;kafu&#8221; pre nego što on ode na rad. Otac bi joj ispričao kako mu je prošao dan, pitao je kako je ona, a kada bi ispraznili šolje, nežno bi je ušuškao natrag u krevet, poljubio za laku noć i otišao na posao.</p>
<p>Otac je preminuo još 1995. godine, ali ta žena i dan-danas, svako jutro kada skuva kafu i sedne za sto, preko puta sebe vidi svog nasmejanog tatinog duha sa šoljom u rukama.</p>
<p>To nije bila tehnika iz knjige. To nije bio naučni trik. To je bila čista, nesebična ljubav i saosećanje.</p>
<h3>Kad se podvuče crta, samo je jedna stvar uvek važna</h3>
<p>Kada dete oseti da vas zaista zanima kako se ono oseća, kada u vašim očima vidi iskrenu toplinu i ponos, vi mu gradite temelje za ceo život. Iz te blizine deca uče kako da poštuju druge, ali i kako da izrastu u dobre i sigurne ljude.</p>
<p>Naučne knjige i saveti stručnjaka su odlična stvar i treba ih čitati, ali nemojte zaboraviti ono najvažnije &#8211; najlepše tajne srećnog doma su sasvim jednostavne i ne menjaju se vekovima. Zagrlite svoje dete, saslušajte ga i dajte mu do znanja da je za vas najveće na svetu. Sve ostalo će doći na svoje mesto.</p>
<h5><a href="https://ona.telegraf.rs/porodica-deca/4395306-roditelji-ovo-je-tajna-srecnih-porodica-samo-jedna-stvar-ce-napraviti-coveka-od-vaseg-deteta-a-ne-namcora" target="_blank" rel="noopener">Ona.rs</a></h5>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:thumbnail url="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2026/09/sreca.webp" />	</item>
		<item>
		<title>Zašto Courteney Cox nikada ne češlja kosu i druge tajne njezine ljepote</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2022/10/12/zasto-courteney-cox-nikada-ne-ceslja-kosu-i-druge-tajne-njezine-ljepote/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=zasto-courteney-cox-nikada-ne-ceslja-kosu-i-druge-tajne-njezine-ljepote</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 12 Oct 2022 14:03:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Uncategorized]]></category>
		<category><![CDATA[courtney cox]]></category>
		<category><![CDATA[njega kose]]></category>
		<category><![CDATA[njega kože]]></category>
		<category><![CDATA[rituali]]></category>
		<category><![CDATA[tajna ljepote]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=139081</guid>

					<description><![CDATA[Glumicu Courteney Cox svi znamo po liku Monice Geller iz serije 'Prijatelji', međutim, manje je poznato da je Cox kreirala lifestyle brend inspiriran njegom kože koji se diči recikliranim materijalima i netoksičnim sastojcima.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ako baciš oko na Instagram glumice Courteney Cox, poželjet ćeš da ti postane najbolja prijateljica. Uglavnom možeš vidjeti koliko je vedra, vesela, cool žena koja se uvijek želi dobro zabaviti. Ali, uz život koji živi pred očima javnosti, također je fokusirana na stvaranje privatnog, mirnog utočišta kod kuće.</p>
<p>Cox je u jednom intervjuu nedavno otkrila svoje omiljene proizvode za njegu kože, koje vježbe preferira, koja jela spravlja kada ne osmišljava netoksične mirise te druge svoje svakodnevne rutine…</p>
<p><strong>Odmah nakon ustajanja &#8211; malo mackanja i trackanja</strong></p>
<p>Nakon što se probudi, odmah opere zube i umije lice &#8211; naravno. Nakon toga ESPA suhom četkom za cirkulaciju iščetka noge. Koristi Aquaphor ljekovitu mast pomiješanu s Augustinus Bader kremom ili uljem za tijelo. Ponekad pomiješa ulje za tijelo s Aquaphorom i nanese ga na cijelo tijelo. Voli Tata Harper piling za čišćenje i miješa ga s True Botanicals balzamom za čišćenje.</p>
<p><strong>Jutarnja rutina: &#8220;Teško mi je piti vodu, zato jedem voće&#8221;</strong></p>
<p>Uzima vitamine svako jutro. Ujutro pije sok od celera svaki dan već gotovo dvije godine, a to radi čak i kad je na putu, odnosno izvan kuće. Jede krastavce, ananas, đumbir i limun. „Ne znam čisti li mi to crijeva, ali je način da ubacim nešto tekućine jer mi je teško piti vodu. Na kraju popijem šalicu kave bez kofeina sa zobenim mlijekom i medom“, otkrila je.</p>
<p>„Moj partner, Johnny McDaid, je glazbenik i kompozitor. Puno piše s Edom Sheeranom i tako sam ga upoznala. Dakle, volim Eda i volim tog tipa po imenu Foy Vance, kojeg sam upoznala preko Eda i Johnnyja. Ali rekla bih da volim i Pink i &#8216;Snow Patrol&#8217;. Johnny je klavijaturist &#8216;Snow Patrola&#8217; i oni stvaraju nevjerojatnu glazbu. Možeš li zamisliti biti s glazbenikom kod kojeg jednostavno ne podnosiš njegovu glazbu ili jednostavno nije tvoj tip?“, objasnila je glumica.</p>
<p><strong>Fitness: utezi su nužni kako starimo</strong></p>
<p>Cox igra tenis dva puta tjedno. Prije je boksala dva puta tjedno, ali boli je lijevo koljeno pa malo pauzira. Jednom tjedno radi i pilates. „Kako starim, shvaćam da mi je važnije raditi s utezima. Nevjerojatno je kako sam prije bila doista mišićava, ali sada više nisam.“</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="aligncenter wp-image-139083 size-full" src="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2022/10/koks2.jpeg" alt="" width="882" height="1080" /></p>
<p><strong>Ritual brige o sebi: pečena mesina</strong></p>
<p>Glumica jako voli kuhati. „Imam sjajan recept za odrezak koji sam dobila od svoje prijateljice, Brandi Carlile, koju sam upoznala preko Instagrama, što je pomalo čudno. Također radim izvrsnu pečenu piletinu“.</p>
<p><strong>Pomoć za kosu: nikad češalj</strong></p>
<p>„Ne češljam kosu!, otkrila je glumica. „Zapravo ne radim ništa s kosom. Koristim LolaVie regenerator koji se ne ispire, ali zapravo jednostavno ne češljam kosu, tako ona ostaje zdrava.“</p>
<p><strong>Mirisi u slojevima</strong></p>
<p>„Volim slagati stvari u slojeve, pa nanesem nekoliko ulja, a zatim nanesem parfem na vrh. Napravila sam miris koji nosim godinama i zove se Cece. Cece je moj nadimak jer se moja mama zvala Courteney Cox, a zatim Courteney Copeland. Njezino je ime uvijek uključivalo C. I tako sam postala Cece.“</p>
<p><img decoding="async" class="aligncenter wp-image-139084 size-full" src="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2022/10/koks3.jpeg" alt="" width="865" height="1080" /></p>
<p><strong>Ništa bez stilistice</strong></p>
<p>„Za mene je ljepota također i moda. Volim svoju stilisticu. Zove se Maryam Malakpour. Stilizira i Keitha Richardsa, Juliette Lewis i Brandi Carlile. Radim s njom godinama, ali svaki put kad dođe, kažem, &#8216;Pa, samo želim sve što ti nosiš&#8217;, otkrila je Cox.</p>
<p>Rezervna karijera: dizajn interijeraCourtney Cox je prvotno željela biti arhitektica. „Volim razmišljati o dizajnu domova i namještaja. Opsjednuta sam dizajnom doma, pa bih to radila.“</p>
<p><strong>Poslijepodnevna rutina: TV uz svijeću</strong></p>
<p>Oko 18.30 sati. zapali svijeću i samo se opusti i gleda nešto na TV-u. Cox jako voli dokumentarce. „Jako volim dokumentarce. Naravno, svi vole pravi zločin, pa tako i ja volim krimiće.“</p>
<p>Navečer prije spavanja umije lice i očisti ga vrućim ručnikom na koji stavi razna ulja. Zatim četka tijelo kao i ujutro svojom suhom četkom.</p>
<p><strong>Mala noćna muzika</strong></p>
<p>„Noću slušam radio Stevie Wonder ili radio Al Green. Volim staru glazbu.“</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:thumbnail url="" />	</item>
		<item>
		<title>Neobični novogodišnji rituali širom svijeta. Jeste li više za Njemačku ili ipak Dansku?</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2009/12/16/neobicni-novogodisnji-rituali-sirom-svijeta-jeste-li-vise-za-njemacku-ili-ipak-dansku/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=neobicni-novogodisnji-rituali-sirom-svijeta-jeste-li-vise-za-njemacku-ili-ipak-dansku</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2009/12/16/neobicni-novogodisnji-rituali-sirom-svijeta-jeste-li-vise-za-njemacku-ili-ipak-dansku/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Brankica Rakovic]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 Dec 2009 12:31:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Uncategorized]]></category>
		<category><![CDATA[Nova godina]]></category>
		<category><![CDATA[praznici]]></category>
		<category><![CDATA[rituali]]></category>
		<category><![CDATA[slavlje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/neobicni-novogodisnji-rituali-sirom-svijeta-jeste-li-vise-za-njemacku-ili-ipak-dansku/</guid>

					<description><![CDATA[Bliži se famozni 31. decembar i svi čekamo ponoć kako bismo poljubili svoje najdraže i proslavili Novu godinu. Možda je tako kod nas, ali je li i u ostatku svijeta? Prema nekim kalendarima i običajima, u pojedinim dijelovima svijeta Nova godina ne nastupa prvog januara, već kasnije. Tako se u Kini slavi krajem januara, a [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Bliži se famozni 31. decembar i svi čekamo ponoć kako bismo poljubili svoje najdraže i proslavili Novu godinu. Možda je tako kod nas, ali je li i u ostatku svijeta? Prema nekim kalendarima i običajima, u pojedinim dijelovima svijeta Nova godina ne nastupa prvog januara, već kasnije. Tako se u Kini slavi krajem januara, a Židovi svoju slave u jesen, dok se prema julijanskom kalendaru slavi sredinom januara. Međutim, nije to jedina razlika u slavlju, jer postoji različiti običaji širom svijeta. Za neke ste možda ranije i čuli, ali smo uvjereni da postoje neki koji će vas iznenaditi, a možda i navesti da proslavite nadolazeću Novu godinu upravo na taj način.</p>
<h2>Španija, 12 bobica grožđa za sreću</h2>
<p><img decoding="async" class="alignnone wp-image-21110 size-full" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/grožđe.jpg" alt="grozde" width="650" height="350" /></p>
<p>Dok odbrojavaju minute do ponoći Španjolci jedu bobice grožđa za sreću i blagostanje, a ova tradicija postoji od 1895. godine, kada su vinari započeli ovu ideju. Nakon ponoći nastavljaju slaviti do ranih jutarnjih sati. Vjerujući da svaka boba ima svoju simboliku i da će im omogućiti bolju godinu, jer koliko mjeseci, toliko bobica.</p>
<div>
<h2 class="p1">Belgija, dječije čestitke roditeljima</h2>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-21111 size-full" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/čestitke.jpg" alt="OLYMPUS DIGITAL CAMERA" width="800" height="600" /></p>
<p class="p1">U Belgiji Nova godina se dočekuje tako što djeca prave čestitke i pišu pisma svojim roditeljima ili djedama i bakama, kako bi izrazili svoje želje i očekivanja u novoj godini. Ukrašavaju ih papirnim anđelima, sjajnim papirima, kao i drugim različitim ukrasima, kako bi izrazili svoje emocije i obradovali najdraže.</p>
<h2 class="p1">Grčka, luk koji visi na vratima</h2>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-21112 size-large" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/luk-na-vratima-1024x768.jpg" alt="luk-na-vratima" width="1024" height="768" /></p>
<div>
<p>Vjeruje se da ako okačite luk na ulazna vrata, to će vam omogućiti ponovno rađanje i simbolizovati napredak i razvoj u novoj godini. Ujutru roditelji potapšu djecu po glavi kako bi ih probudili prije odlaska u Crkvu. Osim toga, za sreću i blagostanje oni razbijaju nar na pragu kuće, prije nego uđu u nju u Novoj godini, što takođe simbolizuje prosperitet.</p>
<h2>Danska, veliki kolači i razbijanje suđa</h2>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-21113 size-full" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/lom.jpg" alt="lom" width="604" height="417" /></p>
<div>
<p class="p1">Za sve sladokusce priprema se veliko slavlje u Danskoj, jer tamo je tradicija takva da jedete velike kolače, poznate pod nazivom <em>Kransekage</em> ukrašene zastavicama i prskalicama. A onda lomite sve, jer što više slomite više prijatelja ćete imati u januaru i narednoj godini. Naš savjet je &#8220;Lom, lom&#8221;.</p>
<h2 class="p1">Estonija, 12 jela tokom noći</h2>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-21114 size-large" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/jela-1024x765.jpg" alt="jela" width="1024" height="765" /></p>
<div>
<p class="p1">U Estoniji se vjeruje da što više pojedete, to bolje. Zato oni jedu sedam, devet pa čak i dvanest jela tokom novogodišnje večeri. Sa svakim novim jelom, smatra se da dolazi nova snaga pa što više pojedete to ćete energičniji biti. Naravno, ne misli se na čitave porcije, već na dio, a dio se prema vjerovanju ostavlja duhovima koji će posjetiti kuću u Novoj godini.</p>
<h2 class="p1">Irska, slobodne žene stavljaju borove grančice ispod jastuka</h2>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-21119 size-full" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/irska.jpg" alt="irska" width="640" height="480" /></p>
<div>
<p>Slobodne žene u Irskoj stavljaju grančicu bora ispod jastuka u novogodišnjoj noći u nadi da će im iduća godina donijeti onog pravog. Takođe, prema njihovoj tradiciji i vjerovanju, trebate biti oprezni ko vam ulazi u kuću prvog januara. Ako to bude visok, crn i zgodan muškarac, eto sreće. Međutim, ako to bude crvenokosa žena, problemi su na vratima.</p>
<h2>Njemačka, svinje od marcipana i gledanje tv-a</h2>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-21115 size-large" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/marcipan-1024x516.jpg" alt="marcipan" width="1024" height="516" /></p>
<div>
<p class="p1">Njemci kao i ostatak godine vole popiti i pojesti, a u novogodišnjoj noći tu su punjene krofne, ali i svinje od marcipana, koje simbolizuju dobru sreću. Osim toga, zabava im se na nalazi izvan doma pa uživaju gledajući tv programe, naročito crno-bijele filmove ili kabaree.</p>
<h2 class="p1">Argentina, grah za sreću</h2>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-21116 size-large" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/grah-1024x768.jpeg" alt="grah" width="1024" height="768" /></p>
<div>
<p>Ko voli grah, pravac u Argentinu, jer tamo je to novogodišnja večera. Navodno donosi sreću i blagostanje u kuću, a naročito se odnosi na uspješnu karijeru. Osim toga Argentinci vole voziti kofer po kući tokom te večeri, jer vjeruju da će na taj način u novoj godini više putovati.</p>
<h2>Ekvador, spaljivanje slika i odjeće neprijatelja</h2>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-21117 size-large" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/vatra-1024x682.jpg" alt="vatra" width="1024" height="682" /></p>
<div>
<p class="p1">Na Ekvadoru, hiljade ljudi izlaze na ulice kako bi spaljivali lutke koje predstavljaju neprijatelje i nesreće iz prošle godine. Napravljeni od novina, dijelova drveta i tekstila, ovi primjerci simbolizuju sve loše što im se desilo prošle godine, a trebali bi ga se riješiti prije ulaska u novu.</p>
<h2 class="p1">Iran, prvi dan proljeća je nova godina</h2>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-21118 size-large" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/iran-proljeće-1024x681.jpg" alt="iran-proljece" width="1024" height="681" /></p>
<div>
<p class="p1">Persijska nova godina označava početak proljeća i novo rađanje. Priprema za ovu proslavu počinje u decembru, prema sunčevom Persijskog kalendaru, a simbolizuje žrtvu i ponovno rađanje. Simbol žrtve je bog žrtvovanja, Domuzi, kojeg predstavlja muškaraca lica obojenog u crnu boju, a koji pleše ulicama i svira tambure i bubnjeve obučen u crvenu odjeću, kako bi simbolizovao sreću.</p>
<p class="p1">Ma šta mislili o našem dočeku, čini se da u svijetu ima mnogo luđih, čudnijih, ali i kreativnijih načina da se uđe u Novu godinu. Znate li još neki?</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2009/12/16/neobicni-novogodisnji-rituali-sirom-svijeta-jeste-li-vise-za-njemacku-ili-ipak-dansku/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/01/party-nova-godina.jpg" />	</item>
	</channel>
</rss>
