<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>RS &#8211; Lola Magazin</title>
	<atom:link href="https://lolamagazin.com/tag/rs/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<description>Magazin za nju. I njega. Ali on čita krišom.</description>
	<lastBuildDate>Tue, 04 Nov 2025 18:29:17 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/09/lolathumn-01-150x150.png</url>
	<title>RS &#8211; Lola Magazin</title>
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Crna statistika na putevima u RS: Sve više alkohola i droge, ne bi pomoglo ni 600 novih radara</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2025/11/04/crna-statistika-na-putevima-u-rs-sve-vise-alkohola-i-droge-ne-bi-pomoglo-ni-600-novih-radara/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=crna-statistika-na-putevima-u-rs-sve-vise-alkohola-i-droge-ne-bi-pomoglo-ni-600-novih-radara</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 04 Nov 2025 11:28:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AKTUELNOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[alkohol]]></category>
		<category><![CDATA[RS]]></category>
		<category><![CDATA[saobraćaj]]></category>
		<category><![CDATA[statistika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=209668</guid>

					<description><![CDATA[Za deset mjeseci 2025. godine, na putevima u Republici Srpskoj poginulo je 110 osoba, što je 18 više nego čitave 2024. godine, a crna statistika, upotpunjena je činjenicom da je za volanom sve više onih koji su pod dejstvom alkohola i opojnih droga, pogotovo mlađih osoba. Otkrio je ovo Željko Budimir, ministar unutrašnjih poslova Republike [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Za deset mjeseci 2025. godine, na putevima u Republici Srpskoj poginulo je 110 osoba, što je 18 više nego čitave 2024. godine, a crna statistika, upotpunjena je činjenicom da je za volanom sve više onih koji su pod dejstvom alkohola i opojnih droga, pogotovo mlađih osoba.</p>
<p>Otkrio je ovo Željko Budimir, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, odgovarajući na poslaničko pitanje Milana Trninića, poslanika Ujedinjene Srpske.</p>
<p>Trninić je naime kazao da je samo u periodu jul-septembar na putevima u Srpskoj nastradala 41 osoba, te pitao da li Srpska može “ukrasti“ neki model poput finskog, gdje nije bilo nastradalih na putevima.</p>
<p>“Ne možemo ništa ukrasti od njih jer uopšte nemamo saobraćajnu kulturu kao oni. Ovo nije pitanje samo za MUP RS, nažalost, već šireg kulturnog obrasca“, poručio je Budimir.</p>
<h3>“Ginemo kao da smo u ratu u Ukrajini“</h3>
<p>Budimir je iznio zabrinjavajući podatak da je na putevima u Srpskoj do 3. oktobra ove godine poginulo čak 110 osoba, što je 18 više nego u čitavoj 2024. godini.</p>
<p>“Mi ginemo na putevima kao da smo u ratu u Ukrajini“, kazao je Budimir.</p>
<p>Kazao je da je u kontroli MUP RS po pitanju bezbjednosti saobraćaja, prilikom provjere konstatovano da je čak 984 vozača bilo pod dejstvom alkohola.</p>
<p>“Od zaustavljenih u saobraćaju, 984 osobe su bile pod dejstvom alkohola, preko 900 na test na drogu“, rekao je resorni ministar.</p>
<h3>“Možemo staviti još 600 radara, ali ljudi ne shvataju svoje obaveze dok voze“</h3>
<p>Kako je naglasio, ovdje nije pitanje samo policije ni represivnih mjesta.</p>
<p>“Možemo da stavimo još 600 radara, ali je problem što ljudi ne shvataju svoje obaveze dok voze niti poštuju pravila saobraćaja. Policija radi sve što može da radi, i kad radi preventivno i kad radi represivno. Mislim da je problem i u načinu obuke mladih vozača, veliki broj njih učestvuje u nezgodama, nema više učešća MUP RS u polaganju ispita što mislim da je pogrešno. Najveći su problem ljudi koji su pod dejstvom alkohol  i sve je veći broj njih koji je pod dejstvom opijata i teških droga“, poručio je Budimir.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><a href="https://www.nezavisne.com/novosti/hronika/Crna-statistika-na-putevima-u-RS-Sve-vise-alkohola-i-droge-ne-bi-pomoglo-ni-600-novih-radara/936011" target="_blank" rel="noopener">Izvor: nezavisne.com</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Samo 58 posto djece u BiH primilo prvu dozu vakcine protiv morbila</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2024/04/23/samo-58-posto-djece-u-bih-primilo-prvu-dozu-vakcine-protiv-morbila/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=samo-58-posto-djece-u-bih-primilo-prvu-dozu-vakcine-protiv-morbila</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2024/04/23/samo-58-posto-djece-u-bih-primilo-prvu-dozu-vakcine-protiv-morbila/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 23 Apr 2024 21:37:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AKTUELNOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[ZDRAVLJE]]></category>
		<category><![CDATA[djeca]]></category>
		<category><![CDATA[morbile]]></category>
		<category><![CDATA[RS]]></category>
		<category><![CDATA[Stopa vakcinisane djece]]></category>
		<category><![CDATA[vakcinacija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=198619</guid>

					<description><![CDATA[Stopa vakcinisane djece u BiH znatno je ispod preporučenih 90 do 95 posto. Stopa vakcinisane djece u Bosni i Hercegovini posljednjih godina je smanjena, tako da je samo 58,04 posto primilo prvu dozu vakcine protiv morbila, a 52,01 posto prvu buster dozu vakcine protiv difterije, tetanusa i dječje paralize (DTP), saopšteno je iz Kancelarije Svjetske [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="excerpt">
<p>Stopa vakcinisane djece u BiH znatno je ispod preporučenih 90 do 95 posto.</p>
<p>Stopa vakcinisane djece u Bosni i Hercegovini posljednjih godina je smanjena, tako da je samo 58,04 posto primilo prvu dozu vakcine protiv morbila, a 52,01 posto prvu buster dozu vakcine protiv difterije, tetanusa i dječje paralize (DTP), saopšteno je iz Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u BiH.</p>
<p>Stopa vakcinisane djece u BiH znatno je ispod preporučenih 90 do 95 posto.</p>
<p>Obilježavanje Proširenog programa imunizacije globalne inicijative pokrenute 1974. godine za proširenje dobrobiti osnovnih vakcina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, počinje tokom ovogodišnje Evropske sedmice imunizacije.</p>
<p>Specijalni predstavnik Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za BiH Ervin Koreman izjavio je da vakcine ostaju najjače sredstvo protiv ozbiljnih oboljenja koja ponekad imaju smrtni ishod, uzrokovanih zaraznim bolestima.</p>
<p>“Zemlje su posvećene postizanju nivoa vakcinacije od 90 do 95 posto kako bi zaštitile svoju populaciju formulisanjem sveobuhvatnih politika imunizacije i prilagođavanjem usluga potrebama pojedinaca i zajednica. Svjetska zdravstvene organizacija će nastaviti da podržava te napore za dobrobit svih nas”, rekao je Koreman.</p>
<p>Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, u saradnji sa UNICEF-om i uz podršku Evropske unije i USAID-a, kontinuirano pomaže zdravstvenim vlastima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu na unapređenju i provođenju redovnih programa imunizacije, te na uvođenju nove vakcine protiv HPV-a.</p>
<p>Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije za BiH podržala je program nadoknade propuštenih doza vakcine, od čega je koristi imalo više od 7.000 djece uzrasta od jedne do sedam godina koja su primila jednu od propuštenih doza, navodi se u saopštenju.</p>
</div>
<div class="code-block code-block-4"></div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2024/04/23/samo-58-posto-djece-u-bih-primilo-prvu-dozu-vakcine-protiv-morbila/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Znate li gdje se u RS nalazi HOBBIT HOUSE?</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2024/04/16/znate-li-gdje-se-u-rs-nalazi-hobbit-house/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=znate-li-gdje-se-u-rs-nalazi-hobbit-house</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2024/04/16/znate-li-gdje-se-u-rs-nalazi-hobbit-house/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 16 Apr 2024 13:07:04 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AKTUELNOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[ŽIVOT]]></category>
		<category><![CDATA[Han Pijesak]]></category>
		<category><![CDATA[Hobbit house]]></category>
		<category><![CDATA[planinski kamp]]></category>
		<category><![CDATA[RS]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=198372</guid>

					<description><![CDATA[Planinski kamp Jazavčije rupe, koji se nalazi desetak kilometara od Han Pijeska, bogatiji je za nove smještajne kapacitete. U ovom kampu izgrađen je zanimljiv apartman, koji nije svojstven arhitekturi na našim prostorima. „Nova jazavčija rupa &#8211; Hobbit House apartman“, poručili su na Facebook stranici kampa objavljujući fotografije novog smještajnog kapaciteta. Na slikama se vidi da [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Planinski kamp Jazavčije rupe, koji se nalazi desetak kilometara od Han Pijeska, bogatiji je za nove smještajne kapacitete.</p>
<p style="font-weight: 400;">U ovom kampu izgrađen je zanimljiv apartman, koji nije svojstven arhitekturi na našim prostorima.</p>
<p style="font-weight: 400;">„Nova jazavčija rupa &#8211; Hobbit House apartman“, poručili su na Facebook stranici kampa objavljujući fotografije novog smještajnog kapaciteta.</p>
<p style="font-weight: 400;">Na slikama se vidi da je apartman građen uglavnom od prirodinih materijala i da bi mogao biti zanimljiv za turiste.</p>
<p>Kamp Jazavčije rupe nalazi se u mjestu Malo polje, kod Han Pijeska.</p>
<p style="font-weight: 400;">Namijenjen je prije svega za odmor i rekreaciju, jer se  nalazi na obroncima ski staze okružene gustom četinarskom šumom.</p>
<p style="font-weight: 400;">Posjetioci imaju priliku da skijaju i uživaju u zimskim radostima i prijatnoj klimi, te paintballu, panoramskoj vožnji terenskim vozilom i kampovanju u najboljim uslovima.</p>
<p style="font-weight: 400;">Jazavčije rupe su posebno pogodne za ljubitelje planinarenja, brdskog biciklizma, off road vožnje kao i zimskih sportova.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2024/04/16/znate-li-gdje-se-u-rs-nalazi-hobbit-house/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Demografski poraz: U inostranstvo otišlo 605 osnovaca iz Srpske</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2024/03/25/demografski-poraz-u-inostranstvo-otislo-605-osnovaca-iz-srpske/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=demografski-poraz-u-inostranstvo-otislo-605-osnovaca-iz-srpske</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2024/03/25/demografski-poraz-u-inostranstvo-otislo-605-osnovaca-iz-srpske/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 25 Mar 2024 13:25:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AKTUELNOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[ŽIVOT]]></category>
		<category><![CDATA[Demografski poraz]]></category>
		<category><![CDATA[inostranstvo]]></category>
		<category><![CDATA[osnovci]]></category>
		<category><![CDATA[RS]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=197674</guid>

					<description><![CDATA[U prošloj školskoj godini 605 đaka iz osnovnih škola širom Srpske nastavilo je školovanje u obrazovnim ustanovama u inostranstvu, potvrđeno je za &#8220;Nezavisne novine&#8221; iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Demograf Stevo Pašalić kazao je u razgovoru za &#8220;Nezavisne novine&#8221; da su ovo nepovoljni podaci za obrazovanje u Republici Srpskoj. &#8220;Kroz ovaj obuhvat možemo [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U prošloj školskoj godini 605 đaka iz osnovnih škola širom Srpske nastavilo je školovanje u obrazovnim ustanovama u inostranstvu, potvrđeno je za &#8220;Nezavisne novine&#8221; iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.</p>
<p>Demograf Stevo Pašalić kazao je u razgovoru za &#8220;Nezavisne novine&#8221; da su ovo nepovoljni podaci za obrazovanje u Republici Srpskoj.</p>
<p>&#8220;Kroz ovaj obuhvat možemo vidjeti i demografski trend kretanja jer smanjivanje broja učenika tipična je posljedica demografije&#8221;, kazao je Pašalić.</p>
<p>Ističe da se odlazak đaka u inostranstvo dešava u kontinuitetu jer veliki broj cijelih porodica godinama unazad odlazi trbuhom za kruhom i sigurno je da, kako kaže Pašalić, se može očekivati da će se dešavati i u narednim godinama.</p>
<p>Sociolog Vladimir Vasić kazao je da podaci o broju đaka koji su nastavili školovanje van naše zemlje govore da Srpsku više ne napuštaju pojedinci, nego cijele porodice.</p>
<p>&#8220;Ono što je pogubno jeste to što idu ljudi sa stečenim znanjem, ali i što ostajemo siromašni za ljudske resurse&#8221;, kazao je Vasić.</p>
<p>Dodao je da veliki dio porodica odlazi zbog usložnjene socioekonomske situacije, bezbjednosne situacije, te mladi ne žele da žive više u društvu gdje je visoka stopa korupcije i kriminala.</p>
<p>&#8220;Tek ćemo u budućnosti da vidimo posljedice ovih današnjih savremenih egzodusa, zato što nam odlaze mladi ljudi sa porodicama&#8221;, kazao je Vasić.</p>
<p>U Ministarstvu su precizirali da je u školskoj 2022/23. godini 1.688 osnovaca promijenilo školu i nastavilo obrazovanje u drugim školama.</p>
<p>&#8220;Od tog broja njih 910 ih je nastavilo školovanje u drugoj školi u Republici Srpskoj, 106 u Federaciji BiH, 13 u školama u Brčko distriktu, a 605 u inostranstvu&#8221;, kazali su iz nadležnog ministarstva i dodali da su u prošloj školskoj godini 54 učenika prekinula školovanje.</p>
<p>&#8220;Deset učenika je prekinulo školovanje iz socijalnih razloga, troje je napunilo 15 godina, dvoje iz ličnih razloga, jedan učenik je preminuo, a 38 učenika je napustilo školovanje iz nepoznatih razloga&#8221;, ističu iz ovog ministarstva.</p>
<p>Dodaju da što se tiče srednjih škola, u prošloj školskoj godini 585 učenika je ispisano iz škole.</p>
<p>&#8220;370 učenika nastavilo je školovanje u drugoj školi, dok je 215 učenika napustilo školovanje zbog porodičnih razloga, stupanja u brak, neopravdanih izostanaka, lošeg uspjeha, teže povrede obaveze učenika, zdravstvenih razloga, smrti i drugih nepoznatih razloga&#8221;, pojasnili su iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.</p>
<p>Njihovi podaci pokazuju da od 370 učenika koji su nastavili školovanje u drugoj školi, najveći broj ih je u nekoj od škola u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a 60 ih je nastavilo školovanje u inostranstvu.</p>
<p>&#8220;Važno je napomenuti da su u toku 2023. godine kroz proces nostrifikacija diploma u vaspitno-obrazovni sistem uključena 184 učenika koji su se u prethodnom periodu školovali u inostranstvu, dok je u toku 2022. godine iz inostranstva u Republiku Srpsku upisano 198 učenika, a u toku 2021. upisano je 112 učenika&#8221;, zaključili su iz ovog ministarstva.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2024/03/25/demografski-poraz-u-inostranstvo-otislo-605-osnovaca-iz-srpske/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Najviše prijavljenih slučajeva morbila u Banjaluci i Bijeljini</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2024/03/22/najvise-prijavljenih-slucajeva-morbila-u-banjaluci-i-bijeljini/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=najvise-prijavljenih-slucajeva-morbila-u-banjaluci-i-bijeljini</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2024/03/22/najvise-prijavljenih-slucajeva-morbila-u-banjaluci-i-bijeljini/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 22 Mar 2024 15:20:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AKTUELNOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[ZDRAVLJE]]></category>
		<category><![CDATA[broj zaraženih]]></category>
		<category><![CDATA[epidemija]]></category>
		<category><![CDATA[morbile]]></category>
		<category><![CDATA[RS]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=197624</guid>

					<description><![CDATA[Broj zaraženih od morbila u Republici Srpskoj je u porastu, sa današnjim danom prijavljeno je 30 oboljelih, a najviše ih je u Banjaluci i Bijeljini, po 14, rečeno je u Institutu za javno zdravstvo Srpske. U Mrkonjiću Gradu i Prnjavoru prijavljeni je po jedan slučaj zaraze. Najveći broj oboljelih je, kako se navodi, starosti od [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Broj zaraženih od morbila u Republici Srpskoj je u porastu, sa današnjim danom prijavljeno je 30 oboljelih, a najviše ih je u Banjaluci i Bijeljini, po 14, rečeno je u Institutu za javno zdravstvo Srpske.</p>
<p>U Mrkonjiću Gradu i Prnjavoru prijavljeni je po jedan slučaj zaraze.</p>
<p>Najveći broj oboljelih je, kako se navodi, starosti od jedne do četri godine, čak 11 mališana, dok su među oboljelima i dvije bebe mlađe od godinu dana.</p>
<p>Iz Instituta kažu da domovi zdravlja u Srpskoj imaju na raspolaganju MRP vakcinu, te apeluju da roditelji na vrijeme vakcinišu svoju djecu jer je to jedini vid zaštite protiv ove bolesti, prenosi Srna.</p>
<p>Dom zdravlja Banjaluka prijavio je epidemiju morbila 8. marta.</p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija je polovinom februara upozorila da će više od polovine svjetskih zemalja biti izloženo velikom ili veoma visokom riziku od pojave morbila do kraja godine ukoliko se ne preduzmu hitne preventivne mjere.</p>
<p>Morbili su visoko zarazna bolest. U slučaju izloženosti virusu morbila obolijeva najmanje 95 odsto nevakcinisanih lica. Virus morbila je aktivan u vazduhu ili na zaraženoj površini do dva časa nakon izlaganja nevakcinisanog lica virusu.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2024/03/22/najvise-prijavljenih-slucajeva-morbila-u-banjaluci-i-bijeljini/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>STIZU MRP VAKCINE U Srpskoj 24 osobe zaražene morbilima</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2024/03/11/stizu-mrp-vakcine-u-srpskoj-24-osobe-zarazene-morbilima/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=stizu-mrp-vakcine-u-srpskoj-24-osobe-zarazene-morbilima</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2024/03/11/stizu-mrp-vakcine-u-srpskoj-24-osobe-zarazene-morbilima/#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 11 Mar 2024 15:08:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AKTUELNOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[ZDRAVLJE]]></category>
		<category><![CDATA[morbile]]></category>
		<category><![CDATA[MRP VAKCINE]]></category>
		<category><![CDATA[RS]]></category>
		<category><![CDATA[stižu vakcine]]></category>
		<category><![CDATA[zaraza]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=197158</guid>

					<description><![CDATA[Kod 24 osobe u Republici Srpskoj potvrđene su morbile, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Po 11 zaraženih je iz Banjaluke i Bijeljine, a po jedno iz Mrkonjić Grada i Prnjavora. Najviše oboljelih, osam, je dobi od jedne do četiri godine, a četvoro je starosti od 20 do 24 godine, naveli [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Kod 24 osobe u Republici Srpskoj potvrđene su morbile, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.</p>
<p>Po 11 zaraženih je iz Banjaluke i Bijeljine, a po jedno iz Mrkonjić Grada i Prnjavora.</p>
<p>Najviše oboljelih, osam, je dobi od jedne do četiri godine, a četvoro je starosti od 20 do 24 godine, naveli su u Institutu.</p>
<p>Više od polovine zaraženih su nevakcinisani i nepotpuno vakcinisani, dok dvoje nije uzrast za vakcinaciju.</p>
<p>Prema informacijama kojima raspolažu u Institutu, MRP vakcine danas će biti isporučene Institutu, nakon čega će ih preuzeti domovi zdravlja.</p>
<p>Dom zdravlja Banjaluka prijavio je epidemiju mobila u petak, 8. marta. Banjaluka je drugi grad u Republici Srpskoj, osim Bijeljine, koji je prijavio ovu epidemiju.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2024/03/11/stizu-mrp-vakcine-u-srpskoj-24-osobe-zarazene-morbilima/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>3</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Procedura usvajanje djece u BiH komplikovana: Veliki broj djece u ustanovama, mali broj bude usvojen</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2024/01/19/procedura-usvajanje-djece-u-bih-komplikovana-veliki-broj-djece-u-ustanovama-mali-broj-bude-usvojen/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=procedura-usvajanje-djece-u-bih-komplikovana-veliki-broj-djece-u-ustanovama-mali-broj-bude-usvojen</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2024/01/19/procedura-usvajanje-djece-u-bih-komplikovana-veliki-broj-djece-u-ustanovama-mali-broj-bude-usvojen/#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 19 Jan 2024 14:39:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[PORODICA]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[BiH]]></category>
		<category><![CDATA[komlikovana procedura]]></category>
		<category><![CDATA[porodica]]></category>
		<category><![CDATA[procedura]]></category>
		<category><![CDATA[RS]]></category>
		<category><![CDATA[usvajanje djece]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=194755</guid>

					<description><![CDATA[Potencijalni usvojitelji put do usvajanja opisuju kao zahtjevan i komplikovan, u emocionalnom i proceduralnom smislu, no ni u jednom momentu ne sumnjaju u plemenitost samog čina. Iako veliki broj djece u Bosni i Hercegovini živi u ustanovama, mali broj njih bude usvojen, jer većinom nisu podobna za usvajanje. Da će nekome pružiti porodični dom pun [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="single-article__row">
<div class="text text--large">
<p>Potencijalni usvojitelji put do usvajanja opisuju kao zahtjevan i komplikovan, u emocionalnom i proceduralnom smislu, no ni u jednom momentu ne sumnjaju u plemenitost samog čina.</p>
</div>
</div>
<div class="single-article__row">
<div class="banner">
<div id="divRectangle1">Iako veliki broj djece u Bosni i Hercegovini živi u ustanovama, mali broj njih bude usvojen, jer većinom nisu podobna za usvajanje.</div>
<div>
<p>Da će nekome pružiti porodični dom pun zagrljaja i ljubavi znala je od studentskih dana kada je volontirala u Domu za djecu bez roditeljskog staranja. Majka troje djece od kojih je dvoje usvojila otvoreno govori o tome i žali što je usvajanje djece i dalje tabu tema o kojoj se ne govori dovoljno, posebno  u pozitivnom smislu.</p>
<p>&#8220;Apsolutno je tabu tema. Meni je to tako žao, zato što se o usvajanju govori u potpuno negativnom smislu, ta djeca su, postat će ovakvi-onakvi, da ne spominjem kako ih etiketiraju. Međutim, ono što je važno, to su djeca i taj fenotip. Ono što je važno, da su djeca i fenotipi koje vi dovedete u svoju obitelj, ustvari se mijenjaju prema onome što vi pružate&#8221;, priča Lana Lekić, javlja BHRT.</p>
<p>Potencijalni usvojitelji put do usvajanja opisuju kao zahtjevan i komplikovan, u emotivnom i proceduralnom smislu, no ni u jednom momentu ne sumnjaju u plemenitost samog čina.</p>
<p>&#8220;Ključno je proći procedure i doći do stadija u kom utvrdimo da je dijete podobno, odnosno utvrdimo da je podobno za usvajanje. A dijete je podobno tek ako su biološki roditelji dali suglasnost za usvajanje, ako im nije oduzeto roditeljsko staranje, ako su umrli, nepoznati ili ako im je nepoznat boravak više od šest mjeseci&#8221;, navodi Mirsada Poturković iz Centra za socijalni rad Sarajevske županije.</p>
<p>Oko 90 posto djece u dječijim domovima ima biološke roditelje, ali se tu nalaze zbog neadekvatnog roditeljskog staranja. Različiti su razlozi zbog kojih su izmješteni iz porodice, te nisu djeca koja se mogu usvojiti. To je jedan od ključnih razloga malog broja usvajanja.</p>
<p>&#8220;Imamo u procesu u posljednjih 20 godina, evo na godišnjoj razini pet usvajanja evidentirano, a oko 200 obitelji je zainteresirano&#8221;, kaže Poturković.</p>
<p>U  Centru za socijalni rad Banja Luka u 2022. godini bilo je 30 podnesenih zahtjeva, a jedno realizirano usvajanje. 2021. je bilo 33 zahtjeva, godinu ranije 26, ali ni jedno nije realizirano.</p>
<p>&#8220;Usvajanje predstavlja i najkvalitetniji vid zaštite djece bez roditeljskog staranja. Zasniva se roditeljski odnos, dijete dobiva roditelja i porodicu i uvjete za sretno odrastanje, jer jasno je koliko je toplo porodično okruženje i atmosfera ispunjena ljubavlju i brigom, neophodnoj djeci, posebno u najranijem uzrastu&#8221;, naglašava Mirjana Perišić iz Centra za socijalni rad Banja Luka.</p>
<p>Novim porodičnim zakonom koji je u Republici Srpskoj stupio na snagu prije dva mjeseca pomjerena je starosna granica za djecu koja se mogu usvojiti sa 5 na 10 godina, te se očekuje da će se povećati broj usvajanja. Novina je i da će u procedure usvajanja moći ući i izvanbračni partneri, te će biti formiran jedinstveni osobni registar usvajanja.</p>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2024/01/19/procedura-usvajanje-djece-u-bih-komplikovana-veliki-broj-djece-u-ustanovama-mali-broj-bude-usvojen/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>6</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Najkraći brak u Srpskoj trajao 36 dana</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2024/01/17/najkraci-brak-u-srpskoj-trajao-36-dana/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=najkraci-brak-u-srpskoj-trajao-36-dana</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2024/01/17/najkraci-brak-u-srpskoj-trajao-36-dana/#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 16 Jan 2024 22:51:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AKTUELNOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[brak]]></category>
		<category><![CDATA[najkraći brak]]></category>
		<category><![CDATA[razvod]]></category>
		<category><![CDATA[RS]]></category>
		<category><![CDATA[trajanje braka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=194751</guid>

					<description><![CDATA[Najkraći razvedeni brak u Republici Srpskoj u 2022. godini trajao je 36 dana, objavili su na društvenoj mreži &#8220;X&#8221; iz Zavoda za statistiku RS. Sa druge strane, kako su objavili iz Zavoda, najduži razvedeni brak u ovoj godini trajao je 51 godinu. Inače, prema podacima Zavoda za statistiku u 2022. godini u Republici Srpskoj zaključeno [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Najkraći razvedeni brak u Republici Srpskoj u 2022. godini trajao je 36 dana, objavili su na društvenoj mreži &#8220;X&#8221; iz Zavoda za statistiku RS.</p>
<p>Sa druge strane, kako su objavili iz Zavoda, najduži razvedeni brak u ovoj godini trajao je 51 godinu.</p>
<p>Inače, prema podacima Zavoda za statistiku u 2022. godini u Republici Srpskoj zaključeno je 5.527 brakova, dok je broj razvoda 965.</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="aligncenter wp-image-194752 size-full" src="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/01/20240116105450458257.jpg" alt="" width="750" height="500" srcset="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/01/20240116105450458257.jpg 750w, https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/01/20240116105450458257-300x200.jpg 300w, https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/01/20240116105450458257-330x220.jpg 330w, https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/01/20240116105450458257-420x280.jpg 420w, https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/01/20240116105450458257-615x410.jpg 615w" sizes="(max-width: 750px) 100vw, 750px" /></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2024/01/17/najkraci-brak-u-srpskoj-trajao-36-dana/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>6</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Srpskoj prijeti EPIDEMIJA VELIKOG KAŠLJA: Aćimovićeva i Škrbić upozorili na potrebu redovne vakcinacije</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2023/12/13/srpskoj-prijeti-epidemija-velikog-kaslja-acimoviceva-i-skrbic-upozorili-na-potrebu-redovne-vakcinacije/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=srpskoj-prijeti-epidemija-velikog-kaslja-acimoviceva-i-skrbic-upozorili-na-potrebu-redovne-vakcinacije</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2023/12/13/srpskoj-prijeti-epidemija-velikog-kaslja-acimoviceva-i-skrbic-upozorili-na-potrebu-redovne-vakcinacije/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 13 Dec 2023 13:16:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AKTUELNOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[ZDRAVLJE]]></category>
		<category><![CDATA[apel]]></category>
		<category><![CDATA[djeca]]></category>
		<category><![CDATA[epidemija]]></category>
		<category><![CDATA[RS]]></category>
		<category><![CDATA[vakcinacija]]></category>
		<category><![CDATA[veliki kašalj]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=193601</guid>

					<description><![CDATA[Nakon što je u Srpskoj potvrđeno 16 slučajeva velikog kašlja, Savjet za zdravlje Vlade RS održao je sjednicu na kojoj je razgovarano o potrebi vakcinacije. Predsjednik ovog savjeta Ranko Škrbić istakao je da najveći problem, kada je u pitanju veliki kašalj, imaju mala djeca, odnosno bebe, kod kojih ishod nerijetko može završiti fatalno. „Ova bolest može [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Nakon što je u Srpskoj potvrđeno 16 slučajeva velikog kašlja, Savjet za zdravlje Vlade RS održao je sjednicu na kojoj je razgovarano o potrebi vakcinacije.</p>
<div class="first-letter">
<p>Predsjednik ovog savjeta Ranko Škrbić istakao je da najveći problem, kada je u pitanju veliki kašalj, imaju mala djeca, odnosno bebe, kod kojih ishod nerijetko može završiti fatalno.</p>
</div>
<p><em>„Ova bolest može se spriječiti vakcinacijom i ukoliko se djeca redovno vakcinišu neće doći do epidemije, kakvu sada vidimo u Srbiji i Hrvatskoj. Roditelji često zbog pogrešnih stavova izbjegavaju <strong>vakcinaciju, a to je jedino što može pomoći tim malim bićima“</strong>,</em> rekao je Škrbić.</p>
<p>Epidemiolog Instituta za javno zdravstvo RS Jela Aćimović rekla je da je u Srpskoj do sada <strong>potvrđeno 16 slučajeva velikog kašlja,</strong> ali da je taj broj sigurno veći, jer mnogi ne prepoznaju ovu bolest ukoliko imaju lakšu kliničku sliku.</p>
<figure id="attachment_193602" aria-describedby="caption-attachment-193602" style="width: 950px" class="wp-caption aligncenter"><img decoding="async" class="wp-image-193602 size-full" src="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/12/Ranko-Skrbic-Jela-Acimovic.jpg" alt="" width="950" height="712" srcset="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/12/Ranko-Skrbic-Jela-Acimovic.jpg 950w, https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/12/Ranko-Skrbic-Jela-Acimovic-300x225.jpg 300w, https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/12/Ranko-Skrbic-Jela-Acimovic-768x576.jpg 768w, https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/12/Ranko-Skrbic-Jela-Acimovic-860x645.jpg 860w" sizes="(max-width: 950px) 100vw, 950px" /><figcaption id="caption-attachment-193602" class="wp-caption-text">IZVOR: SLAVEN PETKOVIĆ &#8211; MONDO</figcaption></figure>
<p><em>&#8220;</em>Svi oboljeli su djeca, sa područja Banjaluke, Laktaša i Prijedora. <strong>Većinom su osnovno školskog uzrasta i nepotpuno vakcinisana.</strong> Za sada niko nije hospitalizovan, ali prema podacima koje imamo veliki broj djece se nalazi u bolnicama sa upalom pluća, te postoji mogućnost da i među njima ima oboljelih od ove bolesti. Naravno tu ima i virusnih infekcija, prisutan je i RSV virus, kao i Kovid&#8221;, istakla je Aćimovićeva.</p>
<p>Naglasila je da je <strong>jedini vid zaštite redovna i kompletna imunizacija djece</strong>, te da do pojave epidemija dolazi zbog pada obuhvata vakcinacije.</p>
<p><em>&#8220;</em>U Srpskoj je posljednih godina <strong>evidentan pad obuhvata vakcinacijom</strong>, naročio MRP vakcinom koja iznosi 69 odsto. Posljedično zbog nedolaska na MRP vakcinu, roditelji ne dovode djecu ni na vakcinu protiv velikog kašlja, odnosno petovalentnu vakcinu, koja između ostalog štiti i od ove bolesti. <strong>U velikim gradovima je najmanji obuhvat&#8221;</strong>, rekla je Aćimovićeva.</p>
<p>Ponovila je da je veliki kašalj najopasniji za malu djecu, koja još nisu dorasla za vakcinu i poručila roditeljima da u ovo vrijeme <strong>ne dozvole posjete bebama.</strong></p>
<p>&#8220;Naša poruka je da sva djeca koja su propustila vakcinu to nadoknade što prije i nećemo imati velike probleme. Sve ovo što radimo, radimo upravo zbog njih malih koji su najugroženiji&#8221;, poručila je Aćimovićeva i dodala da u Domovima zdravlja ima dovoljan broj vakcina.</p>
<p>Predsjednik Savjeta za zdravlje Ranko Škrbić dodao je da ljudi moraju sami da shvate značaj vakcinacije, te da cilj nije kažnjavanje roditelja, iako, kako je naveo, brojne zemlje imaju kaznenu politiku kada je u pitanju obavezna imunizacija.</p>
<p>&#8220;U brojnim državama djeca ne mogu biti upisana u školu, ili im je to dozvoljeno ali ne i dolazak na nastavu, jer ugrožavaju zdravlje drugih&#8221;, rekao je Škrbić.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2023/12/13/srpskoj-prijeti-epidemija-velikog-kaslja-acimoviceva-i-skrbic-upozorili-na-potrebu-redovne-vakcinacije/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Veliki kašalj stigao u Srpsku</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2023/11/30/veliki-kasalj-stigao-u-srpsku/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=veliki-kasalj-stigao-u-srpsku</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2023/11/30/veliki-kasalj-stigao-u-srpsku/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 30 Nov 2023 13:14:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AKTUELNOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[ZDRAVLJE]]></category>
		<category><![CDATA[bolest]]></category>
		<category><![CDATA[djeca]]></category>
		<category><![CDATA[epidemija]]></category>
		<category><![CDATA[RS]]></category>
		<category><![CDATA[veliki kašalj]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=192999</guid>

					<description><![CDATA[BANJALUKA- U Republici Srpskoj prijavljena su tri slučajeva velikog kašlja, potvrđeno je &#8220;Nezavisnim novinama&#8221;. Naime, kako su rekli u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske od pojave prvih slučajeva obolijevanja u susjednim zemljama, Institut je poslao preporuke za postupanje svim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj. &#8220;Pertusis ili veliki kašalj predstavlja veoma zaraznu bolest, od koje [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>BANJALUKA- U Republici Srpskoj prijavljena su tri slučajeva velikog kašlja, potvrđeno je &#8220;Nezavisnim novinama&#8221;.</p>
<p>Naime, kako su rekli u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske od pojave prvih slučajeva obolijevanja u susjednim zemljama, Institut je poslao preporuke za postupanje svim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj.</p>
<p>&#8220;Pertusis ili veliki kašalj predstavlja veoma zaraznu bolest, od koje najčešće obolijevaju mala djeca. Bolest uzrokuje bakterija Bordetella pertussis, koja se nakon ulaska u respiratorni sistem domaćina razmnožava i stvara toksine, zbog čega nastaje oštećenje respiratorne sluznice&#8221;, kazali su u Instititu.</p>
<p>Dodaju da se veliki  kašalj prenosi kapljičnim putem, te da tranje inkubacije je devet do deset dana (raspon od 6 do 21 dana).</p>
<p>&#8221; Osoba je najzaraznija na početku bolesti, prilikom javljanja simptoma respiratorne infekcije. Za primarnu prevenciju postoje efikasne kombinovane vakcine, petovalentna i četverovalentna, koje sadrže komponentu protiv pertusisa (DTaP – IPV – HiB i DTaP – IPV) a koje se djeci daju u okviru obaveznog kalendara imunizacije u Republici Srpskoj&#8221;, pojasnili su u Institu.</p>
<p>Kazali da svakoj osobi koja nije vakcinisana ili je nepotpuno vakcinisana vakcinom prema kalendaru imunizacije, treba izvršiti nadoknadu vakcine koja sadrži pertusis, a u skladu sa uzrastom.</p>
<p>Podsjećamo, u pojedinim gradovima u Hrvatskoj već nekoliko mjeseci obolio je znatan broj djece.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2023/11/30/veliki-kasalj-stigao-u-srpsku/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
