U svijetu domaće mode i influenserstva rijetko kada možemo svjedočiti ovako posebnoj saradnji dvije uspješne žene kao što su Ilda Humić i Nezira Muhović. Za portal žene.ba otkrila je kako je došlo do ove saradnje.

Izvor: žene.ba

„Kako bismo dodatno jačali praktična znanja i vještine studenata, kontinuirano radimo na uspostavljanju i jačanju saradnje sa privredom, jer spoj znanja stečenog u amfiteatru sa praktičnim iskustvom koje studenti stiču na stručnoj praksi doprinose tome da naši alumnisti budu traženi na tržištu rada. Cilj Univerziteta i svih fakulteta jeste da se povećava dio praktične nastave za studente, a upravo na tom putu veliku ulogu ima i ovaj ugovor koji će, između ostalog, doprinijeti jačanju naučno-istraživačkog rada, što je jedan od strateških ciljeva Univerziteta. Vjerujem da će godine pred nama donijeti nove zajedničke projekte na obostranu korist akademske zajednice i privrede“, rekao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci.

Provođenje ugovora će se odvijati kroz međusobnu saradnju i stručnu pomoć u edukaciji studenata i nastavnog osoblja na svim studijskim ciklusima, te poslovima pripreme i izvođenja naučnoistraživačkih radova, izvođenju praktične nastave i upoznavanju studenata sa propisima i smjernicama koji se koriste u farmaceutskoj industriji.

„Od velike važnosti, za nas, jeste da u Banjaluci imamo univerzitetsku bazu za kvalitetan kadar svih profila koji svoju karijeru mogu nastaviti u našoj kompaniji, koja je godinama unazad, dio obrazovanja studenata u oblasti praktične nastave i mjesto gdje se studenti upoznaju sa industrijskom proizvodnjom lijekova, te osnovnim zahtjevima GMP-a. Značajan broj nekadašnjih studenata banjalučkog Univerziteta, od doktora medicine, magistara farmacije, preko ekologa i tehnologa do ekonomista i pravnika, danas su zaposleni u Hemofarmu i to ovu saradnju čini još izuzetnijom. Fokusirani na dobro zdravlje i blagostanje, odgovornu proizvodnju i potrošnju, dostojanstven rad i kreiranje partnerstava, u decembru smo, upravo u Univerzitetskom gradu, predstavili STADA EXPO, multimedijalni projekat posvećen održivom razvoju “, rekao je Saša Urošević, direktor Hemofarma u BiH.

Ugovor između Univerziteta i kompanije Hemofarm potpisan je na period od pet godina.

Svečano potpisivanje je upriličeno uoči prijema povodom 40. godišnjice od održavanja ZOI 84, u Olimpijskom muzeju čime su započele svečanosti obilježavanja ovog važnog jubileja za Olimpijski komitet, cijelu sportsku zajednicu, Grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.

 “Sretni smo što je ceremonija obnavljanja partnerstva Olimpijskog komiteta i Coca-Cole u Bosni i Hercegovini upriličena baš u periodu obilježavanja značajnog jubileja, 40 godina od održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Naša zajednička misija da stvaramo nezaboravna iskustava za ljubitelje olimpijskih sportova u Bosni i Hercegovini seže u 1984. godinu, gdje smo nastupili kao jedan od glavnih sponzora sarajevske Olimpijade.

Kako bismo svim posjetiocima nastavili približavati olimpijski osjećaj, ponosno nastavljamo sa sponzorstvom brojnih manifestacija i takmičenja u narednom periodu povodom ovog značajnog jubileja. Coca-Cola u Bosni i Hercegovini posluje već 55 godina a podrška sportu, kulturi, osnaživanju mladih i očuvanju okoliša sastavni su dio naših vrijednosti i ulaganja, koje ukazuju na istinsku integraciju i povezanost sa zajednicom u BiH”, izjavio je Kenan Idrizović, regionalni rukovodilac prodaje Coca-Cole HBC B-H Sarajevo.

Naredne četiri godine će Coca-Cola u Bosni i Hercegovini biti partner Olimpijskom komitetu BiH i bh. olimpijcima u pripremama za postizanje novih sportskih rezultata, legendi i uspomena za Olimpijski muzej.

“Nakon sjajne Olimpijske prošlosti, ponosni smo da ponovo obnavljamo strateško partnerstvo sa Coca-Colom, koja je gobalni svjetski brend. Obnavljanje ovog značajnog partnerstva došlo je kao logičan nastavak zajedničke podrške našim vrhunskim sportistima i promociji olimpijskih vrijedosti – izvrsnosti, prijateljstva i poštovanja”, rekao je Predsjednik Olimpijskog komiteta BiH, akademik prof. dr Izet Rađo.

Coca-Cola je prije 40 godina bila jedan od glavnih sponzora Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.  Dio stalne postavke  muzejske građe ZOI84 čine i limenka dizajnirana povodom Olimpijade u Sarajevu, te brendirani kapa i šal.

Važno je znati i da je Coca-Cola jedan od „TOP“ sponzora Međunarodnog olimpijskog komiteta, kao i oficijelni sponzor Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu 2024. godine. Za Olimpijski komitet ova partnerstva su od ključnog  značaja za podršku promociji sporta i sportskih događaja, kao i međunarodnog učešća i predstavljanja Bosne i Hercegovine u svijetu.

Podsjećanje: Zimske olimpijske igre 1984. su svečano otvorene 08. februara na stadionu Koševo, a takmičenja su se odvijala od 7. do 19. februara. U njima su učestvovala 1.272 takmičara iz 49 zemalja u 39 disciplina. Pratilo ih je 7.825 akreditovanih novinara i 640.000 gledalaca. Na kraju, i finansijski bilans pokazao je 12 miliona dolara suficita, a predsjednik MOK-a Huan Antonio Samaran ocijenio je ZOI u Sarajevu do tada najbolje organizovanim igrama. Olimpijski muzej koji je, u prisustvu predsjednika Samarana, svečano otvoren 8. februara 1984. trajno čuva uspomene na svo olimpijsko bogatstvo.

Posebna snaga ovog poslovnog skupa bile su prilike za povezivanje i umrežavanje učesnika, što je i ove godine rezultiralo brojnim počecima potencijalno sjajnih poslovnih saradnji.

Inspirativni govornici davali su odgovore na važna pitanja i poduzetničke dileme kako bi domaćim biznisima omogućili da bolje posluju. Kako je poručeno, 2024. godina će biti veoma izazovna i domaći biznisi se trebaju dobro pripremiti.

“Bizbook i Orea Bazaar na ovaj način žele osnažiti prvenstveno svoje klijente i partnere, ali i sve druge biznise za period koji dolazi, kao i učiti zajedno s njima”, izjavila je Erna Šošević, direktorica kompanije Bizbook i suosnivačica ORBIZ konferencije. “Pojavljuju se nove tehnologije za koje naši poslovni ljudi još uvijek ne uviđaju koliko su važne. Mi im želimo dati priliku da nauče kako da usvoje te nove tehnologije, bilo da govorimo o umjetnoj inteligenciji, e-commerceu, načinima plaćanja ili B2B i B2C segmentu”.

Kao vlasnica malog biznisa, poručila je da poduzetništvo daje nevjerovatne mogućnosti kreativnosti, inovativnosti i mijenjanja dinamičnog tržišta o u BiH, iako naša zemlja kasni za svjetskim trendovima.

Zlatan Mujak, pomoćnik ministra privrede Kantona Sarajevo u Sektoru za poduzetništvo i investicije, poručio je da Ministarstvo u okviru svojih razvojnih politika svake godine podržava ovakve događaje i nove biznise te da se radi na tome da budžetska izdvajanja za iduću godinu u te svrhe budu veća.

Od Maje Halilović smo slušali kako inovacija može biti pokretač poslovnih transformacija, dok nam je gost iz Hrvatske Bruno Blumenschein govorio kako je u biznisu moguće izaći iz svog “sela”.

“Mogućnosti su velike, ali ih ne koristimo ni približno koliko bi moglo, zato želim da ljudi shvate kako su tržišne prilike jako velike, kako je izvoz nešto što je sadašnjost, a ne budućnost i kako oni mogu biti ti koji će napraviti iskorak i za sebe i za svoju državu”, poručio je Blumenschein.

Na panelima sa stručnjacima, uz moderatorsko vodstvo Senada Alibegovića, bilo je riječi o gorućem pitanju današnjice – AI tehnologiji i kako je iskoristiti za poslovni napredak, globalnim trendovima i proizvodnji koji nam pomažu da postanemo i ostanemo konkurentni na tržištu, dok su održivost i poslovne prilike bili u fokusu panela pod pokroviteljstvom ProCredit Banke. Čuli smo i vrijedne savjete za kreiranje održivog e-commerce biznisa.

“BiH je rame uz rame sa svim svjetskim trendovima kad je rast online trgovine u pitanju, iako zakonska regulativa trenutno nije u potpunosti usklađena sa rastom i ekspanzijom ove oblasti. Naš zadatak je da doprinesemo kako bi naši legalni web commerce trgovci mogli puno jednostavnije i lakše da rade i kako se ne bi morali boriti protiv crne i sive trgovine koja jednako postoji u online kao i u offline sferi”, istakao je Orhan Gazibegović iz eCommerce asocijacije u BiH.

Posebnu pažnju publike privuklo je predavanje Koste Petrova o temi kako kreirati biznis koji ima svrhu, dok je profesorica marketinga Selma Kadić-Maglajlić govorila o naprednoj, a besplatnoj tehnologiji za efikasniji B2B marketing i prodaju. Od Benjamina Kadića smo slušali koje su to “bijele laži” u poduzetničkom svijetu, a svi govornici su se fokusirali na izazove s kojima se mali i srednji biznisi u praksi susreću i načinima kako ih prevazići.

Pet novih biznisa, Bloop, Quantum, Kapak, Loop i GoEEZE, dobilo je priliku da se predstavi na B2B startup pitch sesiji, što je dodatni vjetar u leđa za njihove buduće poslovne uspjehe i prilika da izgrade mostove sa etabliranim poslovnim subjektima, otvarajući vrata za potencijalnu saradnju.

Nakon velikog okupljanja prvog dana konferencije, u prostorijama kompanije Ant Colony u Kolodvorskoj ulici održan je niz zanimljivih i važnih predavanja, a to su: “Kodovi luksuznog brendiranja” Leyle Mattison, “Storytelling kao DNK uspjeha” Jasmine Kriješterac, “Kako naplatiti 100 eura umjesto 10 KM” Brune Blumenscheina i eCommerce Masterclass E-commerce asocijacije u BiH.

I ovo izdanje ORBIZ konferencije bilo je izuzetno vrijedna prilika da učesnici kroz različite sesije i neformalna druženja razmijene ideje, uspostave kontakte i istraže mogućnosti za buduće projekte i partnerstva. Takav pristup transformaciji poslovnih modela i unapređenju tržišne konkurentnosti malih i srednjih kompanija je model kakav ORBIZ konferencija planira promovisati i u narednim godinama.

Sponzori konferencije bili su: ProCredit Bank, Intea.ba, LEDA, Sinmax namještaj, Sprind, Vispak, Manisfetacije, Ibis Styles, Sito, Popcorn Rectuiters, Derubis, Kensho i mXtea, partneri: eCommerce asocijacija u Bosni i Hercegovini, AntColony, Fondacija 787 i CineStar, a ekskluzivni payment partner Monri.

Medijski partneri konferencije bili su: Klix.ba, Akta.ba, Manager.ba i eComm asocijacija.

Kako bi bilo kada biste svakoga dana imali mogućnost raditi na drugom mjestu i sa drugim ljudima, radeći onoliko koliko vama odgovara tog dana? Moguće je, jer ako ste freelancer, opcija ima i više nego što ste očekivali.

Međutim, odmah ćemo vam naglasiti da svaki način poslovanja i radnog okruženja ima svoje prednosti i mane. Zato vam ih donosimo i konačni sud prepuštamo vama, jer bez obzira koliko se činilo idealnim, nisu sve coworking opcije za sve ljude. U Smart Office Coworking BL dočekao nas je direktor Boško Sladojević koji je istakao kako su posjetitelji u rasponu starosne dobi od 25 do 35 godina, a većinski provode od 6 do 8 sati kod njih. Ovaj sjajni i inovativni poduhvat mladog Boška, na red u Banjaluci je čekao sve do prošle godine, dok su u međuvremenu naše komšije iz Hrvatske, još prije 11 godina počele sa sličnim projektima.

Impact Hub iz Zagreba stvara pozitivne promjene, kroz model koji pruža podršku pojedincima, a nalazi se kao dio međunarodne mreže koju čini više od 85 Impact Hubova koji kroz svoje djelovanje, resurse i usluge okupljaju i podržavaju više od 15 000 društvenih poduzetnika i inovatora. Ističu kako je trend otvaranja novih coworking prostora u svijetu, ali i Evropi u kontinuiranom rastu od njihovih početaka prije 11 godina. “Iako su coworking prostori u Europi počeli nicati još 2005. godine, prošlo je nekoliko godina dok se coworking pokret nije pojavio na Balkanskom području. Obzirom da se pojavljuju nove coworking inicijative u raznim gradovima, ovaj pokret postaje prepoznat i potreban, kako od strane domaćih profesionalaca, tako i od strane mnogih digitalnih nomada koji ovakve prostore koriste za rad prilikom svojih putovanja”.

Ono što je zajedničko ovim prostorima jeste opuštena radna atmosfera bez pritiska, gdje posjetitelji imaju mogućnost dolaska i odlaska u vrijeme koje u potpunosti odgovara njihovim potrebama. Međutim, nisu svima jednake potrebe. Pa tako ne znači da će se u ovakvim prostorima pronaći ljudi koji se žele maksimalno posvetiti projektu na kojem rade, jer ako imate problema sa fokusiranjem, drugi ljudi vam mogu predstavljati smetnju.

Osim toga, nekada se pod profesionalnim pristupom radu podrazumijeva i ograničena komunikacija sa kolegama, što direktno utiče na veće posvećivanje temi koju radite. To pak ne mora biti slučaj sa ljudima koje ne poznajete, a koji imaju potpuno drugačije navike od vas. Nekima jednostavno ne odgovara tišina, ali stvaranjem buke mogu praviti problem vama, koji možda upravo suprotno mislite.

Ipak, to ne umanjuje vrijednost projekata poput ovih, jer je upravo Impact Hub Zagreb, nakon četiri godine rada, sa svojim prostorom od 325 m2 postao prva globalno povezana platforma za podršku društvenim inovatorima i poduzetnicima u Hrvatskoj. Lansirao je Impact Inkubator, prvi poslovni inkubator za društvene poduzetnike u Hrvatskoj, vodi Social Impact Award u Hrvatskoj, hrvatsko izdanje najvećeg europskog natjecanja i edukacijskog programa za studente u društvenom poduzetništvu. Uspješno je organizirao Pyxie Dust Project, motivacijski i edukacijski program za djevojke u području STEMa.

Nakon 4 godine aktivnog rada, Impact Hub Zagreb, sa svojim prostorom od 325 m2 je postao prva globalno povezana platforma za podršku društvenim inovatorima i poduzetnicima u Hrvatskoj.

Za ljubitelje rada u ovakvim prostorima ističu se prednosti, kao što su:

• dugoročna inspiracija i podrška kroz inspirativno radno okruženje
• infrastruktura te umrežavanje sa zajednicom potencijalnih mentora, stručnjaka, partnera i klijenata
• razmjena ideja i iskustava, kreiranje saradnji

U Srbiji iz Smart Office centra poručuju kako su od 2012. godine do danas u konstantnom porastu i kada poredivši početak i danas, uviđaju i kako je svijest o ovakvom konceptu rada i poslovanja veća, čime je direktno porastao i broj ljudi zainteresovanih za ovakav prostor. Sada su se morali preseliti u veći prostor, kako bi omogućili svima koji žele da koriste ovakve pogodnosti da ih i imaju.

O fleksibilnosti i prilagodljivosti ljudi koji dolaze govore: “Koliko god da im je sve to bilo strano da dele prostor sa nekim ljudima koje ni ne poznaju, danas baš zbog toga dolaze kako bi proširili mrežu svojih kontakata i saradnika. Tu je i taj socijalizirajući momenat gde je bolje raditi u ambijentu gde ima još ljudi nego da sedite sami kod kuće ili u kafiću. Što se tiče ostalih prohteva, naravno da bi svako želeo nešto drugačije u skladu sa svojim potrebama i željama. Nekome treba najbrži internet, neko bi želeo da sedi pored prozora, neko da dolazi noću da radi, neko voli isključivo filter kafu, neko bolje radi uz muziku…”.

Starosna dob posjetitelja im nije važna, ali su imali priliku ugostiti i starije od 60 godina. To su većinom bili stranci kojima je takav koncept od ranije poznat. Međutim, možete li zamisliti nekoga od naših starijih kako dolaze u ovakve prostore i uspješno obavljaju svoje poslove? Uprkos tome što se nalazi mnoštvo mogućnosti, vjerujemo da su naši ljudi još uvijek skloni onom tradicionalnom od osam do četiri u svojoj kancelariji, bez buke i velikih ostupanja od rutine.

Možda da pokušate, jer možda vam baš ovakva promjena radnog okruženja, posebno ako radit kod kuće, donese novu energiju, nove ljude, a samim tim i nove ideje. A to je ono najdragocjenije.