Ako imate utisak da vam energija opada čak i nakon najmanjeg napora, moguće je da vas je sustigao takozvani sindrom proljećnog umora.

Sve oko nas cvjeta i djeluje živopisno, ali raspoloženje često ne prati taj ritam. Umjesto naleta energije, javlja se osjećaj tromosti i iscrpljenosti, kao da je tijelo u nekoj vrsti laganog zimskog sna iz kog se teško budi. Ova pojava nije nimalo rijetka, a istraživanja pokazuju da nešto češće pogađa žene.

Nakon dugih zimskih mjeseci, organizam mora da se prilagodi promjeni godišnjeg doba. Povećanje temperature i duži dani pokreću niz fizioloških promjena u tijelu. Krvni sudovi se šire kako bi se tijelo lakše prilagodilo toplijem vremenu, a posljedica toga može biti blagi pad krvnog pritiska – što često dovodi do osjećaja umora, slabosti i manjka energije.

Uz to, proljećni umor mogu pratiti i drugi simptomi: migrene, teško buđenje ujutru ili nesanica, manjak apetita, smanjena koncentracija, grčevi i bolovi u mišićima, nervoza, a ponekad čak i digestivne tegobe ili blagi problemi sa kožom.

Iako ne postoji jedan jedini uzrok ovog sindroma, stručnjaci ističu da na njega mogu uticati različiti faktori. Među njima su virusne infekcije, hormonski disbalans, oslabljen imunitet, sezonske alergije, nedostatak gvožđa u organizmu ili poremećaji krvnog pritiska, posebno nizak pritisak.

Proljeće donosi i veoma rano svitanje. Sunčeva svjetlost za naš mozak predstavlja signal za buđenje, pa se često dešava da se probudimo mnogo prije alarma i da zapravo ne odspavamo dovoljno. Na to se nadovezuje i prelazak na ljetnje računanje vremena, koji dodatno remeti unutrašnji biološki sat i može pojačati osjećaj iscrpljenosti.

Kako ublažiti proljećni umor

Dobra vijest je da postoji nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći da se simptomi ublaže i da u proljeću zaista uživate sa više energije.

Prije svega, važno je naučiti kako da kontrolišete stres. Svako ima svoje metode – od meditacije i boravka u prirodi do hobija koji opuštaju – ali je važno pronaći strategiju koja vama najviše prija.

Lagano, svakodnevno kretanje takođe može napraviti veliku razliku. Umjerena fizička aktivnost podstiče proizvodnju endorfina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje i povećavaju energiju. Posebno se preporučuju šetnje na svježem vazduhu ili plivanje.

Obratite pažnju i na unos magnezijuma, jer se njegov nivo u organizmu često smanjuje upravo tokom proljeća. Dobri izvori ovog minerala su bademi, sjemenke suncokreta, zeleno lisnato povrće, mahunarke i banane.

Jednako je važno provjeriti i nivo gvožđa, jer nedostatak ovog minerala može biti jedan od glavnih uzroka hroničnog umora. Namirnice bogate gvožđem su crveno meso, morski plodovi, jaja, sočivo i spanać.

Hidratacija je još jedan ključni faktor. Čak i blaga dehidratacija može izazvati osjećaj iscrpljenosti, pa se preporučuje da tokom dana popijete najmanje litar i po vode. Ako vam je to teško, možete posegnuti i za nezaslađenim čajevima ili drugim napicima bez šećera. Slatka gazirana pića, s druge strane, nisu dobar izbor.

Pokušajte da izbjegavate i navike koje dodatno opterećuju organizam – poput pušenja, pretjeranog unosa kafe ili alkohola.

Na kraju, posebnu pažnju obratite na ishranu. Najbolji izbor su svježe voće i povrće, mahunarke, integralne žitarice i orašasti plodovi. Teška, masna i industrijski prerađena hrana, kao i slatkiši koji naglo podižu pa spuštaju nivo šećera u krvi, mogu dodatno pojačati osjećaj umora.

Ukoliko simptomi potraju, u dogovoru sa ljekarom mogu se koristiti i određeni dodaci ishrani koji pomažu organizmu da se lakše prilagodi promjeni godišnjeg doba.

Jer iako proljeće ponekad počne uz manjak energije, uz male promjene u svakodnevnim navikama vrlo brzo može postati period u kojem ćete se ponovo osjećati lagano, vitalno i puni snage.

Izvor: Nezavisne