Ovom policijskom akcijom još jednom je pokrenuto pitanje na koji način roditelji mogu uticati na to da fotografije njihove dece ne završe u rukama predatora.

Ova šestorka se tereti da je putem društvenih mreža sa svojih naloga stupala u kontakt sa maloletnicima, da su im slali fotografije i video-zapise pornografske sadržine, kao i da su pribavljaju sadržaje nastale eksploatacijom dece i maloletnika uzrasta od sedam do 14 godina. Fotografije i video-snimci nađeni su u njihovim računarima i hard diskovima.

Detalji ove akcije, poput činjenice da su osumnjičeni pedofili materijal pažljivo skladištili u svojim arhivama, sami po sebi otvaraju pitanje kako fotografije naših najmlađih uopšte stižu u posed predatora?

Kada je 2019. godine na svojim društvenim mrežama Igor Jurić objavio frapantne podatke da je veliki broj fotografija mališana iz Srbija završilo na pedofilskom sajtu, ta informacija je bila alarm za celo društvo.

Ipak, posebna lampica trebalo bi da se upali kod roditelja, jer su upravo oni i naši bliski srodnici, odnosno osobe bliske detetu, ti koji fotografije najmlađih dele sa drugima putem interneta.

„Ukoliko posetite neki od mnogobrojnih pedofilskih sajtova, videćete bezbroj fotografija dece iz Srbije. Često sa imenom, prezimenom i mestom boravka (podatke ostavili roditelji na mrežama).

“Kačeći” slike nage dece na društvene mreže , osim što ih dovodite u direktnu opasnost, znajte, neko trguje fotografijama i samozadovoljava se ispred njih“, napisao je Jurić.

Stučnjaci koji se bave zloupotrebom na internetu i zaštitom dece u digitalnom svetu objasnili su da nisu samo fotografije na kojima su najmlađi nagi, interesantne ovakvim grupacijama. Nekada to mogu biti slike potpuno izvučene iz konteksta, ali neretko i fotografije dece u raznim kostimima nastale mahom na manifestacijama poput maskenbala.

Dodatno je poražavajuć podatak i da se uspomene koje su roditelji želeli da podele sa svojim prijateljima u virtuelnom svetu, ne razmišljajući da bi ih neko mogao zloupotrebiti na najgori način, prodaju za manje od 100 dinara, ali i da u takvim grupama postoje osobe koje se bave isključivo pretragom i „češljanjem“ Fejsbuk profila u potrazi za sadržajima na kojima su deca.

Svojevremeno je zamenik načelnika Odeljenja za visokotehnološki kriminal MUP-a Srbije Dragan Jovanović objasnio u razgovoru za Blic da je internet prostor sličan trgovima, te da ono što ne biste radili na javnom mestu, ne činite ni na internetu.

„Sve ono što je inače nezamislivo, mi radimo na internetu. Je li zamislivo da skinete vlastito dete golo na sred Trga republike i da ga šetate? A kada to uradite na plaži i okačite na Fejsbuk, mislite to je u redu. Milioni ljudi mogu da preuzmu tu sliku, ako vam je profil otvoren, a ljudi često ne znaju da zaštite svoje profile“, objašnjava Jovanović.

Zbog toga nije zgoreg podsetiti šta je ono što nikako ne smemo da objavljujemo na internetu, kako svoju porodicu i sebe ne bismo doveli u opasnost – pored fotografija svoje dece, nikada nemojte objavljivati fotografije vaših ličnih dokumenata, pa čak ni kada ih fotografišete tako da prekrijete podatke kao što su broj lične karte ili pasoša.

S tim u vezi važno je znati da je opasno objavljivati slike svojih avionskih karti, ali ni tačno kako i kada planirate da odputujete. Nikada nemojte „kačiti“ slike svog prebivališta, adrese, niti bilo kog drugog ličnog podatka, ali ni fotografije na kojima se vide detalji poput onoga u koji vrtić ide vaše dete.

Preuzeto sa: nova.rs

Qui siamo alla stazione di #Ancona dopo il #terremoto di magnitudo 5.7 questa mattina sulla costa marchigiana, in mare tra #Croazia e #Italia, profondità 8 km
#Marche#earthquake pic.twitter.com/HqHpTQsvXm

— Marco Ferraglioni (@MFerraglioni) November 9, 2022

Građani su za sada prijavili oštećenja na zidovima ili objektima, a sudeći po snimcima evidentna je velika materijalna šteta.

Stanovnici pogođenog područja su tokom zemljotresa, a i nakon njega u panici istrčavali na ulice.

Li Îtalyayê di mezinahîya 5,6an de erdhejhttps://t.co/vrl8wJnyfJ#Terremoto #Ancona#Fano #rimini pic.twitter.com/jt6bHULBaU

— ÎLKHA (@ilkhakurdi) November 9, 2022

Podrhtavanje tla osjetilo se i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

“Danas, 9. novembra 2022. u 7 sati i 7 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su vrlo jak potres sa epicentrom u moru u blizini Riminija. Magnituda potresa iznosila je 5,7 prema Rihteru. Potres se osjetio širom Hrvatske”, piše Seizmološka služba Hrvatske.

Iniziano a circolare le prime immagini dopo il terremoto di questa mattina, qui siamo ad #Ancona all'interno di un supermercato alla sua apertura #pesaroeurbino #earthquake#terremoto #italy pic.twitter.com/ogypPSYam0

— Marco Ferraglioni (@MFerraglioni) November 9, 2022

Italijanski mediji javljaju da je iz predostrožnosti zaustavljen željeznički saobraćaj na jadranskoj pruzi, zbog sumnje na oštećenje šina.

https://www.youtube.com/watch?v=RjiNuD7nxcM

Preuzeto sa: nezavisne.com

Hrabrost policajke iz Bosanskog Petrovca oduševila je sve, ali nažalost nakaradni sistem u kojem živimo nije je nagradio zbog onoga što je učinila. Naprotiv.

O tome kakve su razmjere korupcije bile na području MUP Unskog-sanskog kantona govori informacija da je potvrđena optužnica ne samo protiv policijskih službenika, već i protiv korumpiranih policijskih komandira, koji su im čuvali leđa.

Timski rad

Nakon što je svakodnevno dokumentovala nečasne radnje kolega, odnosno uzimanje novca kao mito od vozača šticara, ali i drugih nesavjesnih vozača koji bi u saobraćaju napravili prekršaj, koji im je uz odgovarajuću novčanu naknadu bio oprošten, Latinovićeva je ostajala u policijskoj stanici u Bosanskom Petrovcu i o svemu obavještavala nadležnog tužioca koji je rukovodio cijelom istragom, Adnana Tulića.

– Ovo je, možemo slobodno reći, najsvjetliji primjer u cijeloj BiH kako i na koji način se timski, od strane policije i tužioca, može rasvijetliti korupcija. Za korupciju svi sve znaju, ali potpuno je drugačija priča kada se ona dokazuje na sudu.

U konkretnom slučaju, radilo se o policijskim službenicima koji su uzimali novac od vozača do te mjere da se više nisu ni obazirali na zakon, jer su bili ubijeđeni da im leđa čuvaju korumpirani komandiri – ispričao je izvor Srpskainfo.

Isključivo zahvaljujući hrabrosti Latinovićeve i njene odvažnosti da se suoči oči u oči sa korumpiranim kolegama, iza kojih su najmoćniji ljudi koji i danas rukovode MUP-om USK, ova optužnica je ugledala svjetlost dana.

Opštinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv dva policijska komandira Uprave MUP Unsko-sanskog kantona, Nermina Mahmutspahića i Šemsudina Dedića, te policijskih službenika Elvedina Džiguma i Slavka Šobota, optuženih za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita.

Snimci

Prema optužnici, policijski komandiri i policajci su krivična djela počinili od 2019. do oktobra 2020. godine na području Bosanskog Petrovca.

– Optuženima se stavlja na teret da su u periodu od 2019. do oktobra 2020. godine na području opštine Bosanski Petrovac počinili veliki broj koruptivnih krivičnih djela, i to prvenstveno policijski službenik Elvedin Džigum – naveli su iz Kantonalnog tužilaštva u Bihaću.

U sklopu istrage učestvovala je i Agencija za istrage i zaštitu (SIPA), a sprovedene su posebne istražne radnje u vidu informatora, koji je snimao i dokumentovao većinu krivičnih djela.

Optužnica protiv policijskih komandira i policajaca sadrži čak 90 tačaka.

– Provođenjem istrage utvrđeno da se na području Bosanskog Petrovca od vozača kamiona šticara konstantno i kontinuirano uzimao novac kako se ne bi pisali prekršajni nalozi, a pored toga policijski službenici su sređivali kazne drugim vozačima koje bi zaustavili – objasnio je tužilac Adnan Tulić.

Dodao je da se radi o jednoj od najvećih optužnica protiv korupcije u istoriji Kantonalnog tužilaštva USK.

Svjedoci

Tužilac je podsjetio da je, paralelno sa ovim predmetom, podignut i veliki broj optužnica protiv svih vozača kamiona koji su policijskom službeniku Džigumu davali novac. Optužnice protiv vozača šticara u 99 odsto slučajeva već su okončane priznanjem krivice i sporazumima, a ovi vozači će u postupku protiv policijskih službenika biti svjedoci tužilaštva.

– U svim koruptivnim djelima samo dokazivanje i otkrivanje je teško. Mi smo provodili posebne istražne radnje i tajnim audio i video snimanjem dokumentovali čak 70 slučajeva primopredaje novca. Imali smo informatore koji su, koristeći našu opremu, snimali krivična djela kada su se ona dešavala. U samo pet dana dokumentovano je 70 slučajeva primopredaje novca – zaključio je Tulić.

U skladu sa Krivičnim zakonom Federacije BiH policijskim komandirima i policajcima zaprijećena je kazna do 10 godina robije.

Iz Uprave policije MUP Unsko- sanskog kantona, nažalost, nismo dobili odgovore o tome da li će hrabra policajka Milica Latinović biti nagrađena zbog rasvjetljavanja korupcije u redovima policije.

Odgovore nismo dobili ni na informacije da Latinovićeva danas, više nego ikada, trpi pritiske u službi zbog onoga što je uradila.

Objasnili su nam da je policijski komesar od kojeg smo tražili odgovore na brojna pitanja, Mujo Koričić, na godišnjem odmoru.

Preuzeto sa: srpskainfo.com