Izazovi modernog roditeljstva

Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić istaknula je kako se roditelji danas suočavaju s velikim izazovima u odgoju djece te da digitalni alati, brzi tempo života i nedostatak vremena izravno narušavaju stabilnost obitelji. Istovremeno, tradicionalni sustav pomoći – šira obitelj i susjedstvo – sve više nestaje, ostavljajući roditelje preopterećenima i bez odgovarajuće podrške.

“Moderno društvo postavlja nerealne standarde uspjeha, što kod roditelja stvara kronični stres, osjećaj krivnje i nesigurnost u vlastite odgojne kompetencije, a naročito u nadzoru djeteta u digitalnom okruženju”, istaknula je pravobraniteljica.

Ekrani utječu na razvoj djece

S druge strane, pretjerana izloženost ekranima u najranijoj dobi može usporiti razvoj govora, smanjiti raspon pažnje i negativno utjecati na motoričke sposobnosti djece. Kontrola vremena koje djeca, a naročito adolescenti, provode pred ekranima postaje stalni izvor sukoba u obitelji, pri čemu roditelji često popuštaju kako bi barem privremeno sačuvali mir u kući.

“Društvene mreže preplavljene su filtriranim kategorijama i prikazima ‘savršenih’ života. Roditelji imaju težak zadatak stalno razgovarati s djecom o realnosti tih prikaza kako bi spriječili razvoj kompleksa i poremećaja”, kazala je Katkić Stanić, posebno istaknuvši psihološke probleme, gubitak koncentracije i poremećaje spavanja kod djece.

“Osigurati da dijete ostavi mobitel prije spavanja i da se posveti učenju bez stalnog ‘bljeskanja’ obavijesti zahtijeva stalni roditeljski nadzor i disciplinu”, kazala je pravobraniteljica.

Djeca provode sate na internetu

Pritom je upozorila i na opasnosti digitalnog okruženja, pozvavši se na rezultate istraživanja deShame o vršnjačkom i online nasilju među osnovnoškolcima, provedenog u 21 školi. Istraživanje je pokazalo da 38 posto učenika provodi tri do četiri sata dnevno na internetu, 18 posto koristi internet između pet i šest sati dnevno, a čak 13,2 posto učenika online je više od sedam sati dnevno.

Dodala je kako istraživanja pokazuju da više od 34 posto učenika doživljava elektroničko nasilje barem jednom mjesečno te da je Hrvatska među zemljama s najvećim udjelom 13-godišnjih i 15-godišnjih učenika izloženih takvom nasilju.

Svako četvrto dijete primilo seksualne poruke

Osvrnula se i na ranije objavljene podatke o porastu seksualnog zlostavljanja djece na internetu u Hrvatskoj, prema kojima je čak 25 posto djece u dobi od 10 do 16 godina primilo poruke ili slike seksualnog sadržaja.

Istaknula je i kako istraživanja pokazuju da čak 78 posto djece ne prijavljuje nasilje ili seksualno uznemiravanje na internetu. Osobe koje ih uznemiravaju najčešće blokiraju ili ignoriraju, a o onome što su doživjela ne govore nikome.

Roditeljima savjetuju pravila bez ekrana

Pravobraniteljica je roditeljima preporučila da zajedno s djecom dogovaraju pravila korištenja interneta. Među preporukama su uvođenje prostora i razdoblja bez ekrana, jednaka pravila korištenja mobitela i računala za roditelje i djecu te povremeni odmor od digitalnih uređaja i za odrasle.

Profesor Igor Kanižaj sa Studija komunikologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta istaknuo je kako predvidljiva obiteljska rutina stvara osjećaj sigurnosti. Naglasio je i da djeca koja se osjećaju povezano s roditeljima imaju veću motivaciju za učenje, bolje razvijene socijalne vještine i lakše se nose sa stresom i pritiskom vršnjaka.

Kada roditelji redovito razgovaraju s djecom i imaju njihovo povjerenje, lakše mogu primijetiti ako dijete ima problema na internetu i pružiti mu potrebnu podršku.

Djeca se boje prijaviti nasilje

Voditelj Centra za sigurniji internet i Centra za zlostavljanu i nestalu djecu Tomislav Ramljak istaknuo je da su najveće prepreke u sprečavanju online nasilja nad djecom njihov strah i sram, ali i nezainteresiranost roditelja. Prema njegovim riječima, sve počinje izgradnjom povjerenja između roditelja i djeteta, a uspjeh je već i ako dijete roditelju povjeri lozinku svog mobitela.

Izvor: index.hr

Studija, objavljena u časopisu Nature Human Behaviour, ukazuje na to da je ta povezanost u pojedinim slučajevima mogla biti precijenjena.

Istraživači naglašavaju da rezultati ne znače da vrijeme provedeno pred ekranima nije važno za mentalno zdravlje. Nalazi pokazuju da je odnos složeniji i da pri njegovom proučavanju treba uzeti u obzir nasljedne osobine i zajedničko porodično okruženje.

Kako je sprovedeno istraživanje?

Naučnici su pratili više od 21.000 švedskih blizanaca od devete godine, kroz adolescenciju i sve do odraslog doba.

Cilj je bio da ispitaju kako je korištenje ekrana u slobodno vrijeme povezano sa simptomima depresije i anksioznosti tokom odrastanja.

Poređenjem blizanaca iz iste porodice, od kojih je jedan provodio više vremena pred ekranima od drugog, mogli su da istraže koliko na uočenu povezanost utiču zajednički genetski faktori i okruženje.

“Naši rezultati ukazuju na to da je povezanost u nekim slučajevima možda bila precijenjena jer nije bilo moguće u potpunosti uzeti u obzir zajedničke porodične faktore”, rekao je Tong Gong, istraživač Odjeljenja za medicinsku epidemiologiju i biostatistiku Instituta Karolinska.

Gong je, zajedno sa višim istraživačem Lu Jiem iz istog odjeljenja, autor zadužen za korespondenciju u vezi sa studijom.

Koje aktivnosti su pokazale najizraženiju povezanost?

Najjasnija povezanost korištenja ekrana sa problemima mentalnog zdravlja zabilježena je tokom adolescencije i kod interaktivnih aktivnosti, poput igranja video-igara, dopisivanja i pretraživanja interneta.

Kod pasivnih aktivnosti, kao što su gledanje televizije ili video-sadržaja, veze su bile znatno slabije ili nisu uočene.

Petnaestogodišnjaci koji su više od šest sati dnevno provodili u interaktivnim aktivnostima pred ekranima imali su više simptoma depresije ili anksioznosti.

Kod njih je zabilježena i više nego dvostruka vjerovatnoća da im kasnije u životu bude dijagnostikovano neko od tih stanja, u poređenju sa vršnjacima koji su ekrane koristili najviše dva sata dnevno.

Šta se promijenilo kada su naučnici uporedili blizance?

Kada su istraživači uporedili blizance unutar iste porodice, većina uočenih veza oslabila je. To je bilo posebno izraženo kod jednojajčanih blizanaca.

“Povezanosti nisu potpuno nestale, ali su postale znatno slabije, što ukazuje na to da i geni i odrastanje imaju važnu ulogu”, objasnio je Gong.

Nalazi zato upućuju na mogućnost da porodični faktori doprinose i načinu korištenja ekrana i mentalnom zdravlju mladih. Sama uočena povezanost ne dokazuje da korištenje ekrana uzrokuje depresiju ili anksioznost.

Da li rezultati znače da vrijeme pred ekranima nije važno?

Istraživači izričito upozoravaju da njihovi rezultati ne znače da je vrijeme provedeno pred ekranima nevažno za mentalno zdravlje.

Interaktivne aktivnosti tokom adolescencije i dalje su bile povezane sa povećanim rizikom od kasnijih problema mentalnog zdravlja.

Međutim, kada su u analize uključeni zajednički porodični faktori, povećala se neizvjesnost procjena. To zahtijeva oprez pri tumačenju jačine i prirode uočene veze, navodi news-m.

Koja su ograničenja studije?

Podaci o korištenju ekrana zasnovani su na izjavama samih učesnika. Studija ne pokazuje precizno šta su mladi radili na uređajima niti zbog čega su ih koristili.

Podaci su, takođe, prikupljeni prije nego što su društvene mreže i pametni telefoni postali toliko prisutni u svakodnevnom životu mladih kao danas.

Ta ograničenja važna su za razumijevanje rezultata i njihovog odnosa prema savremenim digitalnim navikama.

Šta bi buduća istraživanja trebalo da razjasne?

Naredni korak je detaljnije proučavanje različitih aktivnosti pred ekranima.

Naučnici žele da ispitaju sadržaj koji mladi koriste, njihove motive, problematične obrasce korištenja i aktivnosti koje vrijeme pred ekranima zamjenjuje.

Na taj način nastojaće da bolje razumiju kako se povezanost razlikuje između uzrasnih grupa, kao i između djevojčica i dječaka.

“Buduće preporuke ne bi trebalo da se usredsrijede samo na to koliko vremena djeca i mladi provode pred ekranima”, rekla je Ema Frans, viša istraživačica istog odjeljenja i koautorka studije.

“Da bismo mogli dati dobre savjete, moramo razumjeti i šta rade na ekranima, zašto to rade i koji individualni i porodični faktori mogu uticati na njihovo blagostanje.”

Ko je učestvovao u istraživanju i finansirao ga?

Studiju su sproveli istraživači Instituta Karolinska u saradnji sa partnerima iz Švedske, Norveške, Danske, Njemačke i Australije.

Istraživanje su prvenstveno finansirale Fondacija Marijane i Markusa Valenberga i Švedska fondacija za mozak.

U tekstu je navedeno i da je koautor Henrik Larson primao istraživačke grantove, honorare i naknade za konsultantske usluge od farmaceutskih kompanija, izvan okvira ove studije.

Izvor: nezavisne.com

Tokom događaja REDMI Note Max Experience u Budimpešti, kompanija Xiaomi službeno je predstavila REDMI Note 17 seriju, najnoviju generaciju svoje najprodavanije linije pametnih telefona, u regiji Centralne i Istočne Evrope i nordijskih zemalja. Na interaktivnom događaju zabavnog karaktera u Várkert Bazáru u Budimpešti, koji je okupio više od 300 gostiju iz preko 20 evropskih zemalja, Xiaomi je predstavio četiri nova modela, uključujući i prvi Pro Max model u historiji ove serije – REDMI Note 17 Pro Max 5G.

Prodaja REDMI Note 17 serije u Bosni i Hercegovini počinje 17. septembra, a povodom početka prodaje Xiaomi je pripremio posebnu promotivnu ponudu za kupce modela REDMI Note 17 Pro 5G i REDMI Note 17 Pro Max 5G. Nakon uspješne registracije kupovine, kupci mogu izabrati jedan od tri Xiaomi uređaja na poklon: Xiaomi Vacuum Cleaner G20 Lite EU, Xiaomi Smart Air Purifier 4 Compact EU ili Mi Smart Space Heater S EU. Promocija traje do 22. oktobra ili do isteka zaliha poklona.

Nova generacija REDMI Note uređaja donosi baterije znatno većeg kapaciteta i brže punjenje za produženu autonomiju, unapređenu otpornost na vodu i padove, kao i potpuno novi dizajnerski pravac, pružajući dugotrajnu pouzdanost u segmentu uređaja srednje klase i ostvarujući REDMI viziju pametnog telefona napravljenog da traje godinama.

Novu REDMI Note seriju predvodi prvi REDMI Note Pro Max do sada! REDMI Note 17 Pro Max 5G donosi upečatljiv novi dizajn, REDMI Titan Quality, iskustvo na nivou vodećih uređaja i Xiaomi bateriju najvećeg kapaciteta do sada među pametnim telefonima u Evropi – 9.210 mAh. Zajedno sa modelima REDMI Note 17 Pro 5G, REDMI Note 17 5G i REDMI Note 17, ova linija od četiri uređaja donosi REDMI filozofiju Built for Years korisnicima sa različitim potrebama i životnim stilovima.

Izrađena u skladu sa standardom REDMI Titan Quality, serija odražava posvećenost kompanije Xiaomi pametnim telefonima koji su projektovani da ostanu pouzdani tokom godina svakodnevne upotrebe. To obuhvata i korisničko iskustvo tokom korištenja uređaja, uz do šest godina sigurnosnih ažuriranja za cijelu seriju i, kod odabranih modela, očuvanje zdravlja baterije do šest godina². REDMI Note 17 Pro Max 5G ide i korak dalje, uz softversko iskustvo poput novog uređaja tokom šest godina³, pružajući dugotrajno nesmetan rad i pouzdanost.

Napravljeno za godine svakodnevne upotrebe

U središtu nove serije nalazi se REDMI Titan Quality, novi standard kvaliteta zajednički razvijen sa kompanijom TÜV SÜD u skladu sa filozofijom „napravljeno da traje, stvoreno da ulijeva povjerenje“. REDMI Note 17 Pro Max 5G i REDMI Note 17 Pro 5G prvi su pametni telefoni u industriji koji su dobili TÜV SÜD certifikat sa pet zvjezdica za Titan kvalitet⁴, čime su potvrđene njihove performanse u tri ključne dimenzije pouzdanosti u svakodnevnoj upotrebi: otpornosti na padove, otpornosti na vodu i performansama baterije. Cijela REDMI Note 17 serija opremljena je REDMI Titan Battery System sistemom, koji objedinjuje naprednu silicij-ugljeničnu tehnologiju baterija i inteligentno upravljanje energijom.

REDMI Note 17 Pro Max 5G donosi bateriju kapaciteta 9.210 mAh, koja omogućava do tri dana autonomije i cjelodnevnu upotrebu uz samo 20 minuta punjenja⁵. Podržava 100 W HyperCharge i obrnuto punjenje snage 27 W. REDMI Note 17 Pro 5G ima bateriju kapaciteta 8.340 mAh sa 67 W HyperCharge tehnologijom, dok REDMI Note 17 nude baterije kapaciteta 7.700 mAh uz turbo punjenje snage 45 W⁶. Baterije u cijeloj seriji zadržavaju najmanje 80% prvobitnog kapaciteta nakon 1.000 ciklusa punjenja, što odgovara približno šest godina uobičajene upotrebe⁷. Modeli REDMI Note 17 5G i REDMI Note 17 dobili su i TÜV SÜD certifikat sa pet zvjezdica za performanse baterije.

Pro modeli dodatno imaju REDMI Titan Structure, koja objedinjuje ojačanu unutrašnju arhitekturu i sveobuhvatnu zaštitu od prašine i vode. Oba modela imaju IP66 i IP68 oznake i prošla su zahtjevna ispitivanja otpornosti na vodu⁸. Pro modeli su također testirani da izdrže padove sa visine do tri metra na granitnu površinu, što potvrđuje SGS certifikat⁹.

Iskustvo na nivou vodećih uređaja, sada dostupnije

Izdržljivost je upotpunjena vrhunskim iskustvom u svakodnevnoj upotrebi. REDMI Note 17 Pro Max 5G i REDMI Note 17 Pro 5G opremljeni su ekranima dijagonale 6,83 inča i rezolucije 1,5K, sa maksimalnim osvjetljenjem do 3.500 nita, koji pružaju živopisne detalje i odličnu vidljivost na otvorenom.

Pro Max model pokreće mobilna platforma Snapdragon® 6 Gen 5 i podržava do 24 GB RAM memorije putem funkcije Memory Extension, dok Xiaomi HyperAI¹⁰, Google Gemini¹¹ i funkcija Circle to Search sa Google-om donose produktivnost i kreativnost zasnovane na vještačkoj inteligenciji u ovu seriju¹².

Nova generacija REDMI Note uređaja donosi i osvježen dizajnerski pravac, sa redizajniranim modulom kamere, ravnim ekranima, blago zaobljenim uglovima i prepoznatljivim završnim obradama. Ekskluzivna Cloud Blush završna obrada modela REDMI Note 17 Pro Max 5G ima fotohromatski zadnji poklopac koji se pod UV svjetlom mijenja iz oblačno bijele u toplu ružičasto-narandžastu nijansu¹³.

Zahvaljujući dugotrajnim performansama baterije, unapređenoj izdržljivosti, vrhunskim ekranima, snažnim performansama i naprednim mogućnostima fotografisanja, REDMI Note 17 serija osmišljena je tako da pruži kvalitetno iskustvo korištenja pametnog telefona ne samo prvog dana već tokom čitavog niza godina korištenja.

Cijena i dostupnost

REDMI Note 17 serija bit će dostupna na tržištu Bosne i Hercegovine od 17. septembra.

REDMI Note 17 Pro Max 5G bit će dostupan u crnoj, zelenoj i bijelo-narandžastoj boji.

REDMI Note 17 Pro Max 5G bit će dostupan u konfiguracijama 8 GB + 256 GB po cijeni od 1.099 KM i 8 GB + 512 GB po cijeni od 1.299 KM.

REDMI Note 17 Pro 5G bit će dostupan u crnoj, plavoj i ljubičastoj boji.

REDMI Note 17 Pro 5G bit će dostupan u konfiguracijama 6 GB + 256 GB po cijeni od 829 KM i 8 GB + 512 GB po cijeni od 999 KM.

REDMI Note 17 bit će dostupan u crnoj, plavoj i ljubičastoj boji.

REDMI Note 17 bit će dostupan u konfiguracijama 4 GB + 128 GB po cijeni od 439 KM i 6 GB + 256 GB po cijeni od 539 KM.

U pojedinim zemljama, službenici imaju pravo da pregledaju sadržaj vašeg telefona, laptopa, pa čak i pametnog sata. To znači poruke, fotografije, mejlove, aplikacije – sve ono što inače smatrate privatnim.

U Hong Kongu su pravila dodatno pooštrena 2026. godine. Policija može da traži ne samo lozinke, već i ključeve za dešifrovanje uređaja. Odbijanje se smatra krivičnim djelom, čak i ako ste samo u tranzitu.

Situacija u Sjedinjenim Američkim Državama nije mnogo blaža. Granične službe mogu da pregledaju vaše uređaje bez sudskog naloga, a broj takvih provjera stalno raste. Ako odbijete da sarađujete, uređaj vam može biti oduzet, a ulazak u zemlju doveden u pitanje.

Odbijanje može skupo da vas košta

U Kanadi postoji nešto viši prag za ovakve kontrole, ali ako postoji sumnja, dužni ste da otključate uređaj. U Australiji stvari idu još dalje – čak i bez vaše saglasnosti uređaj može biti pregledan, a odbijanje može dovesti do pritvora.

Na Novom Zelandu, odbijanje davanja lozinke može rezultirati novčanom kaznom, dok u Rusiji putnici praktično ne mogu da računaju na privatnost – uređaji mogu biti oduzeti, a posljedice nepredvidive.

Granice više nisu samo fizičke

Postoji razlika između podataka na telefonu i onih u „oblaku“, ali u praksi to ne mijenja mnogo ako vam je većina sadržaja dostupna na uređaju.

Istovremeno, svijet ide ka sve digitalnijim granicama. Biometrija, digitalne dozvole za ulazak i fokus na pametne uređaje postaju nova realnost.

Vaš telefon danas nije samo telefon. To je vaša istorija, kontakti, komunikacija, navike. I u nekim državama, sve to može postati predmet kontrole.

Zato pitanje više nije da li imate šta da krijete. Pitanje je da li ste spremni na to da vam neko traži da pokažete sve, prenosi B92.

Izvor: Nezavisne

Sljedeća odluka odnosit će se na kaznenu odgovornost za tvrtke. Porota bi trebala razmotriti jesu li Googleovi ili Metini proizvodi prouzročili tužitelju fizičku štetu ili su tvrtke zanemarile zdravlje drugih korisnika, rekla je sutkinja Carolyn Kuhl na sudu.

Slučaj uključuje 20-godišnju ženu koja je rekla da je postala ovisna o Googleovom YouTubeu i Metinom Instagramu u mladoj dobi zbog njihovog privlačnog dizajna. Porota je utvrdila da su Google i Meta bili nemarni u dizajnu obje aplikacije i da nisu upozorili na njihove opasnosti.

“Današnja presuda je referendum – od porote, do cijele industrije – da je odgovornost stigla”, rekao je glavni odvjetnik tužitelja u izjavi.

Meta se ne slaže s presudom i njezini odvjetnici “procjenjuju pravne mogućnosti”, rekao je glasnogovornik tvrtke. Google planira uložiti žalbu, rekao je glasnogovornik tvrtke Jose Castaneda.

Tužitelji u postupku u Los Angelesu usredotočili su se na dizajn platforme, a ne na sadržaj, što je tvrtkama otežalo izbjegavanje odgovornosti. Snapchat i TikTok također su bili predmet suđenja. Obje aplikacije su se nagodile s tužiteljem prije nego što je suđenje počelo, a uvjeti nagodbe nisu objavljeni.

Velike tehnološke tvrtke u SAD-u suočile su se s rastućim kritikama u posljednjem desetljeću zbog sigurnosti djece i tinejdžera. Rasprava se sada premjestila na sudove i vlade.

Američki Kongres odbio je usvojiti sveobuhvatno zakonodavstvo kojim se reguliraju društvene mreže. Prema američkoj organizaciji koja prati zakone, najmanje 20 saveznih država prošle je godine donijelo zakone o korištenju društvenih mreža.

Zakoni uključuju reguliranje korištenja mobitela u školama i zahtijevaju od korisnika da potvrde svoju dob kako bi otvorili račun na društvenim mrežama.

Izvor: n1info.ba

Zavisnost od ekrana koja je postala deo svakodnevice

Sara Long (28) iz Midlendsa priznaje da je godinama bila “vezana” za telefon. Njeno korišćenje telefona dodatno se povećalo 2021. godine, kada je otvorila TikTok nalog “MumSaidWhat?!” tokom trudnoće sa prvim detetom.

“Kada sam postala mama, provodila sam sate skrolujući po telefonu između noćnih hranjenja i menjanja pelenaW, priznaje Sara, koja danas ima dvoje dece, trogodišnju Vilou i jednogodišnju Miju.

Trenutak koji je sve promenio

Prekretnica je nastupila kada joj je mala Vilou prišla i rekla:

“Mama, molim te, samo spusti telefon i igraj se sa mnom.”

“Nikada mi ranije nije rekla ništa slično i te reči su me pogodile pravo u srce”, ispričala je Sara za “Daily Mail”.

“U tom trenutku sam shvatila da svojoj ćerki dajem manje pažnje nego telefonu. Pitala sam se kako sam dozvolila da jedan mali uređaj bude važniji od mog deteta?”

Buđenje i promene u porodici

Shvativši da je dotakla “dno digitalne zavisnosti”, Sara je odlučila da uvede promene u svom domu. Zajedno sa partnerom Robom (27), uvela je nova pravila:

• Telefoni se više ne koriste za stolom tokom obroka.
• Večeri su rezervisane za “porodično vreme bez ekrana”.
• Sara sada često ostavlja telefon u kuhinji kako ne bi imala potrebu da ga stalno uzima.

Rezultati nisu izostali.

“Primetila sam da Vilou sada jede bolje, mirnija je i poslušnija. Kada moram da koristim telefon, više razume jer zna da sam s njom provela kvalitetno vreme”, kaže Sara.

Manje nervoze, više bliskosti

Otkako je ograničila korišćenje telefona, Sara tvrdi da se oseća srećnije, manje razdražljivo i povezanije sa porodicom.

“Kada Rob i ja provodimo veče bez telefona, oboje imamo osećaj da smo viđeni i voljeni. To nas je zbližilo”, iskreno priznaje.

Deca u digitalnom svetu – balans je ključ

Novo istraživanje kompanije “Openreach” pokazalo je da skoro polovina Britanaca (48%) priznaje da ih članovi porodice mole da odlože telefon kako bi više vremena proveli zajedno. Zanimljivo je da jedan od deset roditelja (9%) tvrdi da su ih deca opomenula zbog prekomernog korišćenja telefona.

Sara danas pokušava da svojoj deci pruži zdrav odnos prema tehnologiji:

“Verujem da deca treba da imaju određeno vreme za ekran – živimo u digitalnom svetu i moraju naučiti kako da ga koriste bezbedno. Ali važno je da mi, roditelji, budemo primer.”

Sara Long pronašla je ravnotežu između onlajn sveta i stvarnog života zahvaljujući rečenici koju nikada neće zaboraviti.

” ‘Mama, molim te, ostavi telefon’ – te tri reči su mi otvorile oči. Sada znam da ništa na internetu nije važnije od trenutaka koje provodim sa svojom decom.”

Izvor: ona.telegraf.rs

Tehnologija kao privremeno rešenje

“Kada sam gradila svoju karijeru, bila sam toliko rastrzana da sam se okrenula tehnologiji da zabavi moju decu. Počela sam da shvatam da se moja deca previše oslanjaju na tehnologiju umesto na pravu povezanost. Sada prioritet dajem porodičnom vremenu i trudim se da budem prisutnija i namernija u svom vremenu.”

Sa dvoje dece, višestrukim preseljenjima i stalnim poslom koji nikada ne prestaje, Mišel je bila zauzeta i stalno u “režimu preživljavanja”.

“Balansirala sam rokove, rukovodeće uloge i svakodnevnu logistiku. Živela sam u sistemu preživljavanja.”

Kao i mnogi roditelji, koristila je tehnologiju da zabavi decu. Nekad su to bile edukativne aplikacije, nekad crtaći koji su joj davali nekoliko minuta da završi mejl ili poziv. “Delovalo je kao win-win: deca su bila zabavljena, a ja sam mogla da ostanem na površini.”

Kada ekran postane norma

Međutim, počela je da primećuje promene: ćerke su sve manje tražile da se igraju zajedno, a češće posezale za uređajima pre razgovora.

“Jednog dana sam pogledala i videla obe moje devojčice, sedele jedna pored druge, zaboravljene u svojim uređajima, i nešto u meni se slomilo.”

Ovo nije bila samo navika — postajala je norma.

Skrivena cena prekomerne stimulacije

Deca su postajala nestrpljivija, dosada je postala nepodnošljiva. “Vožnja autom, čekaonice, pa čak i kratke pauze donosile su istu molbu: ‘Mogu li da uzmem tvoj telefon?'”

Ono što su tražile nije bio samo ekran, već stalna, laka stimulacija. Primećivala je isto i kod sebe: skrolovanje između poziva ili noću, traženje bekstva kroz tehnologiju.

“Ovo nije loše roditeljstvo niti loša tehnologija. To je ono što smo normalizovali u ime preživljavanja.”

Mišel je osećala krivicu. 2Radila sam najbolje što sam mogla, ali sam bila i na autopilotu. U tom procesu nesvesno sam modelovala upravo ono od čega sam želela da zaštitim svoju decu: distrakciju, preopterećenje i odsustvo prikriveno kao prisustvo.”

Male promene, veliki efekat

“Nismo radile detoks od ekrana. Počele smo da budemo namernije: u autu igre sa slovima. Za večerom razgovori. Povremeno crtanje ili gledanje filmova, bez skrolovanja i drugih ekrana. Ranije sam verovala da je moj najveći dar pokazivanje koliko žena može postići. Sada učim ćerke šta znači biti prisutan: usporiti, pogledati u oči, saslušati, izabrati vezu umesto pogodnosti. To nije pasivna ostavština. To je aktivna, namerna ostavština. U svetu koji nagrađuje performans nad prisustvom, potrebna je svest i hrabrost da se ona gradi.”

Pravila ekrana kod kuće

Mišel je uvela četiri jednostavna pravila:

Posmatranje navika: Ako su ekrani prva reakcija na dosadu, pitati se “zašto?”.

Prioritet stvarne povezanosti: Postavljati dublja pitanja deci, npr. “Šta te je danas nasmejalo?”

Povratak ritualima: Čitanje priča, društvene igre, mali trenuci sa namerom.

Biti dostupan: Deca ne trebaju savršenstvo, već roditelja koji je prisutan makar nekoliko minuta dnevno.

“U jurnjavi za uspehom mislila sam da im dajem sve. Sada znam: prava ostavština nije ono što gradimo, već koliko smo prisutni za one koje najviše volimo.”

Izvor: ona.telegraf.rs

Bez obzira na to šta odlučite, postoji jedno “nezaobilazno” pravilo koje pomaže deci da odrastu u srećne i uspešne odrasle osobe, kaže psiholog Džin Tvendž: “Nema elektronskih uređaja u spavaćoj sobi tokom noći”.

“To je jednostavno situacija gde nema rasprave: ‘Ne treba ti taj telefon u spavaćoj sobi dok treba da spavaš. Tačka. Kraj priče. Gotovo’“, kaže Tvendž, profesorka psihologije na Državnom univerzitetu San Dijega, čija je najnovija knjiga, “10 pravila za vaspitanje dece u visoko-tehnološkom svetu”, objavljena 2. septembra 2025.

Opasnosti prekomernog korišćenja uređaja

Tvendž već deceniju upozorava roditelje na rizike davanja mladim adolescentima neograničenog pristupa pametnim telefonima i društvenim mrežama. Ona navodi istraživanja koja povezuju korišćenje ovih uređaja sa višim stopama mentalnih problema kod tinejdžera, uključujući anksioznost i depresiju.

Slična upozorenja su dali i drugi stručnjaci: 2023. godine, tadašnji američki opšti hirurg Vivek Murti izdao je saopštenje upozoravajući da su društvene mreže i povezani uređaji doprineli stvaranju “nacionalne krize mentalnog zdravlja mladih”.

U svojoj knjizi, Tvendž preporučuje roditeljima da čekaju što je duže moguće pre nego što daju deci pametne telefone ili dozvole pristup društvenim mrežama. Ona savetuje da se deci zabrani pridruživanje društvenim mrežama dok ne napune 16 godina, i da nemaju pun pristup svom pametnom telefonu dok ne dobiju vozačku dozvolu i ne očekuje se da će se kretati samostalno.

Pravilo broj jedan

Ipak, zabrana uređaja u decijim sobama tokom noći je njeno pravilo broj jedan, zbog potencijala da poboljša njihove navike spavanja. Kako navodi u knjizi, to je apsolutno ključno za fizičko i mentalno zdravlje.

“Ako imate kapacitet da potpuno sledite samo jedno pravilo iz ove knjige, neka to bude ovo. Nema uređaja u spavaćoj sobi preko noći je vrlo jednostavno i ništa ne košta.”

Nedostatak sna kao rizik

Istraživanja pokazuju da uređaji u spavaćim sobama lako mogu skratiti vreme spavanja, bilo da tinejdžer odlaže zatvaranje očiju kako bi nastavio da skroluje po društvenim mrežama, ili da ga zvuk obaveštenja stalno budi.

Prema istraživanju Common Sense Media iz 2023. godine, više od dve trećine adolescenata izjavilo je da “ponekad” ili “često” propušta san zbog korišćenja telefona ili drugih uređaja kasno noću u sobi. Ukupno, 77% tinejdžera ne spava dovoljno, prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

“Nedostatak sna je faktor rizika za gotovo sve što želimo da naša deca izbegnu, od bolesti do osećaja depresije”, piše Tvendž.

Gledanje u ekrane u krevetu povezano je sa višim stopama mentalnih i fizičkih problema i kod odraslih. Ipak, zdrave navike spavanja su posebno važne za decu, jer im se mozak još razvija. San pomaže u kognitivnom razvoju i mentalnom zdravlju, uključujući sposobnost učenja i regulacije emocija, veštine koje će im trebati da odrastu u srećne, zdrave i uspešne odrasle osobe.

“Ako možete da uradite samo jednu stvar, ovo pravilo može napraviti najveću razliku”, kaže Tvendž.

Budite iskreni, ali čvrsti

Svako od njenih pravila verovatno će naići na otpor kod dece, posebno tinejdžera koji već redovno koriste svoje pametne telefone i uređaje u bilo koje doba dana. Primena ovakvih pravila lakša je ako se o njima razgovara sa decom već u ranom uzrastu.

Psiholog preporučuje da roditelji razgovaraju o opasnostima pametnih telefona i potrebi za strogim pravilima korišćenja čim deca krenu u osnovnu školu.

“Deca dobijaju ove uređaje sve mlađa i mlađa” i vaše dete možda ima prijatelje koji već koriste te uređaje u tom uzrastu, kaže ona.

Roditelji starije dece takođe mogu naknadno uvesti nova, stroža pravila. Tvendž je to učinila sa svoje tri ćerke tinejdžerke, nakon što im je prvobitno dozvoljavala korišćenje laptopa preko noći. Retroaktivno uspostavljanje strožih pravila nije lako: “Prvih nekoliko dana može biti teško, i možda ćete doživeti zatvaranje vrata pred nosom”.

Njen savet je da budete transparentni, ali čvrsti u vezi sa procesom donošenja odluka: “Treba da budete iskreni sa detetom i kažete: ‘Gledaj, napravila sam grešku. Sada znam više, naučila sam više, i ubuduće ćemo to raditi drugačije”.

Izvor: ona.telegraf.rs

Napravite sigurnosnu kopiju i odjavite se

Prije brisanja uređaja obavezno spremite kontakte, fotografije i važne dokumente. Korisnici Androida mogu koristiti Google Backup, Google Drive ili Samsung Cloud, a korisnici iPhonea iCloud. Fotografije i videozapisi mogu se sinkronizirati i na Google Photos ili OneDrive.

Nakon što ste napravili sigurnosnu kopiju, vrijeme je za odjavu sa svih računa. Zašto? Zato što mnoge aplikacije pamte prijavu čak i nakon resetiranja. Odjavite se s društvenih mreža, e-maila, bankovnih i platnih aplikacija (PayPal, Google Pay, Apple Pay). Posebno provjerite aplikacije koje čuvaju osjetljive podatke.

Odspojite povezane uređaje i izvadite SIM

Ako imate pametni sat, bežične slušalice ili druge Bluetooth uređaje povezane s mobitelom, odspojite ih i uklonite iz postavki. SIM kartica čuva vaše kontakte i podatke o operateru, a SD kartica fotografije i dokumente. Izvadite ih i spremite ili formatirajte prije ponovne upotrebe.

Vratite uređaj na tvorničke postavke

Nakon što ste sve spremili i odjavili se iz računa, napravite tvornički reset (factory reset). Iako time brišete većinu podataka s uređaja i omogućavate novom vlasniku čist početak, problemi mogu nastati kod nekih tvrdoglavih aplikacija ili postavki.

Provjerite memoriju uređaja. Za dodatnu sigurnost možete koristiti softver za sigurno brisanje podataka ili stručne usluge brisanja, posebno ako je uređaj sadržavao povjerljive informacije.

Očistite uređaj

Prije prodaje očistite ekran, kućište i portove. Uređaj koji izgleda uredno privlačniji je kupcima i može postići višu cijenu. Nakon toga pripremite originalnu ambalažu i dodatke – ako imate kutiju, punjač, slušalice i upute, priložite ih uz uređaj. Oni povećavaju vrijednost i ulijevaju povjerenje kupcima.

Deaktivirajte dvofaktorsku autentifikaciju

Ako vam aplikacije šalju kodove na stari uređaj, promijenite način potvrde ili isključite 2FA kako biste izbjegli blokade pri pristupu računima. Na iPhoneu obavezno isključite Find My iPhone i iCloud račun – bez toga novi vlasnik neće moći koristiti uređaj. Android telefoni imaju slične zaštite (FRP), koje se deaktiviraju uklanjanjem Google računa.

Odaberite sigurnog kupca

Prodajte mobitel putem pouzdanih kanala, poput ovlaštenih otkupnih programa, poznatih internetskih platformi ili provjerenih lokalnih servisa. Ako se sastajete s kupcem, birajte javna mjesta sa sigurnosnim kamerama. Kao dodatnu mjeru zapišite IMEI broj (pronađite ga utipkavanjem *#06#) – jedinstvenu oznaku uređaja. Nemojte ga javno objavljivati jer ga kriminalci mogu zloupotrijebiti. Ako je moguće, otključajte uređaj kod operatera, jer se otključani telefoni bolje prodaju.

Izvor: 6yka.com

„Još jedan video — pa spavanje“, „samo da provjerim vijesti“ — i odjednom je dva ujutro. Ne primjećujemo kako ne skrolamo samo tuđe objave, nego i vlastiti život.

Moderni čovjek se budi i prvo poseže za telefonom. Brz pogled na news feed, par storija, nekoliko kratkih videa — i jutarnja kafa je već hladna, a dnevni plan se pomjerio. Uveče isto: htjeli ste pročitati knjigu ili leći ranije, a prošao je sat–dva na klipove, rasprave o tuđim životima i naslove „ništa novo“. Želite da se opustite i rasteretite, pa se čini da je „lagani“ sadržaj bez velike smislenosti najlakši put.

Naizgled sitnica, ali tako dan po dan vrijeme klizi kroz prste. A život kao da prolazi pored nas. Zašto se to dešava — i kako izaći iz kruga beskonačnog skrolanja?

Savremene platforme su dizajnirane da zadrže pažnju. Algoritmi nude klipove i postove koji bude brze emocije — smijeh, iritaciju, radoznalost. Mozak dobija mikrodoze dopamina i traži još. To je kao slatkiš: brzo, prijatno, ali koristi malo.

Kratak sadržaj djeluje bezazleno: „samo par minuta“, „još jedan video“. Upravo u tim „još“ nestaju sati. Naviknemo da popunjavamo svaku pauzu: u prevozu, u redu, pred spavanje. Dan se pretvori u mozaik tuđih misli i slika, a vlastitih planova i ideja ostaje sve manje.

Simptomi „prejedanja sadržajem“

Osjećaj praznine. Poslije pola sata u feedu nema sitosti ni radosti — samo umor.

Odugovlačenje. Umjesto zadatka, ruka sama ide ka telefonu.

Slabija koncentracija. Knjiga i posao teže „drže“ pažnju: mozak traži brza prebacivanja.

Poređenje i tjeskoba. Tuđi život izgleda šareno, vaš — blijedo. Rađa se osjećaj „nešto propuštam“, koji vodi u apatiju i nervozu.

Ako ste se prepoznali — vrijeme je za promjenu navike.

Kako prestati konzumirati besmislen sadržaj

Pitanje „Zašto?“ Svaki put kad otvorite aplikaciju, prije svega pitajte: „Šta želim da dobijem?“. Ako odgovora nema, vjerovatno je riječ o automatizmu.

Uklonite okidače. Notifikacije, ikonice na prvom ekranu, „prazni“ minuti pred san — sve su to zamke. Prebacite suvišne aplikacije u folder, ugasite obavještenja i provjeravajte mreže po stvarnoj potrebi.

Dajte sebi alternativu. Telefon „vuče“ kad nema drugih opcija. Držite pri ruci knjigu, preuzmite podkast, imajte blokčić za ideje — tražite formu koja hrani vaše interese.

Vodite dnevnik vremena. Zapišite koliko minuta ode na mreže tokom dana. Iskrene cifre često šokiraju i pokrenu promjene.

Postavite „pravila ulaska“. Npr. provjeravam mreže 2× dnevno po 15 min ili otvaram aplikaciju tek poslije obavljenog zadatka.

Vratite se stvarnosti. Umjesto tuđih priča — pravite svoje: družite se, bavite se sportom, crtajte, fotografišite, šetajte. Emocije su isto jake, ali su stvarne, ne virtualne.

Preusmjerite energiju

Ne morate se potpuno odreći zabave. Ključ je balans. Feed može biti izvor inspiracije ako ga koristite svjesno: pratite autore koji razvijaju, sačuvajte postove koje želite primijeniti.

„Prebacite prehranu“: umjesto beskrajnih mimova ubacite edukativne videe, predavanja, kurseve, blogove po interesovanju. To više nije prazno trošenje vremena, već investicija.

Ne očekujte da navika nestane preko noći. Krenite skromno: sklonite telefon za vrijeme obroka, zamijenite večernje skrolanje knjigom, makar jednom sedmično napravite digitalni detoks. Postepeno će mozak prestati da traži stalne stimulanse, a vi ćete dobiti više tišine i prostora za vlastite ideje.

Besmislen sadržaj je kao pijesak u časovniku: sitne čestice neprimjetno cure i ispune sve. Za razliku od pijeska, imamo izbor — na šta ćemo potrošiti svoje vrijeme. Dovoljno je da uhvatite trenutak kada ruka poseže za ekranom bez razloga i pitate se: „Je li ovo zaista ono čime želim ispuniti život?“. Najvrjednije nisu tuđe slike i misli, nego ono što stvaramo sami.

Izvor: 6yka.com