<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
>

<channel>
	<title>težina bebe &#8211; Lola Magazin</title>
	<atom:link href="https://lolamagazin.com/tag/tezina-bebe/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<description>Magazin za nju. I njega. Ali on čita krišom.</description>
	<lastBuildDate>Thu, 25 Jul 2024 18:25:40 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/09/lolathumn-01-150x150.png</url>
	<title>težina bebe &#8211; Lola Magazin</title>
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Studija kaže da težina bebe pri rođenju može ukazivati na rizik majke od demencije kasnije u životu</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2024/07/25/studija-kaze-da-tezina-bebe-pri-rodjenju-moze-ukazivati-na-rizik-majke-od-demencije-kasnije-u-zivotu/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=studija-kaze-da-tezina-bebe-pri-rodjenju-moze-ukazivati-na-rizik-majke-od-demencije-kasnije-u-zivotu</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lola Magazin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 25 Jul 2024 18:25:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ŽIVOT]]></category>
		<category><![CDATA[PORODICA]]></category>
		<category><![CDATA[demencija]]></category>
		<category><![CDATA[porod]]></category>
		<category><![CDATA[studija]]></category>
		<category><![CDATA[težina bebe]]></category>
		<category><![CDATA[žena]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/?p=201004</guid>

					<description><![CDATA[Još uvek ne mogu da pronađu tačan uzrok. Težina bebe na rođenju varira i to zavisi od mnogih faktora. Nisu to neke razlike, u pitanju je nekoliko grama, a uglavnom su to težine oko tri kilograma, izuzev u nekim situacijama kada je potrebno obaviti porođaj nešto pre termina. Jedno istraživanje je pokazalo da ne treba mnogo zanemariti [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Još uvek ne mogu da pronađu tačan uzrok.</p>
<p>Težina bebe na rođenju varira i to zavisi od mnogih faktora. Nisu to neke razlike, u pitanju je nekoliko grama, a uglavnom su to težine oko tri kilograma, izuzev u nekim situacijama kada je potrebno obaviti porođaj nešto pre termina. Jedno istraživanje je pokazalo da ne treba mnogo zanemariti pomenutu težinu bebe, a tiče se majki.</p>
<p>Naime, istraživači sa Harvarda &#8220;T.H. Chan School of Public Health&#8221; u Bostonu otkrila je da ž<strong>ene čije bebe imaju manje od 2,5 kilograma po rođenju mogu imati veće šanse da imaju problema sa pamćenjem</strong>, piše &#8220;<a href="https://www.newsweek.com/low-birth-weight-pregnancy-childbirth-dementia-cognitive-memory-study-harvard-1911952" target="_blank" rel="noopener">Newsweek</a>&#8220;.</p>
<p>Iako studija ne sugeriše niti dokazuje da rađanje deteta sa <strong>malom porođajnom težinom</strong> uzrokuje lošu spoznaju u kasnijem životu, ona pokazuje da postoji povezanost.</p>
<p>&#8211; Prethodno istraživanje je pokazalo da žene koje su rađale decu sa malom težinom, imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i visokog krvnog pritiska. Naša studija je otkrila da istorija rađanja deteta sa malom porođajnom težinom takođe može biti marker slabijeg pamćenja odnosno demencije kasnije u životu &#8211; rekla je autorka studije Diana Soria-Kontreras, postdoktorski saradnik na Harvardskoj medicinskoj školi.</p>
<p>Za studiju koja je objavljena u časopisu &#8220;<a href="https://www.neurology.org/" target="_blank" rel="noopener">Neurology</a>&#8220;, 15.323 žena prosečne starosti od 62 godine zamoljene su da završe seriju testova razmišljanja i pamćenja. Sve učesnice su se barem jednom porodile. Takođe, od njih je traženo i da popune anketu o svojoj trudnoći, uključujući sve komplikacije, ishode porođaja i druge informacije.</p>
<p><strong>Od grupe, 1.224 je rodilo dete sa malom porođajnom težinom, koja je definisana kao manje od 2,5 kilograma i koje su trajale više od 20 nedelja.</strong></p>
<p>Kada je reč o testovima radne memorije, postojala je razlika od -0,05 u ocenama između žena koji su na porođaju rodile bebe male težine i onih koji nisu. Za testove brzine i pažnje, ova razlika je bila -0,06.</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="aligncenter wp-image-201006 size-full" src="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/06/shutterstock1111126898-830x0-2.jpg" alt="" width="830" height="510" srcset="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/06/shutterstock1111126898-830x0-2.jpg 830w, https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/06/shutterstock1111126898-830x0-2-300x184.jpg 300w, https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/06/shutterstock1111126898-830x0-2-768x472.jpg 768w" sizes="(max-width: 830px) 100vw, 830px" /></p>
<p>Sve u svemu, otkrili su istraživači da je uticaj na pamćenje i sposobnost razmišljanja bio ekvivalentan jednoj do dve godine starenja za žene koji su rodile bebu male telesne težine. Istraživači su uzeli u obzir faktore koji mogu uticati na težinu rođenja i kognitivne funkcije, uključujući starost učesnica, da li su pušile i da li su imale visok krvni pritisak.</p>
<div class="gam-mobile-and-desktop-position">
<div id="div-gpt-ad-1684157399450-0" data-google-query-id="CNeHuNfn7IYDFecFogMd9KUOfg">
<div id="google_ads_iframe_/43680898/Ona.rs/InText-4-300x250_ona_0__container__">
<p>Međutim, nije poznato zašto može postojati veza između kognitivne funkcije i niske porođajne težine. Prethodna istraživanja su pokazala da prenatalni faktori, kao što su stres kod majke, infekcije i ishrana, mogu uticati na razvoj mozga fetusa i potencijalno uticati na rizik od demencije kasnije u životu.</p>
<p>&#8211; Nema dovoljno istraživanja da bi se u potpunosti razumeli mehanizmi koji stoje iza ovih asocijacija ili utvrdili da li su genetski faktori uključeni. Jedan mogući mehanizam o kojem spekulišemo je prisustvo vaskularnih faktora kod majke.</p>
<p>Na primer, suboptimalna sposobnost majke da razvije nove krvne sudove može dovesti do poremećenog rasta fetusa i dugoročno imati implikacije na kognitivne funkcije. Ovo je samo jedan potencijalni mehanizam. Nastavićemo da radimo na boljem razumevanju ovih asocijacija &#8211; rekla je Dijana.</p>
</div>
</div>
</div>
<div class="gam-mobile-and-desktop-position">
<div id="div-gpt-ad-1684157370259-0" data-google-query-id="CPibz8vn7IYDFdgMogMdVQYDwQ"></div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:thumbnail url="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2024/06/baby-8216251280-830x0-1.jpg" />	</item>
	</channel>
</rss>
