“Jedna knjiga za mir” okuplja učenja iz svetih knjiga Biblije i Kurana, pokazujući uporednim predstavljanjem koliko su poruke iz tih knjiga slične. Isticanjem sličnosti između dvije religije, svrha ove knjige je da oživi dijalog između religija i podstakne razgovor između običnih ljudi.

Knjiga predstavlja po deset stihova iz Biblije, odnosno ajeta iz Kurana, koji se odnose na deset univerzalnih tema bliskih svim ljudima svijeta: jedan Bog, Mir, Pravda, Ljubav, Porodica i susjedi, Svjetlost života, Samilost, Oproštaj, Humanost i Nada.

Knjigu je pripremio iskusni novinar Mirnes Kovač uz pomoć dva teologa-Muhameda Fazlovića (islam) i Pavla Mijovića (hrišćanstvo). Teolozi su iz svoje svete knjige birali stihove koje bi oni željeli da ljudi druge vjere pročitaju o njihovoj vjeri.

Projekat „The One“ je pripremljen kao zajednički projekat između agencija New Moment i Y&R Dubai, osmišljen za Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini, sa ciljem da se sruše predrasude i podigne svijest o važnosti međusobnog razumijevanja i međureligijskog dijaloga.

Cilj projekta je da se smanje predrasude i podigne svijest o važnosti međusobnog razumijevanja i međureligijskog dijaloga, kroz razvoj odnosa između crkava i vjerskih zajednica u cijeloj BiH. Maja Bajić iz agencije New Moment kaže da je jedan od ciljeva i promocija odnosa između države i vjerskih zajednica, kao i povezivanje Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini sa regionalnim i međunarodnim inicijativama.

“Očekujemo od ove kampanje da će doprijeti do srca mnogih i navesti nas sve da razmislimo o svojim postupcima, okrenemo misli ka ljepšim stvarima, ka pomirenju, dobrim djelima i ljubavi koju moramo da imamo jedni za druge. Hrišćanstvo i islam imaju isti cilj, ista vjerovanja, a to je da smo došli na ovaj svijet da širimo ljubav, a ne mržnju”, kaže Bajić, te dodaje da realizacija kampanje bila veliki izazov.

Ono što sada predstoji jeste rad na tome da ova poruka mira stigne u što više zemalja i dopre do većeg broja ljudi.

“Ljudi bi trebali da pronalaze utjehu u vjeri, i to je nešto što svi mi moramo da imamo na umu u ovom našem užurbanom svijetu opterećenom sukobima i lošim djelima. Nažalost, u posljednje vrijeme vjera se zloupotrebljava i vrlo često se koristi kao instrument mržnje i, u krajnjem slučaju, kao opravdanje za ubijanje čovjeka, kojeg je Bog stvorio i koji predstavlja najdivnije biće na ovome svijetu. Želimo da pokažemo cijelom svijetu da ljubav i vjera pobjeđuju i najveće zlo”, kaže ona.

Knjiga je premijerno predstavljena na kanalu Al Jazeera i biće poslata najuticajnijim svjetskim liderima, kao što su Njegova svetost papa Franjo, Donald Tramp, Vladimir Putin, Angela Merkel i mnogim drugim širom svijeta.

U cilju da se što većem broju ljudi omogući pristup knjizi, postavljena je njena on-line i audio verzija. Knjigu možete besplatno preuzeti ili pročitati putem sajta onebookforpeace.org.

Ono što iznenađuje, a ujedno dodatno otežava situaciju, jeste da ona često znaju mnogo više nego mislite. Prvenstveno se u školi susreću sa drugom djecom, koja vikende provode kod tate ili mame. Počinju stvarati sliku o glavi u tome, šta zapravo znači razvod. Međutim, to ne znači da će vas poštediti sa pitanjima. Naprotiv, imaće ih više nego očekujete. Prije svega zanimaće ih na koji način će vaš razvod uticati na njihov život?

Prije svega trebate znati da je važno kada i na koji način ćete im to saopštiti? S obzirom na to da će se početi osjećati usamljeno u trenutku kada im kažete, najbolje bi bilo da to uradite u toku dana ili za vikend. Izbjegavajte trenutke kao što su odlasci na spavanje, u školu, na kurs i slično, jer na taj način ćete ga dodatno opteretiti. Razvod je zajednička odluka pa bi bilo korektno i da je zajedno kažete. U suprotnom dijete može početi kreirati pogrešnu sliku o onom ko mu odluku prenosi. Najvažnije od svega naglasite mu da ono nije krivo.

Moguće je da pomisli kako ste ga odlučili kazniti za neke nestašluke time što se razilazite, ali pokušajte priču spustiti na nivo djeteta i objasniti. Prvenstveno nemojte zauzimati strane i okrivljivati drugu osobu. Dijete ne treba znati detalje o tome je li vas on varao, pio, kockao ili ste naprosto izgubili ono što ste imali ranije, ljubav. Pokušajte mu objasniti da to što se razvodite ne znači da se ne volite, jer ako kažete drugačije, ono lako može pomisliti da ne volite ni njega. Stoga je najjednostavnije reći da se razvodom ne mijenja ništa, osim što će povremeno posjećivati tatu ili mamu.

Kada već dođe do odlazaka kod vašeg partnera, nemojte koristiti dijete kao džoker. U smislu provjeravanja šta on sad radi, je li u novoj vezi i kako mu je. Na taj način ćete stvoriti nepotreban pritisak djetetu, koje će narušiti odnos sa ocem/majkom, jer će dolaziti “da izvrši zadatke” koje ste mu dali, a ne da provodi kvalitetno vrijeme sa roditeljem. Ipak, nemojte mu ni dopustiti da razvija iluzije o tome da ćete se pomiriti, ako zaista ne mislite da ćete. Time ćete samo pogoršati stvar, jer razvijanje dječijih iluzija je mnogo gore od činjenice da su mu roditelji razvedeni.

Shvatite da dijete treba znati da se razvodite, ali na način prikladan njegovim godinama. Sve ono što je ružno i suvišno, sačuvajte za sebe, jer je to možda stvar lične percepcije. Dopustite mu da odrasta učeći o vama i njemu, stvarajući svoju sliku o oboje. Kada bude dovoljno svjesno da odlučuje, shvatiće ko je u pravu, a ko ne. Uostalom, vas dvoje ne trebate da se takmičite u tome koga će ono voljeti više. Naprotiv, takmičite se samo u tome ko od vas više daje njemu, jer je u konačnici ono plod vaše ljubavi?

Ne zaboravite na to i bez obzira na to jeste li bili loši partneri, nastojte da budete što bolji roditelji.

“Ovo je zapravo prva prilika da na jednom mjestu vidimo veliki dio, a na kulturi sjećanja cjelokupnu foto dokumentaciju obilježenih i neobilježenih mjesta stradanja u BiH. Koliko god mislimo da smo imuni/e na prizore iz bliske ratne prošlosti, drugačije reagujemo kada nam oni ne dolaze sporadično, u fragmentima.
Ovi memorijali svjedoče o jednom besmislenom ratu, koji osim što je odnio ljudske živote uticao je i na privid mira koji sada živimo”.

Važno je znati da žrtve nemaju pol, naciju, identite, staleže, već patnju koja im je zajednička. Upravo zbog toga trebate krenuti na put pomirenja

Da bismo uopšte mogli nastaviti dalje, Kristina dodaje kako je nužno adekvatno komunicirati o našoj prošlosti. Svjesna je da je to bolno, mučno, što potvrđuje i njeno iskustvo, ali neophodno je. “Ova izložba nije nikakva relativizacija krivice. Za krivicu i krivce nadležne su institucije. U našoj građanskoj nadležnosti je da učinimo sve kako bi dali/e trajni doprinos izgradnji mira, kako se više nikada nikome ne bio ponovilo naše iskustvo s početka devedesetih”, zaključuje Kristina.

CNA godinama radi sa ratnim veteranima, koji dolaze na izložbe. Ono što je važno istaknuti, prema Kristininom mišljenju jeste kako rat nije bio njihov izbor već nužnost. “Njihova okupljanja iako dolaze sa sve tri zaraćene strane mogu poslužiti kao nauk svima. Jedino građenjem zajedništva uz adekvatan odnos prema kulturi sjećanja možemo prevazići postojeće probleme čiji su generatori predstavnici etnonacionalnih elita kojima savršeno odgovaraju naše podjele jer njima obezbjeđuju vječni ostanak na vlastitim pozicijama. Nadam se da će što više građana i građanki Banja Luke posjetiti postavku do 4. decembra, jednako kao što se nadam odzivu u Bihaću gdje će biti posljednja bh. izložba 12. decembra u Gradskoj galeriji”, poručuje Kristina.

Vrijeme je da se suočimo na dostojanstven način sa posljedicama rata i prihvatimo sjećanja kao neizbježni dio na putu ka pomirenju. Jedino tako prestaće rat sjećanja, koji vrlo lako može voditi u nove, nepotrebne sukobe.