Naučnici naporno rade kako bi riješili problem nedostatka organa te istražuju opcije poput umjetnih organa i ksenotransplantacije. Nedavni napredak u genetskoj modifikaciji je omogućio da se transplantacija životinjskih organa u ljudsko tijelo, što se nekada smatralo nerealnim, danas ipak čini održivijom mogućnošću.

Naučnici su nedavno postigli medicinsku prekretnicu te su saopćili da su uspješno održavali funkciju genetski modificirane svinjske jetre.

U tijelu 50-godišnjeg pacijenta, koji je doživio moždanu smrt, transplantirana jetra je preživjela i obavljala osnovne funkcije duže od sedmice. Ovo je bila prva uspješna transplantacija svinjske jetre u čovjeka, a obavljena je u bolnici Xijing u Xi'anu.

“Ovo je prvi put da smo pokušali otkriti da li svinjska jetra može dobro funkcionisati u ljudskom tijelu te da li može zamijeniti ljudski organ u budućnosti. Naš san je da to ostvarimo”, izjavio je profesor Lin Wang za Guardian.

Istraživači su se odlučili na transplantaciju jetre minijaturne Bama svinje, vrste koja se obično koristi u istraživanjima. Jetra je modificirana sa šest izmjena gena, kako bi se izbjeglo imunološko odbacivanje.

Ove izmjene uključuju uklanjanje šećera zvanog alfa-gal te su osmišljene kako bi organ bio što kompatibilniji s ljudskim tijelom. Primaoc je dobijao lijekove za suzbijanje imuniteta, a jetra je praćena tokom 10 dana prije nego je istraživanje okončano.

Eksperimentalna procedura je dala obećavajuće rezultate, jer je transplantirana jetra pokazala funkcionalnost i kompatibilnost u ljudskom tijelu.

Istraživači nisu uočili neposredne znakove odbacivanja organa tokom desetodnevnog perioda praćenja. Značajno je to što je jetra počela proizvoditi žuč i održavati adekvatan proto krvi unutar samo dva sata nakon transplantacije.

Istraživači su 2024. godine na Univerzitetu u Pennsylvaniji uspjeli održati svinjsku jetru funkcionalnom tri dana koristeći eksternu mašinu povezanu s pacijentom koji je doživio moždanu smrt. Međutim, kinesko istraživanje je prvo koje je dokumentovalo stvarnu transplantaciju genetski modifikovane svinjske jetre u ljudsko tijelo.

Eksperti upozoravaju da će možda trebati godine rada prije nego životinjski organi budu mogli parirati životnom vijeku ljudskih organa. Dosad je najduži period iznosio četiri mjeseca, kada je 53-godišnja Towana Looney dobila svinjski bubreg krajem novembra 2024. godine.

Zanimljivo, u slučaju jetre, ljudska jetra nije bila uklonjena tokom procedure. Ovo nudi nadu da bi svinjske jetre mogle pomoći pacijentima na listama za transplantaciju ili onima kojima je potrebna podrška tokom regeneracije jetre.

Izvor: klix.ba

Potpuni oporavak Towane Looney iz Alabame predstavlja veliki podsticaj za sve koji se nadaju da će transplantacije sa životinja na ljude postati stvarnost. Samo četvoro drugih Amerikanaca primilo je eksperimentalne transplantacije genetski modifikovanih organa svinja – dva srca i dva bubrega – ali niko od njih nije živio duže od dva mjeseca.

Doktor je izjavio da je rad njenog bubrega “apsolutno normalan”. Ljekari se nadaju da će uskoro moći da napusti Njujork, gdje privremeno boravi radi pregleda nakon transplantacije, i da se vrati kući u Alabamu za otprilike mjesec dana.

Naučnici genetski modifikuju svinje kako bi njihovi organi postali sličniji ljudskim, sa ciljem rješavanja ozbiljnog nedostatka ljudskih organa za transplantaciju. Više od 100.000 ljudi u SAD nalazi se na listi čekanja za transplantaciju, većini je potreban bubreg, ali hiljade njih umiru prije nego što dočekaju operaciju.

Transplantacije organa svinja do sada su bile eksperimenti koje Uprava za hranu i ljekove (FDA) odobrava samo u posebnim okolnostima, za pacijente koji nemaju druge opcije.

Još nije moguće predvidjeti koliko dugo će Looneyin novi bubreg funkcionisati, ali ako otkaže, moći će ponovo da se vrati na dijalizu.

Izvor: euronews.ba