Majka dvoje dece izjavila je da je dobila najlepši kompliment. Naime, navodi da je ušla u apoteku, a sa njom su bila i njena deca. Nije se dogodilo ništa neuobičajeno što bi joj skrenulo pažnju, sve dok joj farmaceutkinja, pri izlasku iz objekta, nije rekla da odavno nije videla lepo vaspitanu decu kao što su njena i dodala „Svaka Vam čast!“ Suština je u tome, kako kaže, da su njena deca izgovorila samo dobar dan kad su ušli i doviđenja kad su izlazili. Ipak, izgleda da je i ovaj znak elementarne kulture, koji bi morao da se podrazumeva, postao nešto što skreće pažnju jer se izdvaja.

Odgovor na pitanje zašto je tako postaje možda jasniji kada se pored navedene stavi i još jedna situacija iz realnog života.

Škola sporta. Trener ima problem da održi red i disciplinu zbog dečaka koji ne poštuje nijednu planiranu aktivnost. Pritom, ometa, pa zna i da bude grub prema drugoj deci. Primena metoda regulisanja ponašanja od strane trenera nije urodila plodom, kao ni razgovor sa roditeljima. U jednom trenutku trener je rekao dečaku da ako ne prestane da se ponaša na način koji remeti trening i ometa druge, biće prinuđen da ga udalji. Šestogodišnji dečak je odgovorio: „Ti to ne možeš. Moj tata te plaća“.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Detinjarije (@detinjarije)

Dete tog uzrasta ovakvu rečenicu teško da je moglo da smisli samo, bar ne bez podloge u vidu priče koju je čulo u svom okruženju.

Tu se, kao i uvek, vraćamo na priču i apostrofiranje roditeljske/starateljske uloge u procesu vaspitavanja dece.

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Takođe, kada se desi da u kasnijem uzrastu stvari izmaknu kontroli, ne treba da se čudimo otkud to ako smo na prve naznake nasilničkog ili drugih oblika neprimerenog ponašanja gledali sa osmehom tretirajući to, po automatizmu, kao puku dečiju igru.

Čovek je po svojoj prirodi društveno biće, pa se tako i kod dece javlja potreba da budu prihvaćeni i prepoznati od strane njihovog društvenog okruženja, posebno istog uzrasta. Način na koji će ostvarivati tu svoju potrebu uveliko zavisi od vrednosti koje im se prenose tokom procesa socijalizacije.

Na to uticaj imaju opšte društvene okolnosti, ali i roditelji/staratelji usmeravanjem pažnje i filtriranjem uticaja shodno uzrastu deteta.

Najnoviji model telefona u rukama deteta koje nema poštovanje prema drugima govori o uloženom novcu, ali ne i pažnji.

Podsticanje ili podržavanje potrebe za društvenim dokazivanjem, i to isključivo kroz praćenje trendova, potencijalno stvara frustraciju detetu koje se može naći u situaciji da u jednom trenutku neće moći da pronađe zadovoljstvo u bilo čemu ili da neće umeti da pokaže svoje kvalitete kada bude potrebno, jer je razvilo uverenje da samo materijalne stvari imaju tu moć.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Detinjarije (@detinjarije)

S druge strane, dete koje je usmereno da se trudi ima velike šanse da pronađe svoj talenat, uživa u onome što radi i ostvari se kao zadovoljna ličnost, jer je naučeno da postoje usponi i padovi koji doprinose jačanju volje i istrajnosti.

Ulaganje u decu, koliko je značajno kada se podrazumevaju dokazane vrednosti, toliko može biti i štetno ako se sve forme ulaganja stave u isti rang, te ako iza njih ne stoji stalni oprez, promišljanje i usklađivanje sa detetovim stvarnim potrebama, karakterom i sklonostima. Pre nego što nauči da postavi vlastita ograničenja koja ga/je čuvaju u životnim situacijama, dete se mora upoznati sa granicama koje postavljaju roditelji/staratelji u iste svrhe.

Ne treba izbegavati ići u korak s vremenom i pripadati određenim društvenim kontekstima. Upravo suprotno! U takvom ambijentu treba usmeravati decu da ostanu svoji oslanjajući se na vlastite posebnosti, razlikuju prave od kvazivrednosti i ne dozvole da materijalno postane vrhovno merilo ličnih i društvenih prioriteta.

Činjenica je da trendovi i brendovi dolaze i prolaze, dok rad na sebi nema alternativu.

Izvor: detinjarije.com

Ipak, generacija Z nekim svakodnevnim pojavama dala je nova imena i predstavila ih kao nešto što je tek otkriveno. Zbog toga su dobili nadimak “Kolumbova generacija”.

Urban Dictionary ovaj izraz opisuje kao “službeni neslužbeni nadimak za generaciju Z”. Naziv se odnosi na Kristofora Kolumba, istraživača koji je poznat po “otkriću” Amerike, iako su na tom prostoru već živjele autohtone zajednice.

Pojam “generacija Kristofora Kolumba” postao je popularan nakon viralnih videa na društvenim mrežama u kojima su influenseri predstavljali određene pojave kao nova otkrića, iako su one postojale godinama, pa čak i decenijama.

Među tim primjerima su “tihi otkaz”, sladoled u Coca-Coli, a u novije vrijeme i “tiha šetnja”.

Ali pitanje je – da li je ovaj nadimak zaista pravedan prema generaciji Z?

Samouvjerenost u neznanju

Jedan od viralnih primjera bio je sladoled u Coca-Coli, koji je postao popularan na internetu, iako se radi o napitku poznatom još od 1874. godine.

Slična rasprava pokrenuta je oko pojma “tihi otkaz” – ideje da zaposleni rade samo ono što je navedeno u njihovom opisu posla, bez dodatnog angažmana i prekovremenog rada. Iako je termin nov, ponašanje koje opisuje postoji oduvijek.

Slična situacija dogodila se i nakon nastupa Sabrina Carpenter sa Madonna na Coachelli, kada su neki mlađi komentatori pokazali iznenađenje jer nisu poznavali Madonnu.

Blogerka Blair Channing Rae smatra da taj primjer ne govori samo o generacijskom jazu, već i o načinu na koji ljudi danas dolaze do informacija.

“Kao pripadnica generacije X nisam živjela u eri Ete Džejms ili Frenka Sinatre, ali sam znala za njih. Ljubitelji muzike ne prate samo ono što je trenutno popularno. Jedno je ne prepoznati nekoga odmah, a drugo je odbaciti ga kao nevažnog samo zato što nije dio vašeg algoritma”, rekla je.

Dodala je da je najzanimljivije kod generacije Z “ne ono što ne znaju, već samouvjerenost s kojom to ne znaju”.

Ipak, ističe da ovaj fenomen nije počeo s generacijom Z. I ranije su generacije smatrale da ono što njima nije poznato vjerovatno nije ni važno.

Društvene mreže mijenjaju način na koji generacija Z vidi svijet

Yaron Litwin, stručnjak za kulturu i marketing, smatra da je etiketa “Kolumbova generacija” zabavna, ali nepravedna prema mladima.

Prema njegovom mišljenju, svaka generacija je na neki način ponovo otkrivala stare ideje, ali je generacija Z prva koja ih masovno pretvara u sadržaj na društvenim mrežama.

Razlog je u tome što društvene mreže stvaraju pritisak da se svakodnevni život stalno pretvara u sadržaj vrijedan objave.

Andrew Selepak, profesor medija na Univerzitetu Florida, kaže da je generacija Z prva koja je istovremeno odrasla uz društvene mreže i postala svjesna njihovih negativnih strana.

“Ne treba da nas čudi što generacija Z ponovo otkriva stvari iz prošlosti i prilagođava ih sebi. Možda ih čak čini boljim”, rekao je.

Na pitanje da li je poređenje sa Kolumbom opravdano, odgovorio je da su mladi možda manje poput istraživača koji prisvaja postojeće otkriće, a više poput inovatora koji uzimaju nešto poznato i mijenjaju ga za nove potrebe.

Kritika ili samo napad na mlađu generaciju?

Calle Foster, stručnjakinja za generacijsku dinamiku, smatra da je poređenje sa Kolumbom posebno problematično jer je upravo generacija Z među najglasnijim kritikama istorijskog prikaza Kristofora Kolumba.

Ona podsjeća da su aktivisti iz generacije Z doprinijeli promjenama u načinu na koji se govori o Kolumbu i kolonijalizmu.

Prema njenim riječima, nazivati ih “Kolumbovom generacijom” više govori o ljudima koji koriste tu etiketu nego o samim mladima.

“To nije pametna kritika, već obrušavanje na mlađu generaciju”, smatra Foster.

Svaka generacija prepakovala je stare ideje

Stručnjaci podsjećaju da generacija Z nije prva koja je starim pojavama davala nova imena.

Milenijalci su, na primjer, vratili popularnost vinilu i trapezicama, ali su i svakodnevne aktivnosti pretvorili u nove pojmove poput “adulting” – obavljanja stvari koje se povezuju s odraslim životom.

Generacija X je usamljenost mladih preoblikovala u kulturu “slacker” generacije, dok su bejbi bumeri kontrakulturu povezivali s novim društvenim pokretima.

Kako ističu stručnjaci, razlika je samo u tome što društvene mreže danas omogućavaju da se takvi trendovi šire mnogo brže.

Kako se informiše generacija Z?

Generacija Z informacije uglavnom pronalazi putem digitalnih platformi.

Među mladima od 18 do 24 godine najpopularniji je YouTube, koji koristi najveći broj korisnika, a slijede TikTok, Instagram, Snapchat i Reddit.

TikTok posebno izdvaja ovu generaciju – dok ga koristi oko polovine ukupne populacije, među tinejdžerima je njegova upotreba mnogo veća.

Za razliku od starijih generacija koje se više oslanjaju na tradicionalne medije, generacija Z informacije često pronalazi putem društvenih mreža, aplikacija i satiričnih stranica.

Iako neka istraživanja pokazuju da mladi lakše prepoznaju lažne vijesti, to ne znači da su imuni na pogrešne informacije, posebno kada je riječ o starijim događajima i istorijskim temama.

Na kraju, možda najveća ironija “Kolumbove generacije” jeste da svaka generacija vjeruje da je otkrila nešto novo – samo što generacija Z ima društvene mreže koje to mogu učiniti viralnim za nekoliko sati.

Buka

Nova kolekcija Meta Glasses predstavlja korak dalje od klasičnih pametnih naočala. Umjesto da izgledaju kao futuristički uređaj namijenjen isključivo ljubiteljima tehnologije, novi modeli osmišljeni su tako da se bez problema uklope u svakodnevne modne kombinacije. Među njima se posebno ističe model s potpisom Kylie Jenner, inspiriran njezinim prepoznatljivim estetskim izričajem.

Moda kao ključ uspjeha

Za generaciju koja je odrasla uz Instagram i TikTok, sama tehnologija više nije dovoljna, ona mora izgledati dobro. Upravo zato ova suradnja djeluje kao logičan potez. Kylie Jenner već godinama diktira trendove u svijetu ljepote i mode, a sada svoj utjecaj prenosi i na tržište pametnih uređaja. Model naočala s njezinim potpisom odlikuju elegantne linije, suvremen dizajn i detalji koji ih čine više modnim dodatkom nego tehnološkim proizvodom.

Više od modnog dodatka

Ipak, iza atraktivnog dizajna krije se ozbiljna tehnologija. Naočale dolaze s ugrađenom kamerom, zvučnicima, mikrofonima i Meta AI asistentom koji korisnicima omogućuje fotografiranje, snimanje videozapisa, prevođenje jezika u stvarnom vremenu te dobivanje informacija o predmetima i lokacijama koje se nalaze ispred njih. Drugim riječima, riječ je o uređaju koji nastoji objediniti funkcije pametnog telefona, slušalica i digitalnog asistenta, bez potrebe da bilo što držite u rukama.

Budućnost nosive tehnologije

Ono što ovu priču čini posebno zanimljivom jest činjenica da se tehnološka industrija sve više okreće poznatim osobama kako bi svoje proizvode približila mlađoj publici. Umjesto klasičnih kampanja usmjerenih na specifikacije i performanse, naglasak se sve više stavlja na životni stil. Meta tako ne prodaje samo pametne naočale, već i viziju budućnosti u kojoj su umjetna inteligencija i moda neraskidivo povezane.

Suradnja s Kylie Jenner zato nije samo marketinški potez. Ona pokazuje u kojem se smjeru razvija cijela industrija nosive tehnologije. Granica između tehnološkog uređaja i modnog dodatka postaje sve tanja, a kompanije sve jasnije prepoznaju da korisnici žele proizvode koji su jednako funkcionalni koliko i estetski privlačni.

Je li stigao novi trend?

Hoće li Meta Glasses postati sljedeći veliki trend, tek ćemo vidjeti. No jedno je sigurno. Ako postoji osoba koja može popularizirati novi spoj mode i tehnologije među milijunima ljudi diljem svijeta, onda je to Kylie Jenner. Upravo zato ove pametne naočale već sada privlače znatno više pozornosti nego što je to uobičajeno za jedno tehnološko lansiranje.

Journal.rs

Nažalost, danas putovanja kod većine ljudi (ne kažemo da ste i vi među njima), izgledaju isto. Svi idu na ista mesta, jedu u istim artisan pekarama, piju istu specialty kafu, fotografišu se u istim galerijama, na turistički označenim mestima. Sigurno ste primetili čekanja u redovima koji se slivaju niz ulicu, jer je baš to mesto ono koje je najpopularnije na Instagramu.

Gde je nestala autentičnost?

Ili, možda bolje, zašto smo prestali tražiti stvarni identitet mesta u koje dolazimo i vodimo se onim što je u trendu i što se smatra kao must? Cultural Homogenization (kulturna homogenizacija) je pojam koji se već neko vreme spominje u raznim kontekstima, možda ne uvek ni pod ovim imenom, ali nosi slično značenje. Označava proces u kom različite kulture postaju sve sličnije jedna drugoj, često zbog globalizacije, masovnih medija, migracija, međunarodne trgovine i uticaja velikih kulturnih centara.

Problem nastaje kada putovanja počnemo doživljavati kao popis zadataka koje treba odraditi. Posetiti lokacije sa TikToka, fotografisati se na istim mestima kao i svi pre nas, pojesti isti brunch i objaviti identičan sadržaj. Tada gradovi prestaju biti gradovi, a postaju kulise.

Nisu društvene mreže krive za sve

Deo odgovornosti svakako nose društvene mreže. No, ne možemo ih okriviti za sve. Algoritmi nas neprestano guraju prema istim preporukama. Na taj način, sadržaj koji je već popularan dobija još veću vidljivost.

Tako nastaje začarani krug u kom svi žele videti isto, pa svi odlaze na ista mesta, zbog čega ona postaju još popularnija. Lokalni ugostitelji i trgovci se često prilagođavaju očekivanjima turista pa umesto vlastitog identiteta nude ono što se trenutno najbolje prodaje.

Upoznajte lokalno

Jednostavnije rečeno, radi se o tome da se lokalne razlike smanjuju jer ljudi počinju konzumirati iste proizvode, gledati iste filmove, slušati istu muziku, koristiti iste društvene mreže i usvajati slične obrasce ponašanja.

Tako, na primer, ako vidite fotografiju nekog restorana na Instagramu, danas teško možete zaključiti gde se on nalazi, jer se isti princip uređenja može pojaviti u Parizu, Beču, Njujorku. Naravno, uvek možete odabrati lokacije, pa i lokacije unutar lokacija koje i dalje održavaju svoj stvarni identitet i tako ne slediti slepo trendove. Možda pica koju želite pojesti u Napulju nije pica koju je jela Julia Roberts, ali koga je za to uopšte briga? Važno je da je pica dobra.

Pitajte ljude, a ne internet

Naravno, nema ništa loše u tome da posetite poznatu lokaciju ili restoran koji vam je neko preporučio. Problem nije u popularnim mestima, nego u tome da se iskustvo putovanja sve češće svodi samo na njih.

Kada odmor gradimo oko sadržaja koji smo već videli stotinu puta na ekranu, ostaje vrlo malo prostora za iznenađenja. No, upravo su iznenađenja često najbolji deo putovanja. Mali kvartovski restoran u kom nema turista. Knjižara u koju ste slučajno ušli jer vas je privukao izlog. Kafa na trgu koji se ne nalazi ni u jednom vodiču. Razgovor s lokalcem koji vam preporuči mesto za koje nikada ne biste saznali pretragom na internetu.

Zaboravite na Top 10 Things To Do

Autentičnost nije nestala, samo smo je prestali tražiti na pravim mestima. Stvarni identitet grada retko se nalazi na lokaciji označenoj kao Top 10 Things To Do. Češće ga pronađemo kada skrenemo u sporednu ulicu, izgubimo se bez navigacije ili odlučimo ignorisati listu preporuka koju smo mesecima slagali pre puta. Razmislite o ovom ako planirate putovanje, možda je pred vama neko novo iskustvo, ono istinsko, kakvo smo nekada tražili.

Journal.rs

Video-snimci pod heštegom #buttermum postaju sve popularniji. Estetika? Zamislite gospođicu Honey iz filma Matilda – majčinsku figuru čija je glavna osobina toplina.

Postoje Pinterest table posvećene ovom stilu, pune mama koje peku kolače sa nespretnim tragovima brašna na nosu, kao i Reddit diskusije o tome kako bi jedna „butter mum“ mirisala (Clinique Happy i Jo Malone Jasmine Sambac & Marigold, čisto da znate).

„To je ona spora, svesna vrsta majčinstva, stvaranje uspomena, održavanje toplog doma i odsustvo jurenja kroz ove godine“, piše TikTok kreatorka Britton Ogilvie. Međutim, ako zagrebete malo dublje, videćete da sklonost ka puteru ovde nije samo metafora. U nekim delovima interneta, trend „butter mum“ povezan je sa stilom roditeljstva usmerenim na ishranu – posebno kroz pripremu hrane od celovitih namirnica. To je konkretna, zasitna hrana – pravi puter, tek ubrano povrće, obilne količine pavlake (kad prilika to zahteva) i sveže pečeni hleb od kiselog testa. Dodajte tome kolač od kupina i – imate pravu „puter mamu“.

Može se reći da je ovo potpuna suprotnost „almond mum“ (badem mama), ranijem viralnom trendu koji spisateljica Alice Hall opisuje kao „fenomen nastao iz pepela dijetalne kulture dvehiljaditih“. Ideja „almond mum“ prvi put je ušla u mejnstrim kroz rijaliti emisiju The Real Housewives of Beverly Hills, u kojoj se pojavljuje Yolanda Hadid, majka supermodela Gigi i Belle. Gigi kaže majci da se oseća zaista slabo jer je pojela samo pola badema. Na to joj Yolanda savetuje da pojede „par badema i dobro ih sažvaće“. I tako je rođena „almond mum“. Naravno, trend je naišao na kritike. Dr Ema Svanberg, klinička psihološkinja i autorka knjige Parenting for Humans, ranije je govorila o rizicima ovog pojma.

„Fenomen ‘almond mum’ čest je kod roditelja opsednutih ishranom i telesnom težinom – roditelja koji, otvoreno ili suptilno, kontrolišu unos hrane i kretanje deteta do te mere da tu opsesiju prenose dalje“, objašnjava ona. „Za mene, biti ‘almond mum’ je jedan od načina na koji se ortoreksija i anoreksija mogu manifestovati kod roditelja i potencijalno preneti na decu.“

To nije nimalo utešno. Ali da li to znači da je „butter mum“ njena prirodna suprotnost? Majka koja pokušava da ukloni osude vezane za hranu kako bi stvorila zdraviji i uravnoteženiji odnos prema telu? Dr Sonja Khorana, lekarka opšte prakse, smatra da jeste.

„Ako se ‘almond mum’ povezuje sa strogim pravilima, restrikcijom i kontrolom – posebno kada je reč o ishrani i slici tela – onda je ‘butter mum’ opuštenija i ostavlja prostor za uživanje. Ona predstavlja saosećajniji, savremeniji pristup: onaj koji daje prednost ishrani i zadovoljstvu u odnosu na kontrolu.“

Džes Šand, nutricionistkinja specijalizovana za žensko zdravlje, slaže se. „‘Butter mum’ je osvežavajući kontrast trendu ‘almond mum’. Deluje kao odmak od restriktivnog ili čak zastrašujućeg odnosa prema hrani, koji je često zasnovan na brojanju kalorija. Ovde se hrana slavi, a ne demonizuje.“

@victoriamorsew creating my dream backyard day 1: prep + plan! not a yardwork gal, but whatever it takes to be living out my european cottage garden dreams this spring!! #backyardglowup #homeinspo #homerenovationideas #cozyathome #patiodesign ♬ Soft Sand, Subtle Rhythm – Lại Văn Nam

Pa, koji su znaci da ste možda „puter mama“?

„Ne osećate krivicu zbog hrane i ne namećete je drugima. Ne delite hranu na ‘dobru’ i ‘lošu’, i razgovori o hrani su neutralni ili pozitivni, a ne restriktivni. Manje je važno šta jedete, a više kako razmišljate o tome. Ako je hrana opuštena i prijatna, a ne nešto što morate ‘zaslužiti’ ili ‘sagoreti’, to je snažna ‘butter mum’ energija“, kaže dr Khorana.

„Sa nutritivnog stanovišta, to je mnogo zdravije okruženje za odrastanje dece“, dodaje Šand. „Verovatno možete da se poistovetite sa ovim trendom ako hrana u vašem domu deluje umirujuće, a ne stresno. Fleksibilnost je ključ. Verujete da vaša deca intuitivno jedu i da će vam reći kada su sita. Jedu povrće – ali uživaju i u kolaču.“

Ipak, kao i kod svakog trenda – naročito kada je reč o roditeljstvu – postoje stvari na koje treba obratiti pažnju.

„Ravnoteža je i dalje važna. Telu je potrebna raznovrsna ishrana, a ne pristup ‘sve je dozvoljeno’. Takođe, ovo je ipak etiketa, baš kao i ‘almond mum’, i kao takva svodi ljude na stereotip, dok je stvarni život mnogo složeniji.“

Dr Khorana savetuje da se teži ravnoteži, a ne savršenstvu – uz blagu strukturu obroka, ali i prostor za fleksibilnost i uživanje. To može značiti kombinaciju hranljivih i zadovoljavajućih namirnica, odbacivanje rigidnih pravila i modelovanje mirnog, neopterećenog odnosa prema hrani.

„To može pomoći i roditeljima i deci da vremenom izgrade zdraviji i održiviji odnos prema ishrani.“

Šand savetuje i uključivanje dece u proces kad god je moguće.

„Volim da uključim svog petogodišnjaka u kuhinju. Važno mi je da vidi odakle hrana dolazi. Vodimo ga u baštu da razume kako sve funkcioniše. Sadiš seme, neguješ zemlju, a zatim neguješ svoje telo kada tu hranu pojedeš.“

Dakle, da li je ovo zaista toliko duboko? I da i ne.

„Na površini, trend ‘butter mum’ je razigran i zabavan, svojevrsni otpor rigidnoj kulturi ishrane. Ali dotiče i nešto dublje: način na koji majke govore o hrani, telu i ravnoteži, posebno pred decom“, kaže dr Khorana. Odlazak u krajnosti – bilo da je to „jedite sve bez razmišljanja“ ili rigidni pristup „pojedi badem“ – retko je koristan.

„Može otići predaleko u drugom smeru – odbacivanje restrikcije jeste pozitivno, ali potpuno zanemarivanje nutritivnih vrednosti može biti jednako problematično.“

Na kraju, nema potrebe da se roditelji uklapaju u jasno definisane trendove sa TikToka – pritiska već ima dovoljno.

„Kao i u svemu, ključ je ravnoteža“, kaže Šand. „Pronađite svoj odnos prema hrani i nemojte osećati potrebu da ga etiketirate ako vam to ne prija. Najzdravija kultura ishrane nije ni najstroža ni najpopustljivija. Ona je najstabilnija, zabavna, dosledna i radosna.“

Izvor: Zadovoljna.rs

Umjesto da se u tri dana obiđu četiri grada, putnici biraju sedmicu ili dvije u jednom mjestu, istražuju kvartove, lokalne pijace, male porodične restorane i skrivene prirodne ljepote koje ne ulaze u klasične turističke vodiče.

Ovaj pristup nastao je kao svojevrsna reakcija na masovni turizam i prezasićenost najpoznatijih svjetskih atrakcija. Nakon godina ubrzanog tempa, digitalne prezasićenosti i “checklist” putovanja, sve više ljudi želi iskustvo koje donosi osjećaj autentičnosti i mentalnog odmora.

Putovanje tako postaje prilika za stvarno upoznavanje destinacije, a ne samo za kratki vizuelni dojam. Umjesto hotelskih lanaca biraju se lokalni smještaji, umjesto turističkih restorana – porodične konobe, a umjesto stalnog presjedanja – voz, bicikl ili šetnja.

U 2026. godini očekuje se da će “slow travel” dodatno dobiti na popularnosti iz nekoliko razloga. Sve izraženija briga za održivost i ekologiju motivira putnike da smanje broj letova i biraju duže boravke. Istovremeno, rad na daljinu i fleksibilniji poslovni modeli omogućavaju ljudima da spoje posao i putovanje, pa destinacije više nisu samo kratki bijeg već privremeni domovi.

Tehnologija također igra svoju ulogu – digitalni alati olakšavaju pronalazak lokalnih iskustava i alternativnih ruta, što dodatno podstiče personalizirana, sporija putovanja.

Turističke destinacije prepoznaju ovaj trend i prilagođavaju ponudu. Manji gradovi i ruralna područja sve češće se pozicioniraju kao idealna mjesta za duži boravak, nudeći autentične radionice, gastronomske ture, boravak u prirodi i interakciju s lokalnom zajednicom.

Umjesto masovnih događaja, fokus se stavlja na iskustvo i kvalitet vremena provedenog na destinaciji.

Izvor: Klix

Iako je proizvod legalan, izazvao je brojne polemike – prije svega zbog načina konzumacije koji podsjeća na uzimanje ilegalnih droga, ali i zbog nedostatka jasnog regulatornog okvira.

Šta sadrži i koliko je bezbjedan?

„Sniffit“ sadrži kombinaciju stimulansa i dodataka energiji – kofein, taurin, vitamin B3, L-teanin i mentol. Prodaje se u bočici sa deset doza, a cijena pakovanja iznosi oko 16 evra.

Prema navodima proizvođača Marka Šepca iz firme „Max Media“, jedna doza teži oko 100 miligrama i sadrži 50 miligrama kofeina – što je, kako tvrdi, manje od prosječne šolje kafe i znatno manje od većine energetskih napitaka.

„Jedan sniff iznosi jednu mjericu veličine debljeg graška. Po potrebi se može koristiti više puta dnevno, ali se ne preporučuje prekoračiti ukupni dnevni unos kofeina od 200 miligrama iz svih izvora“, navodi proizvođač.

Za razliku od energetskih pića, koja u Hrvatskoj nisu zabranjena maloljetnicima, prodaja ovog praha dozvoljena je samo punoljetnim osobama.

U pojedinim prodavnicama proizvod se drži pod ključem jer, prema riječima trgovaca, vlada sve veće interesovanje među maloljetnicima.

Intenzivna promocija na društvenim mrežama

Proizvod se agresivno promoviše na društvenim mrežama, gdje se objavljuju snimci u kojima prolaznici isprobavaju prah i dijele utiske. Dostupan je putem zvanične internet stranice i u pojedinim prodavnicama.

Kritičari upozoravaju da se marketing oslanja na estetiku i način upotrebe koji imitira konzumaciju narkotika, čime se, kako navode, banalizuje takvo ponašanje.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

@sniffit_energy је поделио/ла објаву

Siva zona nadzora

Na pitanje o dugoročnim posljedicama, proizvođač tvrdi da ne postoje naučni dokazi o štetnosti pri umjerenoj i pravilnoj upotrebi aromatskih proizvoda ove vrste.

Međutim, institucije nisu dale jasan odgovor. Upiti upućeni toksikološkim društvima, zavodima za javno zdravstvo i bolnicama ostali su bez konkretnog stručnog stava, uz obrazloženje da nisu nadležni.

Iz Ministarstva zdravlja naveli su da je riječ o inovativnoj vrsti proizvoda za koju ne postoje posebni propisi ni na nacionalnom ni na evropskom nivou, te da se primjenjuju opšti propisi o bezbjednosti proizvoda.

U slučaju da se utvrdi rizik, Državni inspektorat može proizvod prijaviti u sistem brzog uzbunjivanja Evropske unije, što omogućava njegovo povlačenje sa tržišta.

Sve to ostavlja utisak da se proizvod nalazi u regulatornoj sivoj zoni, prenosi Index.

Francuska povukla sličan proizvod

Francuska je 2024. godine zabranila prodaju sličnog energetskog praha pod nazivom „Sniffy“. Iako nije sadržavao ilegalne supstance, vlasti su ocijenile da udisanje bijelog praha kroz nos može podstaći rizično ponašanje, posebno kod mladih, te banalizovati konzumaciju droga.

Evropska poslanica i ljekar Biljana Borzan upozorava da je riječ o zabrinjavajućem trendu.

„To nije slučajno, već marketinška strategija koja normalizuje rizična ponašanja, naročito među mladima. Udisanje stimulativnih supstanci kroz nos predstavlja drugačiji i potencijalno opasniji način unosa u organizam nego kada je riječ o piću“, ističe Borzan.

Ona smatra da bi Hrvatska trebalo da razmotri privremenu zabranu ili stroga ograničenja dok se ne sprovede detaljna stručna procjena bezbjednosti.

„Kada postoji i najmanja sumnja u bezbjednost, naročito kada su mladi u pitanju, načelo predostrožnosti mora imati prednost nad interesima tržišta“, poručuje Borzan.

Novi izazov za institucije

Energetski prahovi za inhalaciju predstavljaju novi izazov za zdravstveni sistem i regulatorne organe. Iako su legalni i lako dostupni putem interneta, nedostaju dugoročna istraživanja o njihovom uticaju na zdravlje.

Stručnjaci upozoravaju da kombinacija stimulansa i način konzumacije mogu imati nepredvidive posljedice, posebno kod mladih čiji je organizam osjetljiviji na kofein i slične supstance.

Trend pokazuje koliko brzo tržište pronalazi nove načine da zaobiđe postojeće propise, dok institucije tek naknadno pokušavaju da definišu granice i odgovornost.

Izvor: Nezavisne

Ako ste mislili da su „Mary Jane“ baletanke već rekle svoje, proljetni trendovi će vas razuvjeriti. Ovaj model obuće ponovo je apsolutni hit jer je istovremeno udoban poput papuča, elegantan i nevjerovatno pristupačan.

Nakon godina dominacije masivnih patika i platformi, moda se vraća jednostavnosti, lakoći i eleganciji.

Vratile se 2000-te na velika vrata: Farmerke koje žene nisu skidale, a brutalno stoje svima

Upravo zato baletanke doživljavaju veliki povratak. Model „Mary Jane“ ima okrugli vrh i prepoznatljiv kaiš koji im daje posebnu dozu šarma. Za razliku od klasičnih baletanki koje ponekad mogu djelovati previše jednostavno, ovaj detalj ih čini modernim i upečatljivim.

Ono što ih dodatno izdvaja jeste činjenica da su izuzetno udobne, ali i svestrane – mogu se nositi uz poslovne pantalone, midi suknje, farmerke ili romantične haljine. Savršene su za proljeće i ljeto, ali i za nošenje tokom cijele godine.

Dodatni plus je njihova pristupačna cijena, čak i kada je riječ o modelima od kože, piše Najžena.

Izvor: Oslobođenje

Iako svi govore da ne vole zimu, ona ima svoje čari, snijeg, zimski raspust, skijanje, Nova Godina… S proljećem pak, jesen nema nikakvu šansu, jer u proljeće sve cvjeta, budi se… Proljeće znači više vremena napolju, manje slojeva uz garderobi, više sunca, a samim tim i više smijeha.

A jesen… jesen je nekako sinonim za melanholiju, ali mi ćemo vam otkriti zašto je baš jesen najinspirativnije godišnje doba i zašto je nepravedno omraženo.

Nama su, na primjer, prva asocijacija na jesen –  SLOJEVI! Slojevi koji nam ostavljaju prostora za igranje, koji nam bude kreativnost i koji nam jednostavno daju šansu da svojim svakodnevnim kombinacijama razveselimo jesenje dane, jer kad, osim u jesen možete kombinovati suknju od tila i rebel čizme? Evo, vi nam recite.

Jesen je goodišnje doba koje prođe prilično nezapaženo kad je u pitanju moda, imamo osjećaj da se preko jesenjih kolekcija nekako preleti, osim kad su cipele u pitanje i zato je važno da znate kako da komade koje već imate u ormaru kombinujete sa svojim novim cipelama tako da izgledate moderno i chic.

Na primjer, izvucite iz ormara onu suknju na šljokice koju ste nosili za prošli doček Nove Godine, kobinujte je uz dobre, glomaznije gležnjerice i kožnu jaknu i spremni ste za dan, za bilo koju priliku.

Kad je neki poslovni outfit u pitanju, pokuđajte kombinovati crni šorts (a sigurni smo da ga imate jer su ovo ljeto bili apsolutni hit) sa tamnom rolkom, štramplama sa printom i dobrim čizmama, nije važno da li su na štiklu ili ravne.  A ako baš želite da se igrate kombinujte salonke animal printa ili CRVENE.

Ako planirate obnoviti garderobu gledajte da birajte upečatljive komade koje ćete moći nositi za različite prilike i na različite načine.

U slučaju ovog kaputa sa istom haljinom i različitim cipelama dobićete potpuno drugačiji izgled, poslovni i elegantni ili više casual.

Naš najtopliji savjet da razveselite sami sebi ovu jesen jeste da se igrate bojama, da spajate nespojivo i da OBAVEZNO kupite cipele ili čizme sa animal printom. Ili oboje.

I naravno, ne zaboravite bordo ni ove jeseni.  Pa neka se prelije i na zimu, šta ima veze.

Priznajte, jesmo li vam bar malo promijenili mišljenje o jeseni?d Kompletnu novu kolekciju možete pogledati na https://www.deichmann.com/bs-ba/ ili možete posjetiti neku od Deichmann poslovnica.

Danas pričamo o dva klasična modela cipela koje obožavamo i koji su uvijek aktuelni.

Loaferice ili Mary Jane cipele ili bar varijacije na temu nosile su i vaše mame i vaše bake, prelistajte stare albume i sigurno ćete ih uočiti, jer one spadaju u vanvremensku modu.

Mala crna haljina među cipelama – Mary Jane

MARY JANE cipelice su vaš siguran izbor za svaku priliku kada ne želite previše da razmišljate šta ćete obuti.  I sigurno nećete pogriješiti.

Sjano je što Mary Jane cipele dolaze u raznim varijacijama, tako imate one sa debljim đonom i petom za one nešto odvažnije koje možete kobinovati uz farmerke širokog kroja, ali i uz haljine, uske suknje do koljena za savršenu poslovnu kombinaciju.

Ako ste ipak za neke svedenije varijante, onda uvijek možete izabrati elegantne Mary Jane cipelice, uske pete i tankog đona koje će upotpuniti svaku odjevnu kombinaciju bila ona formalna, za večernji izlazak ili za neki glamurozni događaj.

Mary Jane cipelice su „mala crna haljina“ među cipelama i svakako bi trebalo da se nađu u vašem cipelaru.

Loaferice za sve prilike

Loaferice se dugi niz godina provlače kao trendy obuća za sve prilike, za one žene koje su non-stop u pokretu i kojima je potrebna udobna obuća koja se može kombinovati za poslovne priike, ali i za večernje izlaske, jer uglavnom nemaju vremena za presvlačenje. Već nekoliko sezona se ističu kao „trendy“, a mijenjaju se dezeni, oblici…

Loaferice su vremenom postale klasik, jedan od onih parova obuće koje je uvijek poželjno imati.

Po našem mišljenju najbolje pašu sa odijelima koja čine sako i hlače cigaret kroja (koje su apsolutni hit ove jeseni) dužine iznad zgolobova, a za neke opuštenije varijante možete ih obuti uz plisiranu suknju i sportske čarape iznad gležnja – zašto ne.

U Deichmann prodavnicama možete pronaći veliki izbor loaferica, ali i Mary Jane cipelica, sve što treba da uradite jeste da odaberete one koje najviše odgovaraju vašem stilu i načinu života.