Pitanje šta nastavnik smije da uradi kada učenik uporno ometa nastavu, odbija upozorenja i onemogućava drugoj djeci da prate čas postalo je predmet ozbiljne rasprave u Danskoj.

Danska vlada predložila je nova pravila prema kojima bi prosvjetnim radnicima, pod strogo određenim uslovima, bilo omogućeno da fizički intervenišu i u situacijama kada učenik ozbiljno ometa nastavu.

Predlog zakona podnesen je danskom parlamentu 8. oktobra, a njegova suština nije u uvođenju fizičkog kažnjavanja učenika. Cilj je preciznije definisati situacije u kojima zaposleni u školi smiju da reaguju kada razgovor, upozorenja i druge blaže mjere ne daju rezultat.

Ipak, predlog je otvorio osjetljivo pitanje: gdje prestaje pravo nastavnika da zaštiti bezbjednost i normalno odvijanje nastave, a gdje počinje obaveza da se dijete zaštiti od neprimjerenog postupanja odraslih?

Kada bi nastavnik smio da koristi fizičku intervenciju?

Prema prijedlogu danskog Ministarstva obrazovanja, fizička intervencija bila bi moguća u jasno određenim situacijama.

To uključuje slučajeve kada učenik:

• oštećuje školsku imovinu,
• fizički povređuje druge,
• ugrožava sebe ili druge,
• psihički povređuje druge,
• ozbiljno ometa nastavu.

Posebnu pažnju privukla je upravo posljednja kategorija.

U određenim okolnostima, fizička intervencija mogla bi biti dozvoljena i kada učenik ne predstavlja neposrednu fizičku opasnost, ali svojim ponašanjem ozbiljno onemogućava drugu djecu da prate nastavu.

Kao primjer navode se situacije u kojima učenik pravi ozbiljan nered, odbija da napusti prostoriju ili na drugi način sprečava ostatak odjeljenja da normalno prati čas.

Međutim, sama neposlušnost ne bi bila dovoljan razlog za upotrebu fizičke sile.

Svaki slučaj morao bi se procjenjivati pojedinačno, uzimajući u obzir okolnosti i ozbiljnost ponašanja.

Sila samo kao krajnja mjera

Danske vlasti naglašavaju da bi nastavnik najprije trebalo da pokuša da problem riješi blažim metodama.

To može uključivati razgovor sa učenikom, upozorenje ili pokušaj da se dijete udalji iz situacije u kojoj ometa druge.

Tek ako takvi pokušaji ne daju rezultat, fizička intervencija mogla bi biti opravdana – i to samo ako je neophodna i proporcionalna situaciji.

Drugim riječima, nastavnik ne bi dobio neograničeno pravo da koristi silu.

Intervencija bi morala biti što blaža i što kraća, odnosno trajati samo onoliko koliko je potrebno da se situacija stavi pod kontrolu.

Važna razlika je i to što se ovdje govori o fizičkoj intervenciji, a ne o fizičkom kažnjavanju učenika.

Nastavnici traže jasnija pravila, kritičari upozoravaju

Dio nastavničkog sindikata podržava promjenu jer smatra da prosvjetnim radnicima treba jasniji pravni okvir za postupanje u situacijama koje izmaknu kontroli.

Nastavnici se ponekad suočavaju sa ponašanjem koje ugrožava bezbjednost ili onemogućava čitavom odjeljenju da prati nastavu, a istovremeno nisu sigurni koje mjere smiju primijeniti.

S druge strane, organizacije koje se bave pravima djece upozoravaju da bi proširena ovlašćenja mogla posebno pogoditi učenike koji već imaju određene socijalne, emocionalne ili druge teškoće.

Zbog toga kritičari insistiraju na prevenciji, stručnoj podršci i pedagoškim metodama koje mogu spriječiti eskalaciju sukoba prije nego što dođe do fizičke intervencije.

Upravo tu se nalazi najteži dio rasprave: kako zaštititi pravo većine učenika na mirnu i bezbjednu nastavu, a istovremeno zaštititi pojedinačno dijete od pretjerane reakcije odraslih?

Svaka intervencija morala bi biti evidentirana

Prema predlogu, roditelji i nadležni opštinski organi trebalo bi da budu obaviješteni o svakom slučaju upotrebe sile.

Takva obaveza trebalo bi da omogući da intervencije budu evidentirane i da se njihova opravdanost može naknadno preispitati.

Danski ministar obrazovanja Magnus Heunicke poručio je da nastavnici ne bi trebalo da strahuju od otkaza zato što su neophodno intervenisali u situaciji koja je izmakla kontroli.

Istovremeno, Ministarstvo naglašava da škole imaju odgovornost da takve situacije sprečavaju, a ne samo da reaguju kada do njih već dođe.

Slična pravila već postoje u drugim zemljama

Danska nije prva evropska zemlja koja pokušava preciznije urediti ovu oblast.

U Norveškoj su pravila o fizičkoj intervenciji školskog osoblja proširena tako da obuhvate i ozbiljno ometanje nastave, kao i određene oblike psihičkog povređivanja drugih. Nova pravila tamo se primjenjuju od avgusta 2025. godine.

U Engleskoj školsko osoblje takođe može koristiti razumnu silu u zakonom predviđenim okolnostima, uključujući održavanje reda i discipline.

Ipak, u oba slučaja ključni princip je isti – fizička sila ne smije biti proizvoljna niti se koristiti kao kazna.

Danski predlog se i dalje nalazi u zakonodavnom postupku, a ako bude usvojen, planirano je da nova pravila počnu da se primjenjuju od avgusta 2027. godine.

Rasprava u Danskoj tako otvara pitanje koje nije ograničeno samo na jednu zemlju: šta nastavnik treba da uradi kada jedno dijete svojim ponašanjem ugrožava ili potpuno onemogućava pravo tridesetoro druge djece na normalan čas?

Odgovor očigledno nije jednostavan. Ali jedno je sigurno – jasna pravila moraju istovremeno štititi autoritet nastavnika, bezbjednost učenika i dostojanstvo svakog djeteta.

Izvor: 6yka.com

Iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo su za Klix.ba napomenuli da su dobili zahtjeve roditelja učenika ove škole te da su kao nadležno ministarstvo tražili informaciju u više navrata.

Ministarstvo je roditeljima i školi u više navrata dostavilo odgovor da sva djeca imaju jednaka prava i pristup obrazovanju, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.

“Osnovna škola ‘Kovačići’ obavijestila je Ministarstvo 30. januara 2025. godine da su roditelji 11 učenika upisali djecu u drugu školu jer nisu bili ispunjeni njihovi zahtjevi. Ti zahtjevi su uključivali organizaciju nastave u jednoj smjeni za cijelo odjeljenje, prisustvo majke učenika s autizmom na časovima, kao i mogućnost da majka napušta radno mjesto i dolazi po dijete s teškoćama kad god neko procijeni da dijete ne može ostati na nastavi. Škola je istim aktom naglasila potpuno opredjeljenje za nastavak razvoja stepena inkluzivnosti i pružanja podrške svakom djetetu. Ministarstvo jasno ističe da svako dijete ima jednaka prava i pristup obrazovanju, uključujući osiguranje adekvatne odgojno-obrazovne podrške u školi. Roditelji svih učenika su naši partneri u obrazovnom procesu, ali odluke o tome hoće li dijete pohađati određeni razred, smjenu ili školu ne mogu biti predmet pregovora – ni u ministarstvu, ni u bilo kojoj školi. Pravo na obrazovanje je zagarantovano pravo svakog djeteta i ne može biti dovedeno u pitanje”, navodi se u saopćenju.

Napomenuli su i kako ovu školu trenutno pohađa 25 učenika s teškoćama u razvoju, kako je formirano 20 inkluzivnih odjeljenja te da škola ima 10 asistenata u odjeljenju, kao i članove Mobilnog tima za podršku inkluzivnom obrazovanju.

“Kolektiv ove škole posvećeno radi na osiguranju inkluzivne školske klime. Postavlja se pitanje zakonske odgovornosti i adekvatnosti kada bi roditelji učenika odlučivali da li će djeca s teškoćama ili neprihvatljivim oblicima ponašanja moći pohađati određenu školu ili razred. Trenutno, osnovne i srednje škole u našem kantonu pohađa više od 800 učenika s teškoćama, kao i značajan broj učenika s neprihvatljivim oblicima ponašanja, a svi oni imaju osiguranu potrebnu podršku u obrazovanju. Zato je na nivou kantona, u školskoj 2024/2025. godini, ministarstvo angažovalo 400 asistenata u odjeljenju i 78 stručnjaka, uključujući logopede, edukatore-rehabilitatore i psihologe, koji rade u Mobilnom timu za pružanje podrške inkluzivnom obrazovanju. Posebno želimo istaći da je učenik s autizmom, uz podršku učiteljice, asistenta i cijele odjeljenske i školske zajednice, ostvario napredak u savladavanju nastavnih sadržaja i u oblasti društvenih očekivanja, uvažavajući dob i teškoće. Taj napredak potvrdila je i učiteljica učenika, što dodatno naglašava važnost inkluzivnog pristupa u obrazovanju”, saopćeno je.

Na kraju se zaključuje:

“Posebno nas ohrabruje činjenica da ministarstvo i škola nisu donosili odluke pod utjecajem pritiska jednog dijela roditelja, a na štetu djeteta s autizmom čiji glas i potrebe nije niko mogao čuti. Inkluzija je naša konvencijska obaveza i strateško opredjeljenje ovog ministarstva”.

Direktorica škole: Škola ima 20 inkluzivnih odjeljenja

Fahreta Sijerčić, direktorica ove škole je u svom pojašnjenju rekla kako je odjeljenju dodijeljen asistent koja je ranije radio s posebnim metodama i oblicima rada sa djecom iz autističnog spektra.

“Roditelji su tražili da je tokom svih časova dijete sa asistentom, a što je nemoguće ostvariti. Škola ima 20 inkluzivnih odjeljenja, 25 djece sa poteškoćama u razvoju i 10 asistenata u nastavi. Sa svom djecom se implementira IPP i IEP i koja jednako zaslužuju asistenta kao i učenik tog odjeljenja. Također, rad u odjeljenju s takvim učenicima ne smije biti samo rad asistenta, već više treba biti rad učitelja. Učenici drugog razreda sedmično imaju tri puta po tri časa dnevno i dva puta četiri časa. Od toga je asistent s djetetom obavezno dva časa, a kada su druga djeca odsutna sa kojima asistent radi, asistent sa navedenim učenikom radi i više časova”, navodi.

Pojasnila je kako su na sastanku Evaluacije realizacije IPP za ovog učenika bili prisutni inkluzivni tim, mobilni stručni tim koji radi s djetetom, pedagog škole, roditelj učenika, učiteljica te direktorica te je istaknuto da učenik napreduje u ponašanju i savladavanju gradiva.

“Izneseno je da su i fizički kontakti tog djeteta bili slučajni ili nenamjerni prema drugom djetetu, da je jednom bilo namjerno, ali se misli da on nije svjestan svoje namjere. Ističem da takvih kontakata ima i od ostale djece, ali kada su tipična djeca u pitanju to je normalno dječje ponašanje, dok kada je učenik koji nije svjestan svojih namjera i postupaka uzrokovanih zdravstvenim oštećenjima, to je onda fizički nasrtaj i vršnjačko nasilje”, rekla je Sijerčić.

Saznanja o ispisu djece je dobila tek nakon što je primila ispisnice iz susjedne škole te smatra kako je trebala biti obavještena o tome.

Napomenula je kako je inkluzija ustavno pravo djece te da svi imaju jednako pravo na kvalitetno obrazovanje koje škole moraju pružiti.

Sijerčić je poručila kako ovo neće spriječiti rad na implementaciji inkluzije i unaprijeđenju.

“Ova škola će uvijek, bar dok sam ja direktor, imati punu podršku svoj djeci, pa tako i djeci sa posebnim potrebama (djeci sa poteškoćama u razvoju, talentima, nadarenim), kako i zakon nalaže”, podcrtala je ona.

Izvor: Klix.ba

Sve troje su učenici četvrtog razreda, smjer tehničar informacionih tehnologija.

Dragojevićeva je vođa tima u ime kojeg se zahvalila Gradskoj upravi Prijedor za 2.500 KM kojima će pokriti dio troškova.

“Od kolega iz Crne Gore saznala sam za taj izazov, prijavili smo se prije dva mjeseca i prošle sedmice saznali da smo primljeni. Kriterijumi za odabir su motivaciona pisma, uspjesi koje smo do sada postigli u ovoj oblasti i učešća na takmičenjima iz srodnih nauka”, rekla je Iva Srni.

Ona smatra da je presudno bilo iskustvo u izradi veb-aplikacija jer svaki član tima ih iza sebe ima bar po pet koje su funkcionalne već dugi niz godina.

Za sada su prijavljene 63 ekipe, a prijedorska ekipa je od ponuđenih oblasti odabrala da napravi aplikaciju koja se bavi obilježavanjem nebeskih tijela oko Zemlje.

Stanojević je pojasnio da planiraju da naprave maketu solarnog sistema u kojem će se prikazivati objekti u svemiru koji su u blizini Zemlje.

“Sad možemo samo razmišljati i planirati. Fizički ne smijemo raditi ništa, za taj dio imaćemo tamo rok od 48 sati. Najbolji sa ovih regionalnih takmičenja kao što je Pariz idu dalje na takmičenje na globalnom nivou”, rekao je Dejan.

Vladan Vukota je sa Dejanom i Vasilijem Makarićem iz istog odjeljenja pobjednik prvog digitalnog izazova Gradske uprave Prijedor sa aplikacijom za javni autobuski prevoz koja se nalazi i na “Gugl” prodavnici.

“Pobijedili smo u konkurenciji od 15 projekata. Naša ideja bila je da ponudimo rješenje informisanja o redu vožnje. Prikupili smo sve podatke koje imaju grad i prevoznici na jedno mjesto da ih možemo pretražiti. Obuhvatili smo gradski, prigradski, međugradski i međunarodni sabraćaj, s tim da nismo unijeli sve podatke nego se oni mogu unositi vremenom. Ovo što imamo za sad, to funkcioniše”, dodao je Vladan.

Sve troje su pohađali obuke iz raznih oblasti digitalnog svijeta u Razvojnoj agenciji grada Prijedora “Preda”, za koje kažu da su odlična prilika za sticanje znanja i vještina od vrhunskih stručnjaka i u vrhunskim uslovima.

Ističu i ulogu svog profesora matematike Jasmina Babića i bivšeg razrednog starješine Saše Milića koji im je predavao programiranje, a sada im je mentor, te dodaju da su i u redovnoj nastavi radili veb-aplikacije, veb-dizajn i grafički dizajn.

Planiraju pokrenuti biznis startap u IT sektoru. Po završetku srednje škole Iva planira da studira biomedicinski inženjering u Austriji, Dejan softversko inženjerstvo, a Vladan ili elektrotehniku ili računarstvo i automatiku, obojica na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu.

NASA spejs ap 2024. čelendž /NASA Space App 2024 Challenge/ održava se u Parizu od 4. do 7. oktobra.

Objavila je video na TikToku i najprije napomenula da iznosi isključivo svoje mišljenje i da ne mora značiti da svi imaju isto iskustvo kao ona.

“Poštovanje u školama ovdje ne postoji. Kao osoba koja je završila osnovnu školu i dvije godine gimnazije u Sarajevu, kada sam krenula u školu u Švedskoj, doživjela sam blagi šok”, navela je.

Dodala je kako se ovo odnosi na osnovnu i srednju školu te da je na fakultetu druga priča.

“Ovdje u školu tokom nastave smijete žvakati, jesi, piti, imati kačket na glavi… Smijete oblačiti što želite. Djevojke mogu doći u minićima, da im sve ispadne i naprijed i nazad. To nikog ne zanima, što je bilo jako čudno za mene. Ja sam u gimnaziji u Sarajevu nosila uniformu”, ispričala je.

Takođe je spomenula kako se u Švedskoj niko ne persira starije. Dalje je opisala “incident” iz škole.

“Bila je situacija u kojoj je jedna djevojka konstantno pričala. Nastavnik ju je opominjao i opominjao”, započela je.

“Na kraju je njoj dosadilo da je on opominje, tako da je ona ustala, izderala se na njega, opsovala mu, uzela svoje stvari, otvorila vrata i izašla. Toliko je lupila tim vratima da mislim da je čitava škola odzvonila i nikom ništa”, nastavila je.

Tvrdi da učitelji u Švedskoj nemaju nikakva prava.

“Ako ga želi izbaciti iz učionice, a dijete to ne želi, šta će on? Ništa. Ne daj Bože da slučajno nekog uzmete za ruku i da mu kažete: ‘Izađi.’ Dere se: ‘Prijaviću te, prijaviću te. Udaraš me'”, rekla je.

Dalje je navela kako je kriminal takođe jedan od ozbiljnijih problema u Švedskoj.

“U gradu u kojem ja živim nema toga puno, ali se događa u većim gradovima, kao što su Stokholm i Malme, posebno u mjestima gdje ima mnogo ljudi koji su došli iz drugih zemalja. Sad je to duga priča zašto dolazi do takvih stvari. Iako je takva situacija kakva jest, znači pucnjava lijevo – desno, kada uđu u zatvor, bolje im je nego što im je bilo vani. Imaju sve uslove. Imaju bolju sobu nego ja. Neko za nešto dobije 10 godina, a vani su poslije pet godina”, priča ona.

Iako su brojni roditelji već uplatili ovaj iznos, danas su dobili obavještenje da će im novac biti vraćen.

Naime, u škole je stigao dopis iz Ministarstva prosvjete i kulture u kojem se navodi da roditelji osnovaca u Republici Srpskoj ipak nisu obavezni da daju po pola marke kako bi na kraju polugodišta dobili papirno uvjerenje o uspjehu učenika, te da škole trebaju vratiti roditeljima prikupljena sredstva koja su bila namijenjena za kupovinu propisanih obrazaca.

“Na kraju prvog polugodišta školske 2023/2024. godine svim roditeljima će biti dostupna Uvjerenja o uspjehu učenika na polugodištu u elektronskom obliku putem eDnevnik aplikacije”, stoji u informaciji upućenoj školama.

Navodi se da će roditelji navedena elektronska uvjerenja moći pregledati i preuzeti nakon što odjeljenski starješina generiše opšti uspjeh učenika i unese datum sjednice nastavničkog vijeća na kojoj su potvrđene predložene zaključne ocjene, te da će uvjerenja biti validna bez potpisa i pečata.

“Elektronska uvjerenja će biti dostupna i odjeljenskim starješinama te će ih moći preuzeti i dostaviti roditeljima u elektronskom obliku, putem imejla ili nekog drugog sredstva komunikacije. Ova uvjerenje nisu namijenjena za štampanje”, stoji u informaciji Ministarstva prosvjete i kulture RS.

Na kraju dopisa ipak stoji da škola može, na zahtjev roditelja, izdati ovo uvjerenje i u štampanom obliku na propisanom obrascu u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja pedagoške dokumentacije, evidencije i obrascima javnih isprava u osnovnoj školi.

Roditelji su, kao i prosvjetni radnici, ljuti i zbunjeni.

“Prvo nam traže pola marke za običan papir, a onda kažu da ne treba i da će nam vratiti novac. Ovo više stvarno nema smisla. Maltretiraju i nas i prosvjetne radnike”, rekla nam je majka jednog đaka iz Banjaluke.

“Ovaj nemili događaj dogodio se poslije 9.30 časova, pokušaj otmice dvoje dece, učenika. Prema prvim informacijama, otmičari su pokušali da ih ubace u vozilo koje je došlo do samog školskog dvorišta”, kaže on.

Vozilo su snimile sigurnosne kamere.

“Radimo na pronalaženju registarske tablice”, kaže gradonačelnik.

Policija intenzivno istražuje ovaj slučaj, a počinioci su zasad nepoznati.

Direktorka škole Natalija Kostova rekla je da su djeca na bezbjednom, kao i da su u pitanju djeca turske i makedonske nacionalnosti.

“Djeca su ovdje. Bilo je pokušaja otmice, ali srećom nije uspjelo. Motivi nam nisu poznati. Mi smo ovdje sa policijom, razgovaramo. Desilo se u školskom dvorištu, auto je pobegao”, rekla je ona za TV Star, prenosi Nova rs.

Podsjećamo, Vanja Đorđevska (14) nestala je 27. novembra ujutru, a pronađena je ubijena nekoliko dana kasnije.

U okolini Velesa pronađeno je i tijelo P.Ž (74) iz Velesa, čiji je nestanak prijavljen 24. novembra, a prema zvaničnim podacima iste osobe su ubile i muškarca i djevojčicu.

Osumnjičeni Velibor Manevski, Vlatko Kešišov i Bore Videvski nalaze se u pritvoru, kao i otac djevojčice, dok je za glavnoosumnjičenim Ljupčom Palevskim raspisana međunarodna potjernica i kome je određen pritvor u odsustvu, koji će početi da se primjenjuje nakon što se on privede.

U životu nisam morala da povisim ton u razredima od po 50 učenika, nikada. Gledaju u tebe kao u samog fakin boga. Dalje, u državnim školama postoje posebna odeljenja, gde roditelji koji takvu vaspitnu meru smatraju shodnom plaćaju dodatno (i to prilično dodatno) da im homeroom teacher lema decu po potrebi, tj zasluzi (a ti roditelji definitivno smatraju da je već zasluženo).

Nikada nisam videla da je takvom odeljenju homeroom teacher muško, za to se uglavnom prijavljuju mlade žene, lepe, sa konstrukcijama balerine, ali lemaju ko sam brus li, jbt. kad uhvate učenika pa ga razbacaju po hodniku ko da je osveživač prostora, sve se puši. Bez milosti.

Dakle, to je ovde ne samo legit, nego i legalno. i ne, ne mrze klinci nastavnike (ni te koji lemaju), obožavaju ih, obožavaju školu i nastavu, i retko ima potrebe da bilo koji sa “problemima u ponošanju” bude razbacan više od 3 puta za godinu dana. Nastavnik ima SVA prava.

Učenik ima pravo da bude disciplinovan i vaspitan, da uči, da doprinese zajednici i društvu, da razvije maksimum svojih potencijala UZ POMOĆ nastavnika, a nastavnik je bogotac koji procenjuje kakva vrsta pomoći je svakom učeniku ponaosob potrebna. Deca se tako vaspitavaju i kod kuće (da je nastavnik bogotac, da im je to najveći prijatelj, čak i kad ih lema i posebno tada, i da su disciplina, rad na sebi i učenje must, tu diskusije nema). I kapiram da je sada masa balkanskih nježnih cvetova zgrožena “tom varvarskom, autoritarnom, diktatorskom kulturom”, ali to je zaista vaš problem.

To su divna deca, srećna i uspešna, koja cene i nastavnike i roditelje, i još kao pačići imaju dovoljno zrelosti i odgovornosti da iskreno cene svaki juan koji njihovi roditelji ulažu u njihovo obrazovanje (a ulažu najviše na svetu, prosečni urbani kinez ulaže 80% svog bruto dohotka u kvalitet obrazovanja svog deteta, da bi mu obezbedio što blistaviju i što udobniju budućnost).

To su deca koja već godinama zauzimaju prva mesta na pisa testovima, nema laži, nema prevare – rezultati su tu. najlepši period mog radnog života je rad u kineskoj državnoj školi, to je stepen uživanja koji se ne može rečima opisati. poenta svega – roditelji u srbiji su odgovorni što su im deca majmuni, jer samo imitiraju njih, i to je sve. ako vam je dete bolid, očistite ogledalo.

Preuzeto sa: facebook.com/ivona7

Udarali su ga u glavu, trbuh, genitalije. Završio je na podu. I to sve za vrijeme nastave. Užasan prizor koje je protekle srijede ujutro sablaznio i same učitelje ove škole kao i direktoricu Emanuelu Pinzan Chiavalon za koju pak neki tvrde da odmah nakon događaja nije poduzela sve potrebne korake te da je pokušala zataškati vršnjačko nasilje u njezinoj školi.

Ona je to danas demantirala na svom Facebook profilu i napisala da kao ravnateljica, ali i mama koja suosjeća s djecom i roditeljima i kojoj su djeca uvijek i ponovno u svemu i iznad svega na prvom mjestu. Napisala je da se događaj dogodio u srijedu u 10:30 sati i da su odmah u 10:37 sati, u roku od manje od dvije minute od početka samog događaja, pružili smo pomoć djetetu.

– U razgovoru s njim utvrdili smo da je dobro i da može nastaviti s nastavom. Stručna služba škole i ja odmah smo pozvali u zbornicu svu djecu koja su sudjelovala u događaj, te ih umirili i s njima obavili razgovor s ciljem ukazivanja na neprimjereno ponašanje, te s ciljem pomirenja. Djeca su tom prilikom shvatila težinu njihovih djela, te su se odmah izgrlili, pomirili i svi zajedno plakali, kako napadnut dječak tako i ostala djeca.

Nakon razgovora, sva djeca su otišla dalje na nastavu, kaže Pinzan Chiavalon. Tokom tog jutra u školi provodili aktivnost Školskog preventivnog programa, te je bila prisutna službenica policijske uprave iz Odjela za prevenciju i držala predavanja.

– Ona je, u 10:50 sati, odmah nakon događaja imala saznanja, te je sa stručne strane razgovarala s učenicima razreda u kojem je provodila aktivnosti kako bi im dočarala težinu i posljedice svega što se dogodilo. Odmah nakon događaja obavijestili smo sve roditelje djece koja su učestvovala u događaju. Napravili smo plan djelovanja, a sve skladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, piše dalje. Drugi dan nakon događaja direktorica je sazvala izvanrednu sjednicu Vijeća učenika uz prisustvo policijske službenice iz Odjela za prevenciju.

– Razgovarali smo s predstavnicima učenika, te im ponovno ukazali na težinu i posljedice ovakvih događaja. Potom je održan sastanak stručne službe, mene i roditelja učenika koji su sudjelovali u događaju. Na sastanku smo obavijestili roditelje o poduzetim aktivnostima, te ih upoznali da će o svemu biti službeno obaviještene nadležne institucije.

Tokom dana učitelji su o događaju razgovarali s učenicima cijele škole. Idući dan stručne službe razgovarale su s roditeljima napadnutog dječaka kako je prethodno dogovoreno. Naime, čekali smo povratak njihove razrednice koja se vraćala s bolovanja, a koja najbolje zna dijete i porodicu. Roditelji su iskazali veliku zahvalnost za sve ono što smo poduzeli, koliko smo im pomogli, te kako smo primili njihovu djecu u školu, navodi direktorica medulinske osnovne škole.

O svemu je izvijestila i Općinu Medulin te tamošnjeg načelnika te ostale nadležne institucije – Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Upravni odjel za odgoj i obrazovanje Istarske županije, pravobranitelja za djecu, PU Istarsku i Centar za socijalnu skrb.

– U petak sam lično posjetila razred i ponovno razgovarala sa svim učenicima o događaju, utješila i ohrabrila njih i njihovu učiteljicu. Nakon razgovora u razredu, obavila sam razgovor s policijskim službenicima PU Istarske koji provode istragu.

U subotu sam kontaktirala voditeljicu Tima za krizne intervencije Ministarstva znanosti i obrazovanja, te molila njihov hitni dolazak u školu, navodi dalje. Danas će se pak održati sjednica Učiteljskog vijeća, Vijeće roditelja, te Školskog odbora te će se razgovarati o tome koje će se pedagoške mjere izreći učenicima koji su učestvovalu u događaju.

– Sve navedeno pokazuje da apsolutno nismo imali namjeru zataškati događaj. Štoviše, uključili smo najširu javnost škole, policiju i ostale službe, a da se pritom nismo vodili samo strogo zadanim zakonskim okvirima, koje moramo kao ustanova slijediti već smo od prvoga trenutka bili uz djecu i roditelje sa svim našim srcima, emocijama i ljubavlju kako bi svima pomogli i kako bi ublažili tragove koje će, neminovno, ovakav događaj ostaviti na sve nas, poručila je direktorica.

A izvidi o čitavom događaju još traju. Kažu nam to Policijskoj upravi Istarskoj. Kažu i da je događaj odmah prijavljen.

– Poduzimamo mjere i radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja. O svemu je obaviješten Centar za socijalnu skrb te nadležno odvjetništvo, poručili su.

Preuzeto sa: jutarnji.hr

• Ne morate ustajati u cik zore kako biste panično tražili izgubljenu cipelu ili da raspetljate čupavu kosu svoje kćerke ili sina.
• Nema više svakodnevnog pripremanja užine (“koja mora biti raznovrsna”, šapuće vam glasić u vašoj glavi) i njeno pakovanja za školu.
• Nema više molbi da potpišete poruku od učiteljice prije nego što uopšte i progledate / popijete prvu jutarnju kafu ili sekundu prije izlijetanja vaše djece iz kuće.
• Nema više noćnih obilazaka prodavnica koje rade da biste kupili nešto što je hitno potrebno za školu sljedećeg jutra. Nema više projekata. Nema više domaćih zadataka. Hura!
• Četiri dana u sedmici možete živjeti od kokica, sladoleda na štapiću, kupovnih sokova i sendviča bez opasnosti od toga da će vas teta u vrtiću ili učiteljica pred svima pitati šta to, pobogu, spremate svojoj djeci da jedu!

• Baka više neće moći da se izvlači sa izgovorom: “Neee, ne možeš da spavaš kod mene zato što sutra ujutro moraš u školu.”
• Ljeto je sinonim za činjenicu da ne morate nigdje biti. Nigdje. Nema obaveza. Možete da se bavite nekim sportom ako to želite. Ali ne morate.
• Možete ostati budni do kasno u noć. Nema svađanja oko odlaska na spavanje. Možete da spavate dokad hoćete. Ili barem do šest ujutro dok vaš klinac, koji uopšte ne mari za to da ste na odmoru, ne odluči da je vrijeme da svi ukućani ustanu.
• Točeni sladoled u gradu. Vi ga možda mrzite, ali nekima je to kao da je Djed Mraz usred ljeta stigao sa Sjevernog pola.
• Kupanje u bazenu i boravak na svježem vazduhu toliko će slatko umoriti vaše klince i klinceze da će se u sedam časova uveče potpuno sami srušiti u krevet i čvrsto spavati.

S osmijehom na licu Love poručuje mamama širom svijeta da se sjete ovih deset briljantnih stvari kada počnu očajavati zbog ljetnog školskog raspusta – zato što odmor uskoro stižeeee!

Izvor: Scary Mommy

Samo što je počela školska godina i već vam je dosta zadaće? Španija čini se ima odgovor. Udruženje CEAPA predstavlja roditelje djece koja su odlučila da krenu u štrajk. Pod ovim štrajkom podrazumijevaju slanje zahtjeva školama da ne daju zadaće tokom novembarskih vikenda. Ako škole budu dale domaće zadatke uprkos tome, djeca će stupiti u štrajk, odnosno neće ih uraditi. Jer im je – dosta!

Ove mjere su donesene nakon što su se roditelji putem ankete CEAPA organizacije izjašnjavali o problemu domaćih zadataka.

Njih 41% smatra da djeca dobijaju previše zadaće, a s tim se složila i većina djece, navodeći kako nemaju vremena da se odmore preko vikenda ili bave vannaastavnim aktivnostima. Generalno zapažanje je da djeca stalno dobijaju više zadaće, a samim tim imaju sve manje slobodnog vremena.

Još uvijek nije poznato koliko roditelja planira učestvovati u štrajku, kao ni šta će biti konačni ishod nezadovoljstva roditelja i djece, ali i reakcija škola. Međutim, tema domaćih zadataka nije samo aktuelna u Španiji. Isto pitanje bi se moglo postaviti i ovdje. Koliko zapravo djeca dobijaju, a koliko gube time i šta se zapravo postiže, ako radom kod kuće, bez nadzora nastavnika mogu da automatski odrade zadatke, čija se svrha pri tome i gubi.

Pored svega toga, jasno nam je i zašto su roditelji ogorčeni, jer uglavnom oni rade zadaću s djecom, i to ponekad traje satima, jer se treba vratiti godinama unazad na teme koje djeca izučavaju. U borbi između domaće zadaće i slobodnog vremena, trebalo bi da pobijedi slobodno vrijeme, jer i kroz igru se uči.

Obrazovanje je uvijek jedna od aktuelnih, ali i spornih tema. Dobijaju li djeca dodatno znanje na ovaj način ili samo dodatnu brigu? Biste li vi izašli na štrajk protiv prevelikog obima domaćih zadataka?