Prije 25 godina Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je rezoluciju 1325 “Žene, mir i sigurnost” (UNSCR 1325) – prvu rezoluciju koja je jasno prepoznala ključnu ulogu žena u prevenciji sukoba, izgradnji mira i jačanju sigurnosti. Nakon toga, zemlje članice počele su razvijati vlastite strateške dokumente koji će ove principe pretočiti u konkretne politike i mjere.

Bosna i Hercegovina je 2010. godine postala prva zemlja u jugoistočnoj Evropi koja je usvojila Akcioni plan za provedbu UNSCR 1325, postavljajući primjer za druge zemlje u regionu. Od tada su u BiH provedena tri akciona plana, a u proceduri usvajanja je i četvrti za period od 2025. do 2030. godine.

Akcionim planovima  konkretizuje se šta je potrebno učiniti kako bi se ova oblast unaprijedila – od povećanja broja žena u službama kao što su policija, vojska i diplomatija, do poboljšanja statusa žena koje su bile izložene ratnom nasilju.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ima vodeću ulogu u procesu izrade i praćenja provedbe akcionih planova. Direktorica Agencije, Samra Filipović-Hadžiabdić, ističe da je još mnogo posla pred BiH do dostizanja ravnopravne zastupljenosti žena u sigurnosnim službama i mirovnim procesima, ali da su pomaci važni i vidljivi. To pokazuju i podaci prikupljeni za pripremu novog akcionog plana, uključujući blagi, ali značajan rast učešća žena u Oružanim snagama BiH i policijskim strukturama.  U 2024. godini, zastupljenost vojnikinja je bila 12.97 posto (2022. godine – 10 posto), podoficirki – 5.90 posto (2022. godine – 4.20 posto), a oficirki – 9.35 posto (2022. godine – 5.20 posto). Zastupljenost žena u policiji za 2023. i 2024 godinu iznosila je oko 11 posto, što je, također, povećanje u odnosu na 2021. i 2022. godinu kada je taj procenat iznosio 9.59 posto.

Predstavnice ARS-a, Foto: UN Women

Iako žene još uvijek nisu dovoljno zastupljene na rukovodećim pozicijama sa višim činovima, iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH očekuju da će nove generacije mladih žena, koje se sada intenzivnije priključuju sigurnosnim službama kao što su vojska i policija, s vremenom dosegnuti i te pozicije.

“Procesi u sigurnosti i odbrani imaju svoja pravila i to se ne može preskakati. Recimo, imali smo ženu generalicu, a kad je ona otišla u penziju, nastao je jaz. Nove generacije moraju stasati jer činovanje ima svoja pravila”, kaže Filipović-Hadžiabdić, ističući da su za veću zastupljenost žena u sektoru sigurnosti i odbrane bile važne i afirmativne mjere poput smanjenja broja potrebnih godina iskustva (s osam na pet godina) za žene koje žele sudjelovati u mirovnim misijama, ili uvođenja kurseva engleskog jezika.  Zahvaljujući tome, BiH uspijeva održati zastupljenost žena u mirovnim misijama iznad 20 posto, što je prag koji zahtijevaju Ujedinjene nacije.

BiH kao inovator u uvođenju koncepta ljudske sigurnosti

Poseban doprinos BiH u globalnom kontekstu je uvođenje koncepta ljudske sigurnosti u Akcioni plan – prvog takvog primjera u svijetu. To je omogućilo sagledavanje različitih aspekata sigurnosti građana i građanki iz perspektive ravnopravnosti spolova uključujući i nepredviđene vanredne i krizne situacije, te pokretanje konkretnih inicijativa na lokalnom nivou.

“BiH je imala prvi plan na svijetu koji uvodi aspekt ljudske sigurnosti gdje su istaknuti, naprimjer, rad sa žrtvama trgovine ljudima, nastavak rada sa ženama žrtvama rata, djelovanje na polju malog naoružanja, deminiranja, rad sa žrtvama tih procesa, uključivanje civilnog društva ne samo u rehabilitaciju, nego i u kreiranje politika”, naglašava Mirsad Miki Jačević, međunarodni ekspert i predsjedavajući Instituta za inkluzivnu sigurnost, koji je učestvovao u izradi i evaluaciji akcionih planova u preko 90 država.

Ovaj pristup ne posmatra sigurnost samo kroz zaštitu državnih granica, već i kroz rješavanje svakodnevnih sigurnosnih izazova, poput zaštite žena koje prodaju proizvode pored cesta ili sigurnosti djece od prosjačenja.

Konferenciju „Osnaživanje mladih za klimatsku akciju“ zajednički su organizovali Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Dječiji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), pod okriljem Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, uoči COP29 (Konferencije strana Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama – UNFCCC), koji će se održati od 11. do 22. novembra 2024. godine u Bakuu, Azerbejdžan, uz učešće delegacije Bosne i Hercegovine.

Konferencija je poslužila kao platforma za dijalog o klimatskim izazovima, omogućavajući mladim klimatskim aktivistima da iznesu svoje ideje i preporuke donosiocima odluka, parlamentarnim zastupnicima iz cijele zemlje okupljenim u okviru Zelenog kluba.

Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjedavajući Zelenog kluba, se zahvalio Ujedinjenim nacijama i UN-ovim agencijama što su upriličili ovu konferenciju, kao i na podršci koju pružaju Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti, te izjavio: „U borbi protiv posljedica klimatskih promjena ne učestvuje dovoljan broj donosilaca odluka. Dok jedni bježe od nepoznatog, drugi ne žele izaći iz svoje zone komfora. Nažalost, posljedicama kojima svjedočimo priroda nas upozorava da nemamo previše vremena. Važna je svijest o ličnoj odgovornosti i mogućnosti za djelovanje. To je preduslov za kolektivnu akciju. Aktivnosti kojima ćemo podstaći što veći broj ljudi, a posebno donosilaca odluka, da se priključe i pomognu u borbi protiv posljedica klimatskih promjena u fokusu je Zelenog kluba. Zadovoljstvo je u tom pravcu provoditi aktivnosti sa mladim ljudima“.

Na konferenciji je također istaknuta potreba za proaktivnim mjerama, jer klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice, a nedavne katastrofalne poplave dodatno su ukazale na ranjivost zajednica u Bosni i Hercegovini.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, naglasila je posvećenosti Ujedinjenih nacija klimatskoj akciji i značaj uloge mladih: “Klimatska kriza nije apstraktna; to je hitna prijetnja koja ugrožava svaki aspekt naših života, manifestujući se kroz sve češće i intenzivnije požare, poplave i suše. Kako je generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres upozorio, ovo je ‘crveni alarm za čovječanstvo.’ Bosna i Hercegovina je posvećena smanjenju emisija stakleničkih gasova za 33,2% do 2030. godine i unapređenju obnovljivih izvora energije. Međutim, rješavanje ove krize zahtijeva aktivno učešće svih, posebno nedovoljno zastupljenih grupa, kao što su žene, autohtoni narodi, lokalne zajednice i mladi. Mladi nisu samo lideri; oni su i pokretači promjena koje su nam prijeko potrebne. Njihovi glasovi moraju biti prioritet u donošenju odluka kako bi njihov doprinos klimatskoj akciji bio istinski značajan. Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini su potpuno posvećene saradnji s mladim liderima i lokalnim vlastima kako bismo poduzeli potrebne korake za ispunjenje obećanja iz Pariškog sporazuma i očuvanje naše zajedničke budućnosti. Zajedno možemo odgovoriti na klimatsku krizu i graditi održivu budućnost za Bosnu i Hercegovinu i svijet, ne samo u svijetlu COP29, već i nakon toga.”

Layla Jusko, predstavnica mladih, klimatska aktivistkinja, kao i organizatorica Lokalne konferencije mladih za klimatsku akciju (LCOY),  predstavila je preporuke mladih iz Bosne i Hercegovine za COP29, koje su rezultat istraživanja i fokus grupa koje su uključile više od 400 mladih. LCOY je ključna platforma koja okuplja mlade s ciljem aktivnog uključivanja u rješavanje klimatskih problema kroz diskusije, radionice i razmjenu ideja. Ova lokalna verzija globalne Konferencije mladih za klimatsku akciju, koja je dio YOUNGO-a (zvanične grane mladih UNFCCC-a), održava se drugu godinu zaredom u Bosni i Hercegovini. Na LCOY događaju, koji će se održati od 2. do 3. novembra u Sarajevu, 70 mladih lidera raspravljaće o temama koje su mladi širom zemlje postavili kao prioritete za ovogodišnji COP29.

„U vremenu kada su posljedice klimatskih promjena sve izraženije, mladi ljudi prepoznaju hitnost klimatskih akcija i potrebu za jasnim, odlučnim koracima. Naš cilj je poslati jasnu poruku – mladi ljudi ne žele biti pasivni posmatrači. Zagovaramo promjene i spremni smo sarađivati kako bismo osigurali zdravu i održivu budućnost za sve građane Bosne i Hercegovine.“ istakla je Layla.

Na konferenciji je zaključeno da su mladi ključni partneri u donošenju klimatskih odluka, s posebnim naglaskom na njihovu suštinsku ulogu u obrazovanju i proaktivnom djelovanju za unapređenje klimatske agende u Bosni i Hercegovini. Naglašeno je da je neophodno ojačati njihovu ulogu kako bi mogli dati značajniji doprinos u kreiranju klimatskih politika koje direktno utiču na njihovu budućnost.