Ideja je privukla mnogo pozornosti početkom 1970-ih, kada je dr. Martha McClintock objavila prvi znanstveni rad o sinkronizaciji menstrualnih ciklusa. U njemu je promatrala studentice koje žive u studentskom domu i utvrdila da žene koje žive u neposrednoj blizini ili dijele zajedničko okruženje doživljavaju konvergenciju svojih menstrualnih ciklusa. To je postalo poznato kao McClintockov efekt.

Brojne naknadne studije provedene 1990-ih potvrdile su McClintockov nalaz. Neke su sugerirale da bi promjena mogla biti rezultat “olfaktornih znakova” ili feromona koji ubrzavaju ili odgađaju menstrualni ciklus.

No novije studije koje su “rigoroznije osmišljene općenito nisu uspjele pokazati nikakvu sinkronizaciju između menstrualnih ciklusa kod žena koje žive zajedno”, kaže za The Guardian dr. Jewel Kling, predsjednica ženskog zdravlja u klinici Mayo.

I istraživanja nisu uspjela pokazati kako bi tijelo uopće izazvalo ovaj učinak. „Ne postoji biološki mehanizam za menstrualnu sinkronizaciju“, dodaje dr. Rachel Jensen, suradnica na Američkom koledžu opstetričara i ginekologa.

Zašto toliko žena vjeruje u menstrualnu sinkronizaciju?

“Mnoge žene misle da je to istina”, kaže dr. Salena Zanotti, ginekologinja u klinici Cleveland.

Ako se čini da se menstruacije žena usklađuju, to je rezultat informacijskih pristranosti i statistike, a ne biologije. Vjerojatnije je da će žene znati i pamtiti vrijeme menstruacije onih s kojima su bliske, kaže Jensen. To znači da ako se njihovi ciklusi usklade, vjerojatnije će to primijetiti.

Budući da se menstrualni ciklusi razlikuju po vremenu i duljini, statistički je vjerojatno da će se ciklusi dviju žena na kraju preklapati, kaže Jensen. “Studije pokazuju da se ciklusi sinkroniziraju istom brzinom kao što bismo očekivali na temelju matematičke vjerojatnosti zbog slučajnosti”, dodaje.

Što utječe na trajanje menstrualnog ciklusa?

• Liječnice kažu da mnogi čimbenici utječu na vrijeme i trajanje menstrualnog ciklusa. To uključuje:
• Sastav tijela: Visoki BMI povezan je s neredovitim ciklusima.
• Dob: Menstruacija može biti neredovita u adolescenciji i približavanjem menopauze.
• Psihološki stres: Depresija može poremetiti nečiji ciklus.
• Lijekovi, poput kontracepcije.
• Medicinska stanja, poput bolesti štitnjače, sindroma policističnih jajnika ili menopauze.
• Čimbenici načina života, poput pušenja, konzumacije alkohola i kofeina, prehrane i tjelesne aktivnosti.

Koji su drugi uobičajeni mitovi o menstruaciji?

Mnogi mitovi o menstruaciji su kulturni, kaže Zanotti, poput ideje da su menstruacije prljave ili neugodne. Također ukazuje na mit da korištenje tampona ili menstrualne čašice znači da netko nije djevica. To, naravno nije istina.

Nije istina ni da žene ne bi trebali imati spolne odnose ili vježbati tijekom menstruacije, kaže Jensen. “Obje aktivnosti su sigurne, iako bi žene trebali biti svjesne da i dalje postoji rizik od spolno prenosivih bolesti ili trudnoće tijekom menstruacije”, napominje ona, dodajući da vježbanje može pomoći kod određenih menstrualnih simptoma poput grčeva ili promjena raspoloženja.

Čini se da se takvi mitovi o menstruaciji slobodno šire, dok se neke činjenice nedovoljno raspravljaju. Kling kaže da su stanja povezana s menstruacijom, poput bolnih menstruacija (dismenoreje), abnormalnog krvarenja iz maternice te fizičkih i psihičkih predmenstrualnih simptoma, vrlo česta. “Do 85% žena doživljava neki sindrom povezan s menstruacijom. A 40 % njih izvještava da ih to značajno smeta.”

No, to ne mora biti tako, kaže Zanotti. “Menstruacije su normalan način života. Ne moraju biti jako bolne i jako obilne.” Ako žene imaju problema s ciklusom, predlaže im da se obrate liječniku kako bi im pomogao.

Iako je mit o sinkronizaciji menstrualnih ciklusa relativno bezopasan, Jensen napominje da “može doći do ozbiljnih posljedica ako žene slijede netočne zdravstvene savjete. Ako nešto vidite ili čujete na društvenim mrežama ili od prijateljica, uvijek je dobra ideja posavjetovati se sa svojim liječnikom prije nego što to poduzmete ili čak prenesete dalje”, savjetuje ona.

miss7

Ovo se u suštini navodi u Informaciji o problematici implementacije propisa zbog neusklađivanja s EU, a koju je izradila i u Savjet ministara BiH uputila Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine.

“Zastoj u proceduri usklađivanja propisa otvara mogućnost da se u BiH uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama okruženja stvaraju brojne probleme domaćim proizvođačima kako na domaćem i na inostranom tržištu, tako i uvoznicima hrane u BiH”, navodi se u ovoj informaciji.

Naime, u BiH su trenutno na snazi Pravilnik o maksimalnim dozvoljenim količinama ostataka pesticida u hrani i na njoj, te hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, zatim Pravilnik o prehrambenim aditivima i Pravilnik o dozvoljenim količinama određenih kontaminanata u hrani.

“Kao uzrok neusklađenosti pravnog propisa u BiH sa propisima koji su na snazi u EU, rezultati sprovedenog programa kontrole, u zadnje dvije godine, pokazuju da su određene aktivne materije detektovane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisanim MRL, dok iste nisu u skladu sa važećim propisima u EU i ne bi se mogle naći na tržištu EU. Naprijed navedeno za posljedicu ima ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka za slobodno kretanje hrane, nejednakih uslova na tržištu i isto ima direktan uticaj na funkcionisanje tržišta”, navodi se u informaciji Agencije.

Kada je riječ o prehrambenim aditivima, između ostalog, najaktuelniji primjer problematike sa kojom se trenutno susreće Agencija za sigurnost hrane je prehrambeni aditiv titanov dioksid. Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) je još 6. maja 2021. godine objavila naučno mišljenje i navela da se ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti. S obzirom na brojne nesigurnosti zaključila je da se titanov dioksid ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani.

Glavna funkcija ovog titanovog dioksida je da osigura bijelu boju ili neprozirnost proizvoda, a poseban problem je što se upotrebljava u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, kao što su žvakaće gume, slatkiši, čokolade i sladoled, što, kako navode u Agenciji, izaziva zabrinutost u pogledu moguće visoke izloženosti tog osjetljivog dijela stanovništva.

“Slijedom naprijed navedenog, svi proizvodi koji sadrže E-171 ne mogu se više plasirati na tržište EU, dok je to, nažalost, zbog zastarjelog bh. zakonodavstva na tržištu Bosne i Hercegovine još omogućeno”, navodi Agencija u informaciji koja je poslana Savjetu ministara BiH.

Džemail Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane, rekao je da su u skladu sa procedurom pripremili informaciju koja će uskoro biti dostavljena Savjetu ministara BiH i da se radi o uobičajenom poslu.

On je rekao da postoji mali zastoj koji može imati negativan uticaj na potrošače, naročito za privredu, jer dosta tih proizvoda koji podliježu pravilnicima se izvozi.

“Imamo sve ažurirano otprilike sa 2021. godinom i od 2021. nismo radili i nije bilo tu nešto pretjerano, ali kontinuirano se dešavaju izmjene i promjene. To su uglavnom tehničke stvari, gdje se mijenjaju određeni nivoi pa tako gdje je bio dozvoljen jedan miligram – sada je nauka rekla da je to 0,9 miligrama”, rekao je Hajrić za “Nezavisne”.