Ustav – Lola Magazin

Rodno ravnopravan Ustav – ključ za inkluzivno društvo

Lola Magazin — Fri, 27 Dec 2024 12:19:05 +0000

Jedan od ključnih aspekata savremenog društva je rodna ravnopravnost, koja nije samo moralni imperativ već i osnova za održivi razvoj i stabilnost. Upravo iz tog razloga, Inicijativa Građanke za ustavne promjene posvećena je adresiranju
ključnih nedostataka u prepoznavanju i zaštiti prava žena u Ustavu Bosne i Hercegovine. Cilj ove inicijative je promovisanje rodne ravnopravnosti kroz uvođenje rodno odgovornog jezika, afirmativnih mjera i proširenje postojećeg Kataloga prava.

Ustav BiH, kao temeljni dokument društva, mora biti inkluzivan i prilagođen raznolikosti modernog društva. Današnje demokratsko društvo zahtijeva da u procesima kreiranja i izmjene Ustava učestvuju svi građani i građanke čiji životi ovim
dokumentom bivaju regulisani. Inicijativa Građanke za ustavne promjene zahtijeva da se čuju glasovi žena i muškaraca širom BiH, kako bi Ustav postao instrument koji reflektuje stvarne potrebe i prioritete svih.

Rodno odgovoran jezik – prvi korak ka ravnopravnosti

Jezik koji koristimo oblikuje način na koji mislimo i djelujemo. Trenutni jezični obrasci u Ustavu BiH ne odražavaju punu ravnopravnost polova. Korištenje rodno inkluzivnog jezika nije samo lingvističko pitanje, već moćan alat za borbu protiv rodnih stereotipa i diskriminacije. Implementacijom rodno odgovornog jezika, stvara se atmosfera inkluzivnosti, a žene postaju vidljivije u javnom i političkom prostoru.

Kako žena može osjećati da je dio sistema ako Ustav BiH spominje samo „predsjedavajućeg“, „ministre“ i „delegat[e]“? Rodno odgovoran jezik pruža osnovu za izgradnju pravednog društva u kojem su svi, bez obzira na rodnu pripadnost, jednako priznati i poštovani.

Afirmativne mjere i proširenje Kataloga prava

Uvođenje afirmativnih mjera u Ustav BiH ključno je za izjednačavanje pozicija i pristupa ustavom garantovanim pravima za manje zastupljene grupe. Ovo uključuje prava vezana za:
• Zabranu rodno zasnovanog nasilja, uključujući nasilje u porodici i na radnom mjestu.
• Ravnopravnost supružnika, s naglaskom na pravednu raspodjelu imovine i zaštitu interesa djece.
• Slobodno odlučivanje o reproduktivnom zdravlju, osiguravajući pravo na informisanje i pristup kvalitetnim uslugama.
• Posebnu zaštitu majki i samohranih roditelja, uključujući podršku tokom trudnoće i adekvatnu socijalnu zaštitu.

Proširenjem Kataloga prava u Ustavu BiH, pružila bi se osnovna zaštita građanima i građankama u sferama zapošljavanja, roditeljskih prava i ravnopravnosti u pristupu zdravstvenim i socijalnim uslugama.

Vrijeme za promjenu je sada

Rodno senzitivni amandmani na Ustav BiH nisu samo nužnost već i imperativ za stvaranje društva koje poštuje prava svih svojih članova i članica. Institucija Ombudsmena BiH prepoznala je ovu potrebu i preporučila uvođenje rodno odgovornog jezika u Ustav.

Vrijeme je da zajedno radimo na stvaranju inkluzivnog društva koje će osigurati ravnopravnost za sve – jer bez ravnopravnosti nema ni istinske demokratije.

Naš Ustav BiH – Korak ka rodnoj ravnopravnosti i unapređenju ženskih prava u BiH

Lola Magazin — Tue, 10 Dec 2024 10:04:32 +0000

Danas je zastupnicima i zastupnicama Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dostavljena hard copy verzija “Našeg Ustava”, publikacije koja sadrži prijedlog ustavnih rješenja iz rodne perspektive. Ovaj prijedlog je rezultat rada i angažmana Inicijative Građanke za ustavne promjene, koja je, na temelju Platforme ženskih prioriteta, kreirala amandmane na Ustav BiH kako bi unaprijedila zaštitu ženskih prava i sloboda.

Inicijativa se temelji na potrebama i zahtjevima građana i građanki Bosne i Hercegovine, čime se nastoji uključiti rodnu ravnotežu i stvoriti pravni okvir koji će odražavati ravnopravnost i jednakost spolova na svim nivoima društva.

Naš Ustav BiH – predstavlja konkretan odgovor na društvene i pravne izazove s kojima se suočavaju žene u BiH, i koji bi omogućio stvaranje ravnopravnog društva kroz osnaživanje ženskih prava. Preporučeni amandmani omogućavaju bolji zakonodavni okvir za žene i marginalizirane grupe, pružajući im veće mogućnosti za participaciju, jednakost i zaštitu u svim aspektima života sa posebnim fokusom na zdravstvenu, socijalnu i drugu zaštitu.

Ovaj dokument nudi konkretna rješenja za jaču zaštitu prava žena, prava na obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje, te prava na slobodu od nasilja i diskriminacije. Rješenja koja uključuju rodnu perspektivu neće samo unaprijediti društvo u cjelini, već će osigurati i bolji životni standard za sve građanke i građane Bosne i Hercegovine.

Izvor: hocu.ba

Prva zemlja u svijetu prava na abortus upisala u Ustav – koja je?

Lola Magazin — Tue, 05 Mar 2024 22:50:13 +0000

Francuski parlament izglasao je unošenje prava na abortus u Ustav, što je prva takva odluka u svijetu, koju su pozdravile grupe za ženska prava kao istorijsku, a oštro su je kritikovali protivnici abortusa.

Poslanici i senatori su velikom većinom podržali taj potez, sa 780 glasova za i 72 protiv u specijalnom zajedničkom glasanju dva doma parlamenta ispod pozlaćenih plafona Versajske palate, nedaleko od Pariza.

Aktivisti za pravo na abortus, okupljeni u centru Pariza, navijali su i aplaudirali dok je Ajfelova kula blistala u pozadini i prikazivala poruku “Moje tijelo – moj izbor”. Rezultat glasanja objavljen je na ogromnom ekranu.

Pravo na abortus je šire prihvaćeno u Francuskoj nego u SAD i mnogim drugim zemljama, a ankete pokazuju da oko 80 odsto Francuza podržava činjenicu da je abortus legalan.

“Šaljemo poruku svim ženama: vaše tijelo pripada vama i niko ne može da odlučuje umjesto vas”, rekao je premijer Gabrijel Atal poslanicima uoči glasanja.

Žene imaju zakonsko pravo na abortus u Francuskoj od 1974. godine. U to vrijeme, mnogi su kritikovali ovaj zakon.

Mnogi mediji preneli su da je ovo prva država u svetu koja se odlučila na ovakav korak, međutim, portal Raskrinkavanje.me je objavio tekst u kom navode da je Ustav SFRJ iz 1974. godine sadržao odredbu o pravu čoveka da slobodno odlučuje o rađanju dece. Njihov tekst prenosimo u celosti:

Francuska je ovih dana u fokusu svetske javnosti i to zbog demokratskog iskoraka. Ta zemlja je odučila da u svoj Ustav uvrsti ono za šta se žene i oni koji se bore za njihova prava bore već dugi niz godina – pravo na prekid trudnoće.

Francuski parlamentarci su tako podržali izmene Ustava iz 1958. godine, i to ogromnom većinom, njih 780 podržalo je ovaj iskorak dok je 72 glasalo protiv, a predsednik Emanuel Makron istakao je da je Francuska ponosna jer je poslala univerzalnu poruku.

Ta univerzalna poruka obišla je svetske i regionalne medije. Tumačena je na sličan način u velikom broju medija, od najvećih, poput Njujork Tajmsa, do regionalnih agencija i portala, poput, Bete i Vijesti – Francuska postaje prva zemlja koja je u svoj Ustav uvela pravo na abortus.

Takva se tvrdnja može gledati iz više uglova. Štaviše, protivnici uključivanja ove odredbe u Ustav tvrdili su da on već garantuje pravo na abortus. Argument su bazirali na tome što se 2001. godine francuski Ustavni savet, koji odlučuje da li je neki zakon u skladu sa Ustavom, odredio pozitivno prema abortusu kao pravu podvlačeći da ta sloboda ugrađena u Deklaraciju o ljudskim pravima iz 1789. godine, koja je tehnički, dio Ustava u Francuskoj.

Svakako, abortus ili prekid trudnoće je u toj zemlji legalan još od 1975. godine.

BBC piše da su promenu Ustava u Francuskoj pogurala dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) 2022. godine. Tada je američki Vrhovni sud praktično oduzeo ustavno pravo na abortus. U toj zemlji je dobar deo javnosti prekid trudnoće smatrao ustavnim pravom iako ono nikada nije eksplicitno upisano u njega, već je Vrhovni sud 1972. godine odlukom u slučaju Ro protiv Vejda praktično ukinuo sve zabrane prekida trudnoće u svim saveznim državama Amerike.

Došla je 2022, konzervativna struja prevladala je u Vrhovnom sudu i on je preinačio odluku u tom slučaju, odnosno poručio da nema ustavnog prava na prekid trudnoće, što je omogućilo nizu konzervativnih američkih država da krene u zabrane. Dakle, u jednom momentu se i u Americi ovo pravo široko tumačilo ustavnim iako nije bilo eksplicitno upisano u Ustav.

Dolazimo i do Jugoslavije, (SFRJ, a ne SRJ) i njenog naprednog Ustava iz 1974. godine.

“Pravo je čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju dece. Ovo pravo se može ograničiti samo radi zaštite zdravlja”, kaže član 191. Ustava Socijalne Federativne Republike Jugoslavije.

Ovo nam govori da je prekid trudnoće zaštićen Ustavom SFRJ još 1974. godine, dakle, godinu dana pre nego je Francuska uopšte učinila abortus legalnim. Ono nije bilo tako eksplicitno proklamovano, već se, kako smo i naveli, govorilo o slobodi da se odlučuje o pravu rađanja dece što je svakako šire jer pod njega spadaju kontracepcija i prevencija, ali podrazumijeva i pravo na abortus.

To objašnjava i prof. dr Dubravka Hrabar u svojoj analizi “Pravo na pobačaj, pravne i nepravne dvojbe”,

“U pravnoj se teoriji onodobna sloboda odlučivanja o rađanju dece tumačila odlukom žene (retko i muškarca) da ima ili nema decu, da odlučuje o broju dece (porođaja) i razmaku između porođaja, o metodama kontracepcije i sl”, navodi ona.

Dakle, iako je Francuska to učinila potpuno eksplicitno upisujući u amandman u Ustav: Zakon određuje uslove u kojima se koristi pravo žena na abortus, koje je garantovano. “Garantovano” i “abortus su, ispostavlja se, ključne riječi u svemu – jer je pravo, očigledno garantovano, a jasno se govori o abortusu a ne o slobodi rađanja ili pravu na planiranje porodice.

Kao što već rekosmo, od BBC-a, Njujork tajmsa do regionalnih medija, velika većina kaže – Francuska je prva koja je upisala prekid trudnoće u Ustav. Ipak, AP u svom tekstu napominje da Francuska nije prva, već da je prije nje to bila SFRJ, ali da su Francuzi otišli korak dalje.

“Na mjeru koju je preduzela Francuska gleda se kao na korak dalje neko što je to bio slučaj u bivšoj Jugoslaviji čiji je Ustav iz 1974. govorio da je osoba slobodna da odlučuje o rađanju dece. Jugoslavija se raspala u ranim devedesetim a države koje su nastale iz nje su usvojile slične mjere u svojim ustavima koji omogućavaju legalan abortus ali ga ne garantuju eksplicitno”, piše AP.

Dalje, na sajtu Evropskog centra za pravo i pravdu možemo pronaći analizu koja je naslovljena – Nijedna država pre bivše Jugoslavije nije upisala pravo na abortus u svoj Ustav.

“Za sada nijedna država nije ispratila jugoslovenski model da upiše pravo na abortus u svoj ustav”, navodi se u analizi objavljenoj prije godinu i po a koju potpisuje doktorant na Univerzitetu u Strazburu, Nikolas Bauer.

Jasno je, Francuska nije prva, već je SFRJ to učinila pre nje, ali je Francuska mera jasna i eksplicitna. Ostaje nam da se nadamo da bi ovakva mera mogla biti najpreča i crnogorskim vlastima kada su u pitanju izmene Ustava.