Sve više vidimo savršene živote, a sve manje srećnih ljudi. Zašto je to tako?

Zato što iza sjajnih slika i nasmijanih lica često stoji stvarnost koja nije tako idealna. Ova iluzija savršenstva može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje mladih ljudi, stvarajući osjećaje nezadovoljstva, anksioznosti i niskog samopouzdanja.

Koliko puta smo listali kroz Instagram i osjećali kako nas polako obuzima zavist i nezadovoljstvo? Svakodnevno smo bombardovani slikama savršeno oblikovanih tijela, luksuznih destinacija i stilova života koji djeluju kao da su van dometa običnog čovjeka. No, koliko tih slika zaista odražava stvarnost? U većini slučajeva, vrlo malo.

Stvaranje iluzije savršenstva

Instagram je dizajniran da bude vizuelno privlačan, a korisnici se često trude da predstave svoje živote u najboljem mogućem svjetlu. Koristeći filtere, aplikacije za uređivanje fotografija i pažljivo birane uglove, stvaraju slike koje izgledaju kao da su iz magazina.

Nažalost, ova idealizacija stvarnosti može dovesti do nerealnih očekivanja kod mladih ljudi. Instagram je prožet mišljenjem da sve mora biti savršeno i dovoljno uređeno kako bi prošlo do publike. Da li su ljudi svjesni koliko vremena i truda je potrebno za jednu “savršenu” Instagram sliku?

Influenceri provode sate postavljajući scenu, birajući odjeću, šminkajući se i uređujući fotografije kako bi postigli željeni izgled. Ta savršena jutarnja kafa s pogledom na more možda je rezultat dvadesetak pokušaja i mnogo izgubljenog strpljenja. Realnost iza kamere često je daleko od prikazane slike.

Mnogi mladi osjećaju pritisak da se uspoređuju sa slikama koje vide na Instagramu. Ove slike često predstavljaju samo najbolje trenutke, dok su stvarni problemi i svakodnevni izazovi skriveni. Savršen doručak možda je uslikan samo iz dobrog ugla, dok je druga strana potpuno zagorjela.

Sretna veza je samo na kameri, a čim se ugasi telefon, nastaju svađe i prepucavanja. Idealni ručkovi s prijateljima prikazani su samo kroz fotografiju, dok u stvarnosti niko od tih ljudi nije pravi prijatelj.

Kada mladi ljudi ne mogu postići iste rezultate kao oni koje prate, mogu se osjećati manje vrijednima i nesigurnima. Fenomen poznat kao “Instagram vs. stvarnost” doprinosi ovim osjećajima. Dok neki korisnici dijele i manje savršene trenutke, većina teži prikazivanju idealizovane verzije svog života. Ovaj nesklad između onoga što se prikazuje i stvarnosti može izazvati osjećaj neadekvatnosti i frustracije kod onih koji gledaju te sadržaje.

Trendovi prikazivanja uspješnih biznisa i poslova sa Zapada često ne prikazuju koliko vremena je provedeno u kancelariji, koliko je novca investirano ili koliko se noći ostalo budno. Taj momenat dovodi do toga da mladi ljudi počinju misliti da novac dolazi lako i brzo, a oni možda nemaju dovoljno vještina ili sposobnosti da ga zarade, što izuzetno utiče na njihovo samopouzdanje. TikTok “motivacioni govornici” i rukovodioci raznih firmi doveli su do toga da svaka mlada osoba pomisli da je nedovoljno kvalitetna jer nema toliko novca kao neki dvadesetogodišnjaci na TikToku.

Mentalno zdravlje i emocionalne posljedice

Svi poznajemo bar jednu osobu koja stalno objavljuje slike s putovanja, luksuznih večera i društvenih događaja. No, rijetko ta osoba dijeli trenutke usamljenosti, stresa ili neuspjeha. Mladi, posebno tinejdžeri, lako upadaju u zamku poređenja svog života s idealizovanim verzijama koje vide online. To poređenje je često nepravedno i ne vodi ničemu osim osjećaju neadekvatnosti.

Negativni uticaji Instagrama na mentalno zdravlje mladih postali su predmet brojnih istraživanja. Studije pokazuju da konstantno izlaganje idealizovanim slikama može dovesti do poremećaja u ishrani, depresije, anksioznosti i drugih problema s mentalnim zdravljem.

Osjećaj nezadovoljstva vlastitim tijelom posebno je izražen kod mladih djevojaka koje se uspoređuju s retuširanim i filtriranim slikama poznatih influensera i slavnih ličnosti.

Pored fizičkog izgleda, mladi također osjećaju pritisak da imaju uzbudljive i zanimljive živote, kao što su putovanja na egzotične destinacije, luksuzni izlasci i društveni događaji. Kada stvarni život ne ispunjava ova nerealna očekivanja, može doći do osjećaja izolacije i nesreće. Mnogi se osjećaju kao da su propustili nešto važno ili da njihov život nije dovoljno interesantan.

Pokušaj da se živi u skladu s ovim nerealnim standardima može biti iscrpljujući. Koliko puta smo vidjeli slike s putovanja koje izgledaju savršeno, a nismo svjesni da su možda iza tih osmijeha sakriveni dugovi, stres i problemi? Mladi ljudi se često osjećaju kao da moraju pratiti ovaj tempo, trošiti novac koji nemaju i biti prisutni na događajima koji ih ne interesuju samo da bi održali korak s onim što vide na Instagramu.

Dodatno, lažni sjaj Instagrama može potaknuti društvene anksioznosti. Mladi često osjećaju potrebu da dobiju što više lajkova i komentara, povezujući ove virtualne potvrde sa sopstvenom vrijednošću. Ovaj pritisak može dovesti do opsesivnog provjeravanja broja lajkova i komentara, što može dodatno pogoršati osjećaj nesigurnosti i niskog samopouzdanja. Lajkovi i komentari su postali nova valuta društvene prihvaćenosti.

Svaka nova objava postaje mini test samopouzdanja, a nedostatak reakcija može djelovati poražavajuće. Koliko puta smo osjetili taj mali ubod razočaranja kada naša slika nije dobila onoliko lajkova koliko smo očekivali?

Ova potreba za validacijom može biti štetna, posebno za mlade koji još uvijek formiraju svoj identitet i samopouzdanje. Da bi se smanjili negativni uticaji Instagrama na mlade, ključno je razvijati svijest o tome kako društvene mreže funkcionišu i kako predstavljaju stvarnost.

Roditelji, nastavnici i mentori trebaju edukovati mlade o tome da su slike koje vide na Instagramu često nerealne i retuširane. Također, važno je poticati kritičko razmišljanje i samopouzdanje, kako bi mladi mogli prepoznati i odbaciti nerealne standarde ljepote i uspjeha.

Kao društvo, trebamo se više fokusirati na autentičnost i realne vrijednosti. Promoviranje kritičkog razmišljanja kod mladih je ključno. Moramo ih naučiti da prepoznaju manipulaciju slikama i da cijene stvarne, nefiltrirane trenutke života. Roditelji i obrazovni radnici imaju veliku ulogu u tome, ali i influenceri mogu doprinijeti ako odluče koristiti svoje platforme odgovorno.

Uloga influensera također može biti pozitivna ako odluče koristiti svoju platformu za promoviranje autentičnosti i realističnog prikazivanja života. Već postoje neki influenseri koji dijele svoje nesavršenosti i stvarne životne izazove, što može pomoći u smanjenju pritiska savršenstva.

Mladi trebaju znati da nisu sami u svojim osjećajima i da je u redu tražiti pomoć.

Ne znam koliko ste aktivni na TikToku, no vaše djevojčice jesu.

I velika je šansa da gledaju recenzije proizvoda za njegu lica koja im uopšte ne treba, ali će projuriti kroz obližnju drogeriju tražeći novi popularni it-proizvod jer im je tamo neka influenserka rekla da je to baš super za kožu. Sve su češći prizori grupa djevojčica koje pregledaju i isprobavaju šminku u trgovinama.

Pogodite koja je od njih dvije mama, a koja dijete, vrištao je naslov s jednog viralnog videa nedavno. Gledaš u video i zaista nemaš pojma ko je mama, a ko kćera. I ok, neko rodi jako mlada, nekog malo geni pomaze, ajde nije nešto što je nezamislivo.

Ali ono što je nezamislivo u mojoj generaciji jest da se u nižim razredima osnovne cure šminkaju. Prve među nama počele su se šminkati u drugom srednje, a pritom ne mislim da su se kupovali i neki serumi ili kreme, već se makeup svodio na maskaru i lošu olovku za oči.

Što za reći, em nismo imale TikTok i Instagram pa samim time nismo ni bile pod uticajem brendova, a ni influenserki. Naši idoli nisu nam prodavali proizvode, samo muziku i loše frizure.

Ali prošlog Božića curice su na svoje liste poželjnih poklona stavljale šminku – i to jednog viralnog „TikToK brenda“. Generacija Alfa – oni rođeni između 2010. i 2023. godine – prva su generacija koja je  odrasla u svijetu digitala. A brendovi su znali iskoristiti ranjivost mladih cura da profitiraju, baš kao i influenseri. Jer zašto bi inače 10-godišnja curica tražila u prodavnici kremu od 55 eura s retinolom?

Brend Drunk Elephant zahvaljujući TikToku postao najtraženiji brend među curicama od osam godina naviše. Prema Forbesu, taj je brend ostvario neto dobit od 1000 miliona dolara još 2018. godine kad su prozvani „najbrže rastućom kompanijom u industriji njege lice u istoriji.“

Postoje već i hashtagovi #sephorakids i #kidsatsephora pa pogledajte šta se krije pod tim. Kod nas nema tog brenda, ali ima drugih koji takođe dosta dobro koriste društvene mreže i influenserke da poruče vašoj djeci kako nisu dovoljno lijepe i mlade te da trebaju skupe proizvode.

Niko nema pojma koliko djeca danas imaju godina

Nekidan sam se ispred jednog kioska zatekla u vrijeme školskog velikog odmora. Imala sam vremena pa sam pustila ispred sebe svu djecu koja su htjela nešto kupiti. Promatrala sam tako 10-ak minuta tu djecu i nisam pojma imala koliko imaju godina: 12 ili 17.

Činjenica da su u blizini i osnovna i srednja škola takođe nisu pomogle da detektiram godište. Kao ni to da su cure bile našminkane kao ja nekad za vrijeme fakulteta kad bih petkom išla van. Mame starijih cura od mojih kažu da se sve šminkaju u sedmom. I da stavljaju gel na nokte.

Slušala sam konverzaciju između tih cura i dječaka kao prava baba i ne znam što sam čula u tih 10-ak minuta. Ne mogu vam prepričati jer ne znam. TikTok se par puta spomenuo, al ja nemam pojma koga su spomenuli. Ostalo je bilo zadirkivanje, ništa sad neobično ili posebno da bih mogla skontati koliko imaju godina.

Iskreno, ne mogu sskontati ni koliko imaju godina starije  osobe koje kod doktora promijene lice, njih izdaju tek ruke i ljeti obješena koža s donje strane nadlaktice – taj dio navodno najprije izda prave godine jer se ne da ni najjačim treningom zategnuti.

No vratimo se na cure.

Svašta nam se dogodilo prebrzo i nismo se snašli

Djevojčice su se oduvijek voljele šminkati. Svi smo kao male oponašale mame, krale im karmin i šminkale se kao klaunovi. Oponašanjem učimo i sasvim je normalno da će curice gledati što rade starije cure. Ali danas im mi stariji guramo šminku u ruke.

Nisu djeca kriva što žele prije odrasti i biti ljepši ako ih vodimo na pramenove s pet godina (dobro ste pročitali, to neke mame traže, moja frizerka mi je rekla da ih sve više.)

Nisu djeca kriva što misle da bi trebali biti ljepši nego što jesu jer su ih mame fotošopirale još kao bebe (neke mame influenserke to rade!).

Nisu djeca kriva ako traže botoks s 18 godina. Imate i kod domaće influenserke koje javno promovišu stavljanje baby botoksa s 25 i prije kako bi se spriječio nastanak bora. Jer ostarjeti je danas najgora kazna.

Nisu djeca kriva što misle da nisu dovoljno lijepa. Krivi smo mi stariji.

Dogodili su se oni brendovi i influenseri koje zanima samo novac i nije ih briga što vašoj i našoj djeci prodaju kreme, s retinolom ili bez njega.