Kako bi se to spriječilo, neophodno je da znate kako pravilno da skladištite hljeb.Sofi Trumen, ekspertkinja za hranu, tvrdi da je najbolje da čuvate hljeb u platnenoj torbi tokom vrelih dana.

Kada je hleb izložen vlažnom ili toplom okruženju, dolazi do stvaranja plijesni, što predstavlja rizik za osobe s respiratornim problemima i alergijama.

“Zapamtite, ako je hljeb sveže napravljen, ne bi trebalo da ga čuvate u hermetički zatvorenoj vrećici, jer ne može da diše. Neophodno je da ga stavite u platnenu torbu ili u korpu za hljeb”, objasnila je ona.

Sofi ističe da frižider zapravo ubrzava proces stvaranja plijesni, zbog procesa retrogradacije koji uzrokuje kristalizaciju molekula skroba na nižim temperaturama, prenosi B92.

Bolja opcija od hlađenja jeste zamrzavanje, koje može zadržati svježinu hljeba i do nekoliko dana. Prije jela pustite hljeb da se odledi, a za hrskavu strukturu podgrijte ga u rerni.

Voda je piće koje se najviše konzumira tokom leta i toplih dana. Nekako pored, recimo, hladnih čajeva i soka od ceđenog voća, voda najbolje zna da osveži telo. I najlešća je preporuka stručnjaka.

Ipak, neretko posežemo za vodom iz frižidera misleći da ćemo se tako najbrže rashladiti. Ali istina je mnogo drugačija.

Da li treba praviti drastičan spoj temperatura pretoplih dana i hladnih napitaka, da li je i koliko zdravo i poželjno posegnuti za hladnom vodom po visokim temperaturama pitali nutricionistu Milku Raičević.

– Ne, ne treba piti hladnu vodu, odnosno vodu iz frižidera u ovim toplim danima. Zašto?

Zato što hladna voda uništava hormone varenja, može da ga prekine i samom želucu ne odgovara ta hladna temperatura. Istina je i da hrana ne može da se svari kako treba, a što više pijemo hladnu vodu, više smo i žedni – rekla je nutricionista za Ona.rs.

Ne zaboravite da unosite dovoljne količine tečnosti sobne temperature.

“Izuzetno visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi, te apelujemo na građane da izbjegavaju dug i nepotreban boravak na suncu, kako bi se zaštitili od sunčanice i toplotnog udara”,  naveli su iz Civilne zaštite.

Kako su kazali visoke temperature pogoduju i izbijanju požara, te su apelovali da se ne pali vatra na otvorenom i da se poštuju mjere opreza, kako bismo zaštitili i sebe i svoju okolinu.

Imajući u vidu da izuzetno visoke temperature predstavljaju ozbiljnu prijetnju po zdravlje, potrebno je pridržavati se sljedećih preporuka:

– Pijte dovoljno tekućine i rashladite tijelo.

– Pijte redovno negaziranu vodu, te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju.

– Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u periodu od 10-17 časova, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici sa hroničnim bolestima.

– Ne ostavljajte djecu, niti životinje u parkiranom vozilu.

– Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmarati, skloniti u hlad i piti dosta vode.

– Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala.

– Nastojte rashladiti prostor u kojem boravite.

– Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom.

– Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

– Izbjegavajte naporan fizički rad, a ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro Između 4.00 i 7.00 i poslijepodne nakon 17.00 časova.

– Potražite hlad – sjenu.

– Redovno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.

– Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

– Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

Ako imate zdravstvene probleme:

– Držite lijekove na temperaturi ispod 25 stepeni celzijusa ili u frižideru (pročitajte uputstvo o čuvanju lijeka).

– Tražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

– Savjetujte se sa ljekarom u slučaju tegoba.

Građani i nadležne službe treba da preuzmu neophodne mjere kako bi spremno dočekali najavljene vreline u Srpskoj, rečeno je i iz Uprave civilne zaštite Republike Srpske

U saopštenju se navodi da će Republička uprava civilne zaštite pratiti situaciju i biti pripravna za angažman u okviru svojih nadležnosti.

Hidrometeorološki zavod Republike Srpske izdao je upozorenje zbog najavljene visoke temperature vazduha od danas do subote.

Maksimalna temperatura vazduha za danas predviđa se do 36 stepeni Celzijusovih, za srijedu i četvrtak do 38, a za petak čak do 40 stepeni Celzijusovih.

Prema aktuelnim predviđanjima, blagi pad temperature vazduha očekuje se u nedjelju , a znatnije osvježenje u ponedjeljak.

Preporuke Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske

S obzirom na visoke temperature vazduha u ovim danima, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske podsjeća građane na mjere predostrožnosti i zaštite koje se mogu preduzeti tokom perioda vrućina.

“Visoke temperature vazduha mogu uticati na većinu populacije, zbog čega se svim građanima preporučuje da što je manje moguće vremena provode na otvorenom, na direktnom suncu, a posebno u najtoplijem periodu dana od 10.00 do 17.00 časova. Takođe, savjetuje se boravak u zatvorenim i rashlađenim prostorijama, izbjegavanje većih fizičkih napora, češće tuširanje mlakom vodom i ravnomjerno uzimanje što više tečnosti”, navode oni.

Ove preporuke posebno se odnose na trudnice, starije osobe i osobe koje imaju hronična oboljenja, a kod kojih se mogu javiti pojačane tegobe, ali i simptomi poput glavobolje, opšte slabosti, razdražljivosti, iscrpljenosti, kao i problemi sa spavanjem. U slučaju pojave težih tegoba, obavezno se treba javiti ljekaru.

Prilikom izlaska na otvoreno, preporučuje se maksimalna zaštita od UV zračenja, boravak u hladu kada god je to moguće, uzimanje veće količine tečnosti uz izbjegavanje alkohola i napitaka sa puno kofeina i šećera, manji laganiji obroci tokom dana, kao i korišćenje široke, svijetle i lagane odjeće od prirodnih materijala, te kapa ili šešira sa širokim obodom i sunčanih naočara.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske posebno apeluje na roditelje da, u ovom periodu, zaštite djecu tokom njihovog boravka napolju, odnosno da se pridržavaju svih preporučenih mjera za zaštitu od visokih temperatura, a posebno da obrate pažnju na opasnost od ostavljanja djece u parkiranim vozilima, čak i na kratko.

Svaki je roditelj svestan ranjivosti dece u ranom dobu – i to na više nivoa. Znamo da ne smemo previše da ih izlažemo suncu, znamo da moramo da ih zaštitimo od prevelike hladnoće, znamo da moramo da ih zaštitimo od još celog niza opasnosti na koje kao odrasli možemo i zaboraviti, a deci prete kao potencijalna opasnost.

Znamo da štitimo kožu od sunca, kožu od hladnoće, ali nije nam baš padalo na pamet da bi neka od tih stanja mogla biti doslovno opasna za mozak bebe…

Najnovije istraživanje pokazalo je da izloženost vrućini i hladnoći u ranom životu može imati dugotrajne posledice na mikrostrukturu bele mase u mozgu deteta. Dakle, može uticati na mozak.

Istraživanje je sprovedeno u obliku skeniranja mozga više od 2.000 predadolescenata, a pokazalo je da su posledice lošije ako osobe žive u siromašnijim kvartovima.

Ova studija, objavljena u časopisu Nature Climate Change, naglašava ranjivost fetusa i preosetljivost dece na ekstremne temperature. No, kad čujemo ove informacije, možemo se zabrinuti, a ipak nismo tačno sigurni u kom smeru idu objašnjenja ovakvih rezultata.

Moglo bi za mnoge biti neočekivano da čuju da su naučnici “uperili prst” u jedan od mogućih uzroka ovakvih rezultata, pa kažu da bi dejstvo temperature okoline na neurorazvoj mogao bi biti povezan s – lošijim kvalitetom sna.

Uticaj ekstremnih temperatura na ljudsko telo već je neko vreme velika briga naučnika, posebno otkako se nalazimo u sve češćim klimatskim vanrednim stanjima. Deca su na takve promene temperature posebno osetljiva, jer njihovi termoregulacioni mehanizmi još uvek nisu zreli.

“Znamo da je mozak fetusa i dece u razvoju posebno osetljiv na izloženost okolini, a postoje neki preliminarni dokazi koji upućuju na to da izloženost hladnoći i toplini može uticati na mentalnu dobrobit i kognitivne performanse dece i adolescenata”, rekla je Mònica Guxens, analitičarka na ISGlobalu, Erasmus MC-u i CIBERESP-u. “Međutim, nedostaju studije koje procenjuju potencijalne promene u strukturi mozga kao rezultat ovih izloženosti”, dodala je.

U ovoj studiji, njen je tim posmatrao strukturu bele mase u mozgu predadolescenata kako bi identifikovao prozore osetljivosti na izloženost hladnoći i toploti u ranom životu. Analiza je uključila 2.681 dete iz ranije studije, koja su bila podvrgnuta magnetskoj rezonanci (MRI) između 9 i 12 godina.

MRI protokol procenio je povezanost mozga merenjem veličine i smera difuzije vode unutar bele materije mozga. U zrelijim mozgovima voda teče više u jednom smeru nego u svim smerovima.

Rezultati su pokazali da je izloženost hladnoći tokom trudnoće i prve godine života te izloženost toplini od rođenja do 3. godine starosti povezana s višom prosečnom difuznošću u predadolescenciji, što ukazuje na sporije sazrevanje bele mase.

Vlakna bele mase, naime, odgovorna su za povezivanje različitih područja mozga, te omogućuju komunikaciju među njima. Kako se bela masa razvija, ta komunikacija postaje brža i delotvornija. Studija je pokazala da učesnici koji su više izloženi hladnoći i toplini pokazuju razlike koje ukazuju na niži nivo sazrevanja bele mase.

Najveće promene uočene su kod onih koji su bili visokim ili niskim temperaturama izlagani u prvim godinama života. “Naši rezultati sugerišu da upravo tokom ovog perioda brzog razvoja mozga izlaganje hladnoći i toploti može imati trajne efekte na mikrostrukturu bele mase”, rekao je koautor i istraživač Carles Soriano.

Jedan važan mehanizam koji bi mogao da objasni dejstvo temperature okoline na neurorazvoj mogao bi biti povezan s lošijim kvalitetom sna. Drugi mogući mehanizmi uključuju poremećaj funkcije posteljice, aktivaciju hormonske osovine koja dovodi do veće proizvodnje kortizola ili upalne procese.