Međutim, novom studijom neurologa s Univerziteta u Kaliforniji (UCLA) i Univerziteta Johns Hopkins utvrđeno je da dominantnost jedne ruke mnogo više zavisi od vježbe i prakse, nego od urođenih osobina mozga.

“Dominantnost ekstremiteta često se uzima kao dokaz da je dominantna hemisfera mozga po prirodi bolja u kontroli motorike”, naveli su autori studije Ahmet Arac, Nicolas Jeong Lee i John Krakauer u radu objavljenom u naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Ovi naučnici su željeli ispitati da desnoruki ili ljevoruki nismo zato što nam je mozak tako rođenjem postavljen, već zato što smo odmalena jednu ruku nesvjesno izabrali i onda je godinama (kroz pisanje i upotrebu predmeta) uvježbali da izvodi komplikovane pokrete bolje od druge ruke.

S obzirom na to da većina ljudi tokom čitavog života koristi isključivo dominantnu ruku, bilo je teško osmisliti eksperiment koji bi testirao ovu hipotezu.

Ipak, Arac i njegovi saradnici pronašli su domišljat način da zaobiđu stečenu dominantnost. Primorali su ispitanike da pišu laktovima, što je aktivnost koju većina nikada ranije nije probala, a kamoli vježbala.

Logika istraživača bila je jednostavna: ako mozak ima urođenu sklonost ka jednoj strani tijela, onda bi desnoruka osoba trebala znatno bolje pisati desnim laktom nego lijevim.

U eksperimentu su učestvovali zdravi, desnoruki ispitanici koji su prvo rukama po osam puta ispisali slovo “A” i broj “8”, koristeći i dominantnu i nedominantnu ruku. Nakon toga su isti zadatak ponovili laktovima, na koje su olovke bile pričvršćene tako da su vrhovi bili okrenuti prema podlozi.

Iako su svi učesnici bili desnoruki, analiza urađena pomoću neuronske mreže pokazala je da su podjednako loše pisali i desnim i lijevim laktom. Čak i kada se u obzir uzelo vrijeme potrebno za ispisivanje simbola, desni lakat nije pokazao nikakvu prednost.

“Nisu zabilježene nikakve značajne razlike niti trendovi između znakova ispisanih dominantnim i nedominantnim laktom. Dominantnost je jednostavno nestala”, ukazali su istraživači.

U nastavku eksperimenta su provjeravali može li vježbanje pisanja laktom napraviti razliku. Polovina učesnika vježbala je pisanje laktom dominantne strane, dok je druga polovina trenirala nedominantni lakat. Oba lakta su prije treninga imala podjednako loš kvalitet ispisa, ali se nakon vježbanja kvalitet pisanja značajno poboljšao na obje strane.

To je prvenstveno dokazalo da problem nije u samim laktovima – i njih možemo naučiti da pišu, a vještina se poboljšava vježbom.

Drugo, ovo je pružilo dodatne dokaze teoriji da sposobnost pisanja naše dominantne ruke potiče od godina prakse, a ne od neke urođene funkcije mozga koja bira stranu pogodniju za finu motoriku. Sklonost prema određenoj strani pokazuje se i kod alata poput teniskih reketa ili olovaka jer oni zapravo predstavljaju produžetak ruke.

“Dominantna ruka nije sposobnija zato što je jedna hemisfera mozga jednostavno bolja u kontroli pokreta. To je zato što smo proveli čitav život vježbajući specifične, složene pokrete koje zahtijevaju alati i rukopis. Kada uklonite tu praksu prebacivanjem na dio tijela poput lakta, koji nikada ranije nije radio taj zadatak, prednost potpuno nestaje”, obrazložio je Arac, piše portal Science Alert.

Klix

Glumica je opisala svoju omiljenu vrstu vježba koja uključuje tri kardio vježbe u intervalima od 15 minuta. Ovakva vrsta vježbe zadovoljava preporuku stručnjaka da sedmično trebamo imati 150 minuta aerobne aktivnosti

Većina zvijezda koje izgledaju fantastično imaju pomalo sulude navike vježbanja i prehrane. Znamo da ne moraju razbijati glavu time što će zdravo kuhati jer im hrana dolazi servirana, no kada je u pitanju vježbanje, ipak se moraju malo potruditi. Osim bizarnih vježbi koje rade sa svojim ličnim trenerima, neke zvijezde imaju plan vježbi koji stvarno možemo i sami pratiti.

Jedna od njih je Jennifer Aniston koja sa 55 godine ima odličnu figuru. Aniston je poznata po tome da ne prati slijepo trendove nego ima svoj stil, a čini se da isto vrijedi i kada je u pitanju vježba. Glumica je otkrila svoj 15-15-15 trening koji odobravaju i stručnjaci.

Šta je to 15-15-15 trening?

Jennifer se prije nekoliko godina opovrijedila te je prije za časopis InStyle rekla kako dugo vremena nije smjela vježbati što je teško podnijela jer se obožava kretati. Njen izbor vježbi postao je pilates, no jedva je dočekala da se, kako kaže, “ponovo počne znojiti u teretani”. Sada se vratila svom omiljenom treningu koji se zove 15-15-15. Radi se o kombinaciji vježbi: 15 minuta vožnja bicikla, 15 minuta eliptični trenažer i 15 minuta trčanje.

Dodaje Jennifer kako njeno tijelo treba svakodnevno kretanje te da joj je ova 45-minutna kardio vježba najdraža. Ovakva vrsta kardio vježbe je poprilično izvediva i ne iziskuje prisutnost ličnog trenera. Možemo ju izvoditi u svakom fitness centru, a ako uložimo u eliptični trenažer i imamo bicikl, lako ju možemo izvoditi i kod kuće.

Stručnjaci dodaju da možemo i potpuno izbaciti vježbe na spravama i zamijeniti ih plivanjem, trčanjem u prirodi, jumping jacksima ili preskakanjem užeta. Bitno je da kombinujemo tri kardio vježbe po 15 minuta.

Šta na 15-15-15 trening kažu stručnjaci?

Ovakva vrsta vježbe zadovoljava preporuku stručnjaka da sedmično trebamo imati 150 minuta aerobne aktivnosti, prenosi health. Fitness trener i osnivač SoHo Strenght Laba Albert Matheny objašnjava: “Ideja o tri različita modaliteta i činjenica da izmjenjujete vježbe je izvrsna. Sigurno je i manje zastrašujuće mehanički, ne radite samo jedno te isti pokret istog intenziteta”.

Objašnjava i kako kada izvodimo istu vježbu dugo vremena, velike su šanse da ćemo razviti i ozlijede od repetitivnih pokreta. Kada trening učinimo raznovrsnijim, manje su šanse povreda, ali i da će nam dosaditi. Ipak, Matheny smatra da ovakva vježba ne bi trebala biti jedina tvježba koju radimo.

Kako je i sama Aniston rekla da voli u svoju rutinu uključiti i vježbe s tegovima, Matheny podržava tu praksu i dodaje kako bi svako uz kardio trening trebao dodati i vježbe snage.

S dugim satima provedenim za radnim stolom, ispred ekrana ili u vožnji automobilom fizička aktivnost često pada u drugi plan.

Međutim, posljedice nedostatka kretanja nadilaze samo fizičku spremnost. Iznenađujuće, postoje suptilni znakovi koji pokazuju da se ne krećete dovoljno, što utičee na vaše fizičko i mentalno blagostanje.

Evo koji su očekivani pokazatelji.

Stalni umor

Iako se može činiti kontraintuitivnim, stalni umor zapravo može biti znak nedovoljne fizičke  aktivnosti. Kada vaše tijelo ostane sjediti duže vrijeme, to može dovesti do smanjene energije i osjećaja letargije.

Redovna fizička aktivnost pomaže podsatknuti cirkulaciju, povećati dotok kisika u tkiva i poboljšati ukupni nivo energije. Ako ste stalno umorni iako ste dovoljno spavali, možda je vrijeme da uključite više kretanja u svoju dnevnu rutinu.

Poteškoće s koncentracijom

Jeste li primijetili pad svoje sposobnosti koncentracije? Nedostatak kretanja mogao bi biti faktor koji pridonosi. Fizička aktivnost povezana je s poboljšanom kognitivnom funkcijom i mentalnom jasnoćom.

Kada pomičete tijelo, povećavate dotok krvi u mozak, što pomaže u izoštravanju vašeg fokusa i kognitivnih sposobnosti. Uključivanje kratkih naleta aktivnosti tokom dana može pomoći u borbi protiv mentalnog umora i poboljšati nivo koncentracije.

Promjene raspoloženja i razdražljivost

Sjedilački način života može uticati na vaše mentalno zdravlje, dovodeći do promjena raspoloženja, razdražljivosti i povišenog nivoa stresa. Fizičla aktivnost prirodno popravlja raspoloženje, oslobađa endorfine koji potiču osjećaj sreće i blagostanja.

Kada se ne krećete dovoljno, propuštate ove dobrobiti za poboljšanje raspoloženja, zbog čega se možete osjećati razdražljivo i emotivno iscrpljeno. Dodavanje redovne fizičke aktivnosti u vašu rutinu može vam pomoći stabilizovati raspoloženje i smanjiti stres i tjeskobu.

Probavni problemi

Iznenađujuće, nedostatak kretanja takođe može uticati na vaš probavni sistem.

Loše držanje i ukočenost mišića

Sati provedeni sjedeći za stolom ili pogrbljeni na kauču mogu naštetiti vašem držanju i doprinijeti ukočenosti i napetosti mišića.

Nedostatak kretanja dovodi do slabljenja mišića i neuravnoteženog držanja, povećavajući rizik od bolova u leđima i drugih mišićno-koštanih problema. Uključivanje redovnih pauza za istezanje i kretanje tokom dana može poboljšati fleksibilnost, ublažiti ukočenost mišića i održati dobro držanje.

Povećan rizik od hroničnih bolesti

Posljedica sjedilačkog načina života koja najviše zabrinjava je povećani rizik od hroničnih bolesti kao što su pretilost, bolesti srca, dijabetes i određene vrste raka.

Dugotrajno sjedenje povezano je s većim rizikom od razvoja ovih stanja, neovisno o drugim faktorima načina života. Prioritet fizičke  aktivnosti može pomoći u ublažavanju ovih rizika i poboljšanju cjelokupnog zdravlja i dugovječnosti.

Loša kvaliteta sna

Ako se borite da se dobro naspavate, nedostatak kretanja tokom dana mogao bi biti faktor koji tome pridonosi. Dokazano je da redovna fizička aktivnost podstiče bolju kvalitetu sna smanjenjem stresa, tjeskobe i nesanice.

Kada sjedite, vaše tijelo možda neće potrošiti dovoljno energije tokom dana za postizanje mirnog sna noću. Bavljenje umjerenom fizičkom aktivnošću ranije tokom dana može pomoći u regulisanju ciklusa spavanja i budnosti te poboljšati kvalitetu sna.

“Što više koraka napravite, to su bolji učinci na vaše zdravlje, a svako povećanje broja koraka za 500 do 1000 koraka dnevno može biti povezano sa značajnim smanjenjem smrtnosti”, rekao je autor dr. Maciej Banach.

Prema studiji, sve ispod 5000 koraka dnevno smatra se “sjedećim načinom života”, piše CNN.

“Pokazali smo da je svako povećanje broja koraka za 1000 koraka dnevno povezano sa 15% smanjenjem rizika od umiranja od bilo kojeg uzroka, a svako povećanje od 500 koraka dnevnopovezano je sa 7% smanjenjem umiranja od kardiovaskularnih bolesti, “, dodao je Banach.

Činjenica da je potrebno manje koraka za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti nije iznenađujuća, rekao je dr. David Katz, specijalist preventivne medicine koji nije bio uključen u studiju.

“Vježbanje direktno utiče na kardiovaskularni sistem, dok je dobrobit za druge sisteme ili stanja nešto manje direktna”, rekao je Katz.

“Bilo kakva vježba bolja je od nikakve”

Metode studije bile su najmodernije i podržavaju ono što ljekari često govore svojim pacijentima, rekao je Katz. “Prvo, bilo kakva vježba bolja je od nikakve sa značajnim kardiovaskularnim i ukupnim zdravstvenim prednostima”, dodao je. “A za niz aktivnosti koje se odnose na širu javnost što više, to bolje!”

Dok je približno 4.000 koraka dnevno povezano sa “značajnim” smanjenjem rizika od rane smrti, najveći uticaj na rizik dogodio se kada su ljudi hodali više od 7.000 koraka dnevno, a najveću korist imali su pri oko 20.000 koraka.

“Međutim, trebala bih naglasiti da su dostupni ograničeni podaci o broju koraka do 20 000 dnevno, pa je stoga te rezultate potrebno potvrditi u većim grupama ljudi”, rekla je autorica studije dr. Ibadete Bytyçi.

Prema studiji zdravstvene prednosti bile su iste u svim zemljama i za muškarce i za žene. Dok su i stariji sudionici, definisani kao stariji od 60 godina, i mlađi ljudi vidjeli dobrobiti, “nivo smanjenja rizika od smrti bila je manja (kod starijih ljudi) nego kod osoba ispod 60 godina”, rekao je Banach.

Budući da je došlo toplije vrijeme koje je kao stvoreno za rolanje otkrivamo vam zašto je baš rolanje aktivnost koju redovno trebate praktikovati.

U slučaju da želite izgubiti koji kilogram rolanje će vam u tome cilju jako pomoći.

Ako želite zategnuti vaše tijelo prije ljeta, rolanje je takođe super opcija jer ćete rolanjem učvrstiti noge i zadnjicu.

Redovitim odlaskom na rolanje povećaćete kondiciju i izdržljivost, ali i pridonijeti boljem funkcionisanju cjelog organizma isto kao što ćete pospješiti zdravlje.

Što se tiče zdravlja rolanje će pridonijeti boljem radu srca te boljem stanju kardiovaskularnog sistema.

Baš kao i svakom fizičkom aktivnosti tako ćete se i rolanjem riješiti stresa te ćete se opustiti i bolje osjećati.

Preuzeto sa: nezavisne.com

“Da do kraja života moram da radim samo jednu vježbu izabrala bih – plank. Ova jednostavna, ali naporna, vježba istovremeno oblikuje ruke, ojačava leđa, učvršćuje stomak i noge, a izvodi se u tri serije od trideset do šezdeset sekundi, u zavisnosti od kondicije.”

Uvucite stomak, postavite tijelo u položaj paralelan sa tlom, uvucite zadnjicu i ostanite u pozi sto je duže moguće.

Napravite pauzu od desetak sekundi pa ponovite vježbu još dva puta.

Dakle, da Lole zaključe: Ako želite da vam haljina stoji baš ovako, prestanite da samo čitate o vježbama i počnite da ih radite. Sad.

Ako želite da budete dio Slađaninog programa za vježbanje kliknite na Atika.

Bolešljivi Frederik Šopen je zbog zdravlja otišao na mirnije mjesto u nadi da će mu to pomoći da ojača i fizički i psihički. Klima i okolina su mu u potpunosti odgovarale te je počeo ponovo da komponuje. Zahvaljujući Tesli, ja odlazim da se upišem na časove klavira kod Šopena.

Sa radošću i velikim uzbuđenjem krenula sam do Kraljevskog manastira iz 14. stoljeća, gdje je bio smješten poznati par. Pred vratima sam dobila napad panike zbog susreta sa ovim velikanom romantizma.

Udahnem. Izdahnem. Pokucam na vrata. Neka starija teta, sa širokim osmijehom mi otvara i uz dobrodošlicu pokazuje mi  na sobu broj 2. Ponovo kucam i ulazim u prozračnu prostoriju. Za klavirom stoji Frederik Šopen. Prije nego što mi se obratio nakašljao se u svoju maramicu i pokazao mi da sjednem.

„Jeste li navježbali?“ upitao je tihim glasom.

Počinjem da sviram. Šopen me odmah opominje na dinamičke oznake: „Piano je piano i to se zna da je tiho. Molim Vas, obratite pažnju na to.“

Ja se i dalje pravim da ne razumijem šta mi govori. „Molim Vas ustanite sada ću Vam ja odsvirati ovu partituru da čujete kako to treba da zvuči.“ – reče blagim glasom. Ne znam da li to radim kako bi ga vidjela ljutog ili kako bi on svirao meni. Šopen meni.

Sjeda za klavir i počinje da svira. Muzika ispunjava prostoriju, um, dušu, sve. Njegov piano je toliko tih da onaj koji stoji pored njega jedva može da čuje, ali se ipak čuje. O pianissimu da i ne govorim. A onda kad zagrmi na dijelovima gdje piše forte, po cijelom se ostrvu prostre njegova muzika. Minute brzo prolaze, čas se završava. Vidim da mu treba odmor. Sljedeći učenik ubrzo dolazi. Sa velikim poštovanjem ga pozdravljam. Na vratima dobacuje „Vježbajte!“ Glupavo se smješim,  izlazim,  pogledam na prozor, a on u svojim mislima sa dalekim pogledom izgubljenim među gustim šumama. Sjedam na klupu pored manastira. Ubrzo će i Žorž Sand. Želim je vidjeti kako graciozno i hrabro šeta u pantalonama dok je sav ostali ženski svijet tada nosio suknje. Eto je… Sa šeširom na glavi, u odijelu, vrckavog hoda, prolazi Sandova ne osvrćući se na mještane i mene koji joj pratimo svaki korak. Kakva dama pomislih… Odlazim u svoju sobu.

Uzimam knjigu sa police koja je objavljena samo godinu dana ranije. Na koricama piše Razvrstavanje, roman napisala Žorž Sand. Nakon nekoliko stranica uočavam njenu borbu za društvenu jednakost. Borac. Nikad ne odustaje od svojih ideja. Bravo Sandova! Prije nego što legnem spavati, razmišljam o tome šta ću raditi sutra. Mogla bi navježbati onaj preludij pa da imam više vremena da razgovaram sa Šopenom. Pitat ću ga kakav je Paganini i jesu li fakat sve žene bile lude za njim? Pitat ću ga i o njegovim savremenicima Belliniju, Berliozu,  Lisztu, Mendelsonu i Šumanu. Pitat ću ga  i o slikarima i piscima tog vremena. Pitat ću ga i za ćudljivog Betovena, a i za luckastog genija Mozarta. Imam dosta pitanja. Ne smijem zaboraviti da mi objasni sviranje rubata na klaviru. Moram ga pitati jel’ se umorio?

Dok mi pitanja naviru, nešto mi presjeca misli, otvaram oči i vidim ispred sebe tekst Tajni dokumenti Nikole Tesle, Vremenski tunel.

Ponovo počinjem da čitam, dok na Youtube-u svira Šopenova lista The best of.

Smiješim se jer su obojica tu, a 2017-ta je godina.

Šejla Vatrenjak

Ako ste svjesni činjenice da morate skinuti nekoliko kilograma, a nikako se ne možete nagovoriti na uobičajene fitness gnjavaže, probudite strasti među plahtama i fokusirajte se na poze kojima ćete učvrstiti mišiće i sagorjeti hrpu kalorija.

Veza će vam procvijetati, a tijelo izgledati bolje no ikad! Jesmo li spomenuli da nas seks oslobađa stresa?

Misionarska poza

Vjerovali ili ne, poza koja je na glasu kao najdosadnija pri vrhu je popisa onih koje sagorijevaju kalorije, barem kad su muškarci u pitanju. Na kraju krajeva, ova poza za dečke je poput nabrijanih sklekova pri kojima rade baš svi mišići.

Pseći stil

Strastvena poza troši hrpu kalorija, a dok muškarcima rade ruke, trbuh i stražnjica, žene će lijepo učvrstiti bedra.

Klupica

Poza u kojoj žena leži na leđima i podiže kukove prema partneru dok joj on klečeći prilazi sprijeda. Ako za ovu pozu inače koristite jastuk ispod guze, preskočite ga i dopustite mišićima da rade.

Žena u mostu

(Fleksibilna) žena spušta se u most, dok muškarac kleči ili stoji ispred nje. Ne moramo ni objašnjavati zašto je ova poza izuzetno zahtjevna i fantastičan oblik tjelovježbe.

Muškarac u mostu

On se podiže u most, a žena sjeda na njega i igra se nastavlja. On vježba cijelo tijelo, a žena sagorijeva puno kalorija i učvršćuje guzu i noge.

Stojećki

Pri pozi u kojoj muškarac stoji i podiže ženu oko struka oba partnera moraju dati sve od sebe i tako se dobro preznojiti na zabavan način.

Obrnuta kaubojka

Ova poza nije zahtjevna za muškarce, ali je za žene koje moraju dati sve od sebe kako bi u klečećem položaju i pod pravim kutom zadovoljile partnera koji leži.

Ljepotaizdravlje.hr