Moć počinje još u onim vremenima. Zapravo, sve je zasnovano na njoj. Bogovi su tako “zaposjeli” Olimp.

Zevs, kao vrhovni bog, već nam je znan. Rodio se na planini Dikta, na Kritu, a rastao je u nekoj drugoj špilji na planini Ida, gdje ga je sakrila majka Rea, hraneći se mlijekom kozije nimfe Amalteje, dok su ga ostale nimfe njegovale.

Zagospodarivši i učvrstivši vlast nad braćom i ostalim bogovima, zadobio je poštovanje i divljenje pa je s pravom prihvaćen kao gospodar i otac bogova i ljudi. Njegovo oružje je bio grom, dok se njegova vlast prostirala i na nebu i na zemlji. Vjerna pratilja bila mu je Hera, mada je mitologija pribilježila i njegove bezbrojne ljubavne recke. Svejedno, bio je ravnoteža i pravda. Pazite sad, nije bio samo tužilac i sudija već je saosjećao sa svačijim bolom i uvijek je pokušavao da nesrećnicima olakša patnju.

Posejdon je bio bog mora i zemljotresa. Smatra se jednim od najpoštovanijh na Olimpa, jer je pored Zevsa i Here, jedan od najstarijih. Duboko u valovima stoji njegova kristalna palata Ega. Zlatnim kočijama krstari po okeanima i morima. Između talasa koji ga ni ne pokvase trozubom udara u valove, potresa zemlju i cijepa stijene. Lako ga je bilo razdražiti, a poznat je i kao veoma ljut. Žene vole ovakve tipove pa se kraj njega skrasila Amfitrtita, jedna od kćeri Nerejevih.

Zevs, kao vrhovni bog, već nam je znan. Rodio se na planini Dikta, na Kritu, a rastao je u nekoj drugoj špilji na planini Ida, gdje ga je sakrila majka Rea, hraneći se mlijekom kozje nimfe Amalteje, dok su ga Nimfe njegovale.

Demetra je bila boginja plodnosti, majka zaštitnica polja, koja je štitila sve obradive površine. Ko kaže da žene nisu za velike ideje? Pa Demetra je učestvovala u stvaranju svijeta. Tako sve što na zemlji živi, cvjeta i donosi plod, svoje postojanje duguje njoj. Bila je veoma privržena kćerki Persefoni, koju je dobila sa Zevsom. U nju se zaljubio Had i oteo je. Čim je saznala za nestanak voljene kćeri, krenula je u potragu. Napustila je Olimp, zapostavila sve dužnosti i, prerušivši se u staricu, otišla u službu kod Keleje. Za to vrijeme zemlja je ostala neobrađena, poljoprivreda unazađena, ništa iz zemlje nije izniklo niti donosilo plodove.

Apolon, bog svjetlosti, razuma, nadahnuća, umjetnosti, predskazanja i proročanstava, iscjelitelj… Smatraju ga najljepšim bogom u grčkoj mitologiji. Rođen je na ostrvu Delosu, kao sin je Zevsa i Lete, brat blizanac Artemidin.

Artemida, boginja divljih zvijeri i lova, Apolonova sestra. Pripisuje joj se vječna mladost možda zato što se nikada nije udala. U rimskoj mitologiji odgovara joj italska boginja Dijana.

Ares je bio poznat kao štitolomac, pustošitelj gradova, bog rata. Sin je Zevsov i Herin. U Rimljana njegov ekvivalent je Mars.

Afrodita, boginja ljubavi i ljepote, “smjeholjubna”, “rođena iz morske pjene”, kod Rimljanja je poistovjećena sa Venerom, starim italskim božanstvom.

Posejdon zlatnim kočijama krstari po okeanima i morima. Između talasa koji ga ni ne pokvase trozubom udara u valove, potresa zemlju i cijepa stijene. Lako ga je bilo razdražiti, a poznat je i kao veoma ljut.

Hermes, glasnik bogova, bog trgovine, rječitosti i kradljivaca. Sin Zevsa i Maje. Rimski parnjak mu je Merkur.

Atina, ratoborna boginja mudrosti, umjetnosti, nauke i radinosti. Zaštitnica gradova, pokroviteljka znanja. Na Akropolju je u njenu čast sagrđen čuveno svetilište Partenon.

Hefest, hromi kovač i zanatlija Olimpa. Bog vatre i kovačkih vještina, kod Rimljana poznat kao Vulkan.

Dvanaesto mjesto je u početku zauzimala Hestija, kasnije ju je zamijenio Dionis.

Hestija, boginja srca i doma, kod Rimljana joj odgovara Vesta. Dionis je zauzeo Hestijino mjesto u 5. vijeku prije Nove ere kao bog zanosa, plodnosti i vina. On je prijatelj muza, sin Zevsa i Semele. Odgovara mu rimski bog Bakho. Dionisov kult je doprinio uvođenju misterija. U njegovu čast su se održavale svečanosti Dionisije.

Olimp nam je odškiruno vrata. Slušajmo šta će nam ispričati…