Osobe sa osjetljivim probavnim sistemom
Trešnje sadrže značajnu količinu vlakana i prirodnih šećera, što može izazvati nadutost, gasove, bol u stomaku ili proljev, naročito kod ljudi sa osjetljivim probavnim sistemom. Kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva simptomi se mogu dodatno pogoršati, pa se preporučuje oprez ili ograničavanje unosa.

Osobe sa intolerancijom ili alergijom
Iako rijetko, moguće je biti alergičan na trešnje. Simptomi uključuju svrab u ustima, osip, probavne smetnje ili otežano disanje. Takođe, osobe alergične na polen breze mogu razviti unakrsnu reakciju na trešnje i slično voće.

Osobe koje pretjeruju s količinom
Čak i kod zdravih ljudi, veće količine trešanja mogu izazvati probavne tegobe. Pretjerana konzumacija može imati laksativni efekat i dovesti do proljeva ili nelagode. Preporučuje se umjerena količina, otprilike jedna porcija dnevno.

Osobe sa hroničnim probavnim tegobama
Trešnje spadaju među namirnice koje mogu fermentisati u crijevima, što kod nekih ljudi uzrokuje pojačane tegobe poput nadutosti i grčeva. Zbog toga osobe sa hroničnim probavnim problemima trebaju biti oprezne s njihovom konzumacijom.

Važno upozorenje o košticama
Koštice trešanja ne bi se smjele žvakati niti gutati u većim količinama. Mogu izazvati probavne smetnje, a u većim količinama sadrže i spojeve koji nisu bezbjedni za organizam.

Izvor: 6yka.com

Voće sa najvećim nivoom PFAS pesticida

• Limuni
• Breskve
• Nektarine
• Kruške
• Šljive
• Borovnice
• Kajsije

“Vječne hemikalije”

Gotovo 40 posto neorganskog voća i povrća uzgojenog u Kaliforniji sadrži tragove pesticida koji su ujedno i PFAS, takozvane “vječne hemikalije”, prema novoj istrazi Radne grupe za okolinu.

Kalifornija osigurava gotovo polovinu povrća i više od tri četvrtine voća i orašastih plodova koji se konzumiraju u Sjedinjenim Državama.

Perfluoroalkil i polifluoroalkil supstance

Perfluoroalkil i polifluoroalkil supstance, ili PFAS, nazivaju se “vječnim hemikalijama” jer njihove jake molekularne veze između ugljika i fluora mogu potrajati godinama, decenijama ili čak vijekovima da se potpuno razgrade u okolišu.

Procjenjuje se da danas postoji gotovo 15.000 vrsta fluoriranih hemikalija, ili PFAS.

“Pesticid PFAS je aktivni sastojak u ovim proizvodima jer je efikasan u ubijanju organizama – zato je tolika briga za javno zdravlje i okoliš”, rekla je Bernadette Del Chiaro, viša potpredsjednica za operacije u Kaliforniji u Environmental Working Group (EWG), organizaciji za zagovaranje javnog zdravlja koja je u srijedu objavila izvještaj, piše CNN .

Povezano s mnogim bolestima

“Nažalost, ne postoji način da se ograniči šteta”, rekao je Del Chiaro. “Ne možemo samo ubiti spore plijesni ili insekte na breskvi, a da potencijalno ne naštetimo malom djetetu koje je jede. Činjenica da namjerno prskamo vječne hemikalije po proizvodima koje kupujemo u trgovini zaista nam otvara oči.”

PFAS se proizvode od 1940-ih kako bi se proizvodi učinili neljepljivim, otpornim na mrlje i vodootpornim. Starije PFAS hemikalije su, prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), povezane s rakom, gojaznošću, bolestima štitne žlijezde, visokim holesterolom, smanjenom plodnošću, oštećenjem jetre, hormonskim poremećajem i oštećenjem imunološkog sistema. Neke od ovih hemikalija mogu uzrokovati štetu čak i na nivoima od samo jednog milijarditog dijela grama.

Noviji PFAS pesticidi takođe pokazuju zabrinjavajuće efekte na ljudske ćelije te reproduktivni i nervni sistem životinja, iako je nivoe izloženosti teško odrediti. Na primjer, fludioksonil, koji se dodaje voću i povrću nakon berbe kako bi se spriječio rast plijesni, u laboratorijskim testovima je ubio ljudske ćelije i oštetio DNK.

Koje je voće najzagađenije?

Izvještaj EWG-a je otkrio da su najviše razine fludioksonila pronađene u limunima, više od jednog dijela na milion, a slijede breskve, nektarina, kruške, šljive, borovnice i kajsije. Osim toga, fludioksonil je pronađen u 90 posto testiranih uzoraka nektarina, breskvi i šljiva.

EWG-ova analiza je pronašla 17 različitih PFAS pesticida na 40 od 78 vrsta neorganskog voća i povrća. Ukupno 37 posto od 930 uzoraka sadržavalo je zabrinjavajuće hemikalije, navodi se u izvještaju.

Jagode i trešnje

Prema testiranju, pronalazak više različitih „trajnih hemikalija“ na jednoj vrsti proizvoda bio je uobičajen. Jagode su, na primjer, bile kontaminirane s 10 različitih PFAS pesticida. Trešnje i breskve sadržavale su sedam različitih hemikalija, grožđe, celer i kelj šest, a špinat pet.

Američka Agencija za zaštitu okoliša procjenjuje pesticide vagajući potencijalne koristi većih prinosa usjeva u odnosu na moguće štete po zdravlje, često zaključujući da je izloženost ljudi pesticidima relativno niska, rekao je Nathan Donley, direktor znanosti o zdravlju okoliša u Centru za biološku raznolikost, neprofitnoj organizaciji u Tucsonu, Arizona.

“Međutim, EPA ne ispituje šta se dešava kada je osoba izložena dvanaest ovih pesticida putem ishrane tokom 20 godina”, rekao je. “To je veliko pitanje jer niko ne zna odgovor, čak ni EPA, budući da tako složene mješavine nikada nisu testirane”.

Kako izbjeći pesticide

Do sada je Trampova administracija odobrila dva PFAS pesticida za upotrebu na zelenoj salati, narandžama, paradajzu, bademima, grašku i zobi, a razmatra i odobravanje trećeg PFAS pesticida za suzbijanje korova u kukuruzu, soji i pšenici. Krajem februara, EPA je također objavila da razmatra vanredno izuzeće od sigurnosne revizije za upotrebu PFAS pesticida na riži.

Izbjegavanje svih PFAS-a je vrlo teško

Izbjegavanje svih PFAS-a je vrlo teško jer se decenijama dodaju u vrećice za kokice, kutije za pizzu, tave s neprianjajućim dnom, sredstva za čišćenje, zubni konac, kozmetiku, šampone, kreme za sunčanje, te vodootpornu i otpornu odjeću, tepihe, tapacirani namještaj… Zbog dugog vremena razgradnje, čak i stariji PFAS-i koji su povučeni ili zabranjeni i dalje ostaju u tlu i vodi za piće.

Kada je u pitanju izbjegavanje novijih PFAS pesticida, organsko voće i povrće sadrži manje hemikalija i dobar su izbor kad god je to moguće, rekla je Stephanie Eick, docentica za zdravlje okoliša i epidemiologiju na Rollins školi javnog zdravlja Univerziteta Emory u Atlanti.

“Ako si ne možete priuštiti organsku hranu, najbolje je da temeljno isperete proizvode pod mlazom vode i koristite četku za tvrđu hranu poput mrkve, krompira i krastavaca”, rekao je Eick, koji nije bio uključen u EWG studiju, prenosi Forbes.

Izvor: Nezavisne

Banane su vjerovatno najzastupljenije voće u našim kuhinjama – savršene su kao brza užina, osnova za kremasti smuti ili glavni sastojak omiljenog banana hljeba.

pak, oko njihovog čuvanja se uvijek vodi ista debata: da li ih treba držati u činiji na stolu ili u frižideru?

Ako ste ikada stavili zelenu bananu u frižider i dobili tvrdu, crnu i gorku voćku, vjerovatno mislite da hladnoća i banane ne idu zajedno. Međutim, nauka o hrani kaže drugačije – tajna je u savršenom tajmingu.

Kada treba staviti banane u frižider

Banane su tropsko voće i ne podnose hladnoću dok se razvijaju. Zato ih u supermarketima nikada nećete naći u frižiderima. Ako ih stavite na hladno prije nego što sazru, doživeće “šok od hladnoće”. Njihov proces zrenja se tada potpuno zaustavlja, kora mijenja boju, a unutrašnjost ostaje gorka.

Međutim, kada banana na sobnoj temperaturi dostigne vaš idealan nivo zrelosti (žuta kora, sa ili bez onih smeđih tačkica), frižider postaje njen najbolji prijatelj. Hladnoća će zaustaviti dalje zrenje i održati unutrašnjost svježom i čvrstom još nekoliko dana. Napomena: Kora će u frižideru vjerovatno brzo pocrniti, ali ne brinite, plod unutra ostaće savršen.3 brza trika za produženu svježinu na stolu

Ako ipak preferirate da banane držite na kuhinjskom pultu, evo kako da usporite njihovo propadanje:

Umotajte peteljke: Banane prirodno ispuštaju etilen, gas koji ubrzava zrenje, a on se najviše oslobađa upravo na peteljci.

Obmotajte vrh banane (peteljku) običnom providnom folijom ili alu-folijom kako biste blokirali širenje ovog gasa.

Razdvojite ih: Iako prelijepo izgledaju uvezane u veliki vazduh, brže će propasti. Jedna prezrela banana ubrzaće zrenje svih ostalih. Razdvojite ih čim ih donesete iz prodavnice.

Okačite ih na stalak: Ako banane leže na ravnoj površini, dio na koji se oslanjaju brzo dobija modrice i tamni. Korišćenje kuke ili stalka za banane spriječava ovaj pritisak i omogućava ravnomerniji protok vazduha.

Izvor: oslobodjenje.ba

Potvrdila je to jutros u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” na HRT-u Sanja Radović, načelnica Sektora za upravljanje otpadom u Ministarstvu za zaštitu okoliša.

“Ove lagane sada moraju biti označene porukom ‘Koristite vrećice štedljivo’ kako bi se potaknula svijest o odgovornom korištenju. A od 1. siječnja uvodi se obavezna naplata vrlo laganih plastičnih vrećica, ovih koje su često dostupne u rolicama u trgovinama. Trgovci će morati osigurati da su vrećice nalaze na mjestima gdje se namjenski koriste, poput odjela za voće i povrće, te će na tim mjestima morati biti jasno istaknuta cijena vrećica. Vrećice neće biti dopušteno prodavati na blagajnama”, rekla je Radović.

Koliko će vrećice koštati, nije poznato, cijena po kojoj će ih trgovci naplaćivati nije propisana, te će oni sami odlučivati o cijeni.

Podsjetimo, još od 1. januara 2022. u Hrvatskoj je zabranjeno stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, prenosi Index.

Dobra vijest je da je doručak odlična prilika da u svoju ishranu uključite sastojak koji može pomoći u smanjenju nadimanja.

Ispostavilo se da bi vam banane mogle pomoći da se osjećate bolje ujutru. Nutricionisti objašnjavaju zašto se to dešava.

Prvo, stručnjaci kažu da su banane voće sa niskim sadržajem FODMAP-a (fermentabilni oligosaharidi, disaharidi, monosaharidi, polioli). To znači da je manje vjerovatno da će vam uznemiriti stomak ako je osjetljiv. Takođe, banane imaju puno vlakana, što je dobro za varenje. Vlakna pomažu varenju i sprečavaju zatvor. Konzumiranje banana takođe može učiniti da se osjećate sito, tako da je manje vjerovatno da ćete jesti previše kasnije tokom dana.

Još jedna sjajna stvar u vezi sa bananama je to što mogu pomoći u sprečavanju i smanjenju nadimanja jer su pune kalijuma.

Stručnjaci kažu da kalijum pomaže u kontroli nivoa natrijuma u tijelu, što može smanjiti zadržavanje vode i nadimanje. I to nije sve – banane takođe imaju važne hranljive sastojke poput vitamina B6 koji podržavaju opšte zdravlje probave.

Ukratko, konzumiranje banane ujutru može biti dobro za vašu probavu i može vam olakšati naduvenost stomaka. Možete ih ubaciti i u ovsenu kašu. Tako ćete unijeti u organizam obrok koji će vaša crijeva cijeniti.

Ipak, nemojte jesti previše banana – možda je najbolje samo jednu ili dvije dnevno. Ako jedete previše, možete dobiti na težini jer ovo voće sadrži ugljene hidrate i šećer.

Citrusno, ali i drugo voće može da iziritira sluzokožu želuca Foto: Shutterstock

Voće je odličnan izbor za režim ishrane koji pogoduje smanjenu telesne težine zbog visokog sadržaja vlakana, niske kalorijske vrednosti i velike količine vode.

Evo liste uobičajenih grešaka koje pravimo pri konzumaciji.

1. Voće i kombinovanje sa drugim namirnicama

Ukoliko konzumiramo voće zajedno sa nekim drugim namirnicama, to može da prouzrokuje ozbiljne digestivne probleme. Fruktoza, prirodni voćni šećer, u interakciji sa sastojcima iz nekih drugih namirnica može da pokrene veliko lučenje kiseline. Još jedna loša okolnost je velika količina prethodno unesene hrane, čiji normalan proces varenja voće praktično može da zaustavi. Velika količina nesvarene hrane u želucu izaziva nadimanje, gasove, grčeve, često i dijareju.

Refluks kiseline dovodi do gorušice moguće i nekih većih komplikacija. Ovo posebno važi za citrusno voće, ali i neke druge vrste, poput banana. Zbog toga je preporučljivo voće jesti zasebno, odosno odvojeno od druge hrane.

2. Šta se dešava kada voće jedemo uveče ili noću

Mnoge osobe za poslednji obrok biraju voće, misleći da tako neće previše opteretiti želudac. Međutim, i u ovom slučaju činimo određene greške, a odnose se pre svega na vreme konzumiranja. Naime, voće ne bi trebalo jesti neposredno pred spavanje jer i tada može da dođe do ozbiljno poremećene digestivne funkcije, ali i da poremeti cirkadijalni ritam.

„Krivac“ je opet šećer jer podiže nivo energije u pogrešnom trenutku – onda kada telo treba potpuno da se opusti i uspava. Konzumacija voća neposredno pre spavanja nosi značajan rizik od poremećaja sna, grčeva, dijareje i potencijalnog gubitka elektrolita.

3. Voće i voda

Stručnjaci za ishranu navode da je voće koje sadrži veliki količinu vode izuzetno korisno i da ga treba konzumirati posebno leti, kada je opasnost od dehidratacije velika. Međutim, kada nakon što pojedemo voće sa visokim sadržajem vode (pomorandža, lubenica, dinja, jagoda…), to može da promeni pH ravnotežu smanjenjem kiselosti u želucu. Sluzokoža se u tom slučaju često iziritira, a gorušica i dijareja samo su neki od potencijalnih problema.

Takođe, kada bilo koja hrana duže stoji nesvarena u želucu a unese se čak i manja količina vode, može da dođe do truljenja sadržaja.

4. Jedna od najčešćih dilema: Da li je kora voća štetna

Najčešće koru ljuštimo, a to je jedna od velikih grešaka. U mnogim slučajevima kora voća je izuzetno dobar izvor antioksidanata i vitamina. Na primer, kora jabuke i kruške sadrži visok sadržaj vlakana, ali i vitamina A i C. Slično je i sa breskvama.

Međutim, mnogi ljudi su alergični na pesticide kojimasu vočke izložene, pa se preporučuje dodatni proces čišćenja kore pre konzumacije, kako bi se uklonili tragovi hemikalija. Potopite plodove u rastvor hladne vode i sode bikarbone i držite tako pola sata pre konzumacije.

Vjerovali ili ne, možete značajno smanjiti unos šećera, a da to ni ne osjetite. U današnjem tekstu otkrivamo vam upravo to kako da pametno izaberete hranu i smanjite konzumaciju šećera, zbog čega je on bitan i na koji način vaš život može biti sladak i bez slatkiša i sokova.

Problem dodatnog šećera

Dodatni šećeri su konstantno prisutni u modernoj ishrani. Možete ih naći u hljebu, kockama za supu i supama iz vrećica, dresingu za salatu, krekerima, jogurtu i žitaricama, sokovima i desertima. Najveći problem je u tome što se vrlo lako možete prejesti dodatnim šećerima.

Ukusni su i veoma kalorični zbog čega vam mogu probuditi želju za još većom količinom hrane. Šećer je pokretačka snaga koja stoji iza dijabetesa i gojaznosti. Srećom, ljudi su shvatili koliko je štetan i počeli da smanjuju količinu koju unose u organizam.

Šta da izbacite iz ishrane?

Stručnjaci preporučuju da se fokusirate na smanjivanje dodatnih zaslađivača kao što su šećer u granulama, kukuruzni sirup sa velikom količinom fruktoze, med, javorov sirup, stevija i melasa. Ne morate mnogo da brinete zbog šećera koji su prirodni dio voća, povrća i mliječnih proizvoda. Prema riječima Merijon Nestl (Marion Nestle) sa Univerziteta u Njujorku, većina ljudi se ne prejeda prirodnim šećerima. Vlakna, vitamini i minerali će vas zasititi.

Prosječna odrasla osoba ne bi trebala unijeti više od 50 grama (odnosno oko 12 kašičica) dodatnih šećera dnevno. Zdravije je da konzumirate 25 grama i zato je potrebno da razvijete strategiju.

Plan

Nije nimalo lako promijeniti način ishrane. Ako vaša strategija podrazumijeva razmišljanje o šećeru 24 časa dnevno, bilo da jedete ili ste u kupovini, vjerovatno nećete uspjeti i bićete očajni.

Mnogo je efikasnije da osmislite nekoliko jednostavnih pravila i navika koje će vam vremenom postati sasvim prirodne. Jedna od strategija je da mjesec dana eliminišete sve dodatne šećere, a nakon toga u ishranu vratite one koji vam nedostaju. Vjerujte nam, lakše je nego što zvuči.

Zapamtite, doručak ne smije imati okus deserta

Većina namirnica koje zvuče kao zdrav izbor za doručak su ustvari prepune šećera.

Postoje dvije strategije zahvaljujući kojima ćete uspjeti u tome da vaš doručak ne bude presladak. Prva je za ljude koji ne mogu da zamisle da doručkuju bilo šta drugo nego žitarice ili tost. Ako spadate u tu kategoriju morate biti veoma oprezni zato što obrađene žitarice često u sebi imaju mnogo šećera. Neke od namirnica koje imaju veoma malo (ili nimalo) šećera su:

• Žitarice “Cheerios”
• Obična ovsena kaša. Začinite je svježim voćem i, po potrebi, sa malo smeđeg šećera
• Neki hljebovi u sebi nemaju šećera. Jedan od njih je i hljeb Ezekiel 4:9 sa cijelim zrnom. Autentični hljebovi Bliskog istoka kao što su pita i lavas su odličan izbor za doručak
• Domaća granola. Ako ste je sami napravili možete se poigravati količinama šećera

Postoji i kreativnije rješenje. Zaboravite na žitarice za doručak i lako ćete izbjeći unos šećera. Novinar “New York Timesa” Dejvid Leonard (David Leonhardt) većinu dana jede nešto od sljedećih namirnica: kajganu ili pečena jaja, voće, obični jogurt, mali komadić tosta, nekoliko orašastih plodova, malu porciju dobro začinjenog povrća poput špinata, mrkve i slatkog krompira.

Povrće za doručak?

U mnogim zemljama za doručak se služi pikantna hrana, a ne slatka. U Indiji i Kini nije nimalo čudno da doručkujete povrće.

I još jedna veoma važna stvar – smanjite količinu sokova. Pravi đus nema dodatnih šećera. Međutim, voćni đus je jedan izvor prirodnih šećera koji može biti opasan. Kada pijete đus vi ne unosite onaj dio narandže koji vas može zasititi.

Napici su najveći izvor dodatnog šećera

Izbacite sokove. Ako ih već morate piti, uzmite dijetalne. No, idealno rješenje bi bilo da ih potpuno prestanete konzumirati.

Sok, zaslađena sportska i energetska pića, kao i ledeni čajevi su tečni šećeri koji vaše tijelo pune kalorijama, a ne zasite vas.

Zamjena za sokove

Mnogi ljudi koji misle da su zavisni od sokova često se okrenu kofeinu ili gaziranim pićima. Umjesto da pijete gazirane sokove, radije kupujte gaziranu vodu.

Ukoliko vam to nije dovoljno slatko dodajte u nju malo soka. No, iznenadićete se kada primjetite da vam sok više i ne prija nakon što ste ga se već odrekli.

Provjerite zalihe

U ostavama se često nalazi mnogo više šećera nego što to možete i zamisliti. Ima ga u raznim brendovima instant supama, salami, dimljenom lososu, tortilji i krekerima. Prilikom kupovine provjerite na pakovanjima koji proizvodi u sebi imaju šećera, a koji ne.

Uspoređujte različite brendove i izaberite onaj sa malo dodatnog šećera. Tako će vam biti lakše da sljedeći put uzmete proizvod koji u sebi nema šećera.

Grickalice

Grickalice vrlo lako mogu postati desert. Energetske i granola pločice su pune šećera, kao i suvo i konzervisano voće. Radije jedite orašaste plodove, kokice ili svježe voće. Ako već ne možete bez konzervisanog voća, onda izaberite ono koje nije u gustom sirupu.

Sosovi

Šta se krije u vašem kečapu? Vjerovatno šećer. Prelivi i sosovi u sebi imaju mnogo šećera. Roštiljski umaci su puni kukuruznog sirupa sa velikom količinom fruktoze.

Najbolje rješenje je da kod kuće napravite umak ili preliv koji želite. Dresing za salatu može biti kombinacija maslinovog ulja, sirćeta ili limuna ili limete, biljaka, bijelog luka i vlasca. Sami možete pripremiti i marinadu, a kečap je najukusniji ako ga skuvate kod kuće.

Nemojte sve upropastiti na kraju obroka

Ako izbacujete šećer, desert ne smije biti previše sladak. Ne morate ga izbaciti iz ishrane, ali vodite računa o sljedećim stvarima:

• Veličina porcije: Jedan obični Oreo keks (ne dupli ili mega) u sebi ima samo jednu kašičicu šećera. Normalno je da poslije obroka pojedete dva ili tri Oreo keksa ili neki drugi desert slične veličine. Sve drugo je previše i nešto što bi trebalo raditi samo u posebnim prilikama
• Navike: Ako želite da kontrolišete unos šećera u organizam riješite se navike da svako veče jedete vještački zaslađen desert
• Voće: Ne postoji čarobnija hrana od voća. Slatko je, ukusno i puno hranjivih sastojaka i vlakana. Moguće je da pojedete previše voća, ali rijetko ko ima taj problem. Ako vam baš svaki dan treba nešto slatko, onda je voće definitivno najbolje rješenje za vas. Isprobavajte različite voćke koje niste često jeli, poput papaje ili nara. Jedite svježe voće.

I na samom kraju, zapamtite da je normalno da imate malo šećera u vašoj ishrani. Problem stvara obrađeni šećer koji je sve više prisutan u modernoj ishrani. Kada jednom razvijete strategiju i zdrave navike, unošenje male količine šećera u organizam vam više uopšte neće biti problem.

O ovoj temi govorio je na RTS-u poznati srpski travar i novinar Momčilo Antonijević.

-Kada su alergeni u vazduhu u akutnoj fazi, prvenstveno treba koristiti terapiju koju vam je dao doktor. Sve ovo je neophodno primenjivati čitave godine da do alergije ne bi došlo i da bi se njena jačina drastično smanjila – kaže Momčilo Antonijević.

Dodaje da je najbolje početi od belog luka i ljute paprike jer sadrže kvarcetin, koji značajno umanjuje simptome alergije. Zbog toga osobe sa pojačanom alergijom treba da kriste što više ovog povrća. Crni luk je najbolji biljni izvor inulina, nerastvornog vlakna kojim se hrane bakterije u našim crevima.

Inulin je izuzetno važan ne samo za funkcionisanje naših creva već i našeg imuniteta, pošto korisne bakterije koje žive u crevima velikim delom utiču na naš imuni sistem. Crni i beli luk i ljuta paprika korisni su za sprečavanje alergija.

Crna ribizla takođe pomaže, izuzetno je korisna voćka, a njeno ulje sprečava alergije na koži. Ako ste alergični na ambroziju, treba piti šolju čaja od lista crne ribizle dnevno. Prijatnog je ukusa, mogu da ga piju i deca.

Čaj od crne ribizle

Jedna supena kašika lista crne ribizle prelije se sa dva decilitra ključale vode, ostavi se da odstoji 20 minuta. Procedi se i pije se toplo. Za decu treba koristiti jednu supenu kašiku. Lopuh je biljka koja raste u rečnim koritima, ima ogromne listove.

U lečenju se koriste koren i list ove biljke, a daje odlične rezultate kada su alergije u pitanju. Ne treba da ga koriste ljudi koji imaju hepatitis i bolesnu jetru. Kopriva je najdragocenija biljka za zaštitu od alergija. Koristi se smrznuti list koprive.

Preuzeto sa: najzena.rs

Jedno od najsvestranijih voćki koje ima veliku zdravstvenu korist, a idealno se uklapa u mnogo slanih i slatkih recepata, za sve prilike i kao odlična grickalica za međuobrok. Najbolje je jesti cijelu krušku jer su u njenoj šarenoj koži koncentrisani mnogi antioksidansi.

Evo četiri razloga zašto bi ovo popularno voće trebalo jesti tijekom cijele godine.

1. Jako su hranjive

Osim izvrsnog okusa, kruške su prepune hranjivih tvari. Srednja kruška osigurava značajnu količinu vitamina C, vlakana i mnogih bioaktivnih spojeva, poput antocijana, što pomaže našim stanicama da ostanu zdrave i sprečava razvoj mnogih kroničnih bolesti. Kruške sadrže kalij koji nam je potreban za snižavanje krvnog tlaka, vitamin K, bakar, magnezij i vitamine B-skupine koji pomažu pravilno funkcioniranje našeg organizma.

2. Smanjuju rizik za dijabetes tipa 2

Kruške se smatraju hranom niskog glikemijskog indeksa, djelomično zahvaljujući visokom sadržaju vlakana. Svaka kruška koju jedete tijekom tjedna, može smanjiti rizik od dijabetesa za oko tri posto. Istraživači su izračunali i da ako svakodnevno pojedete ovo voće za čak 21 posto smanjujete rizik od dijabetesa tipa 2. Njegovo antidijabetičko svojstvo pripisuju se korisnim hranjivim tvarima koje sadrži.

3. Pružaju obilje fitonutrijenata

Kruške, osobito one sa šarenom kožom, pružaju korisne fitonutrijente poput flavonoida. Poznato je da flavonoidi pomažu ublažiti upalu neutralizirajući slobodne radikale. Flavonoidi također mogu pomoći poboljšati zdravlje krvnih žila i smanjiti rizik od srčanih bolesti, određenih vrsta raka i dijabetesa tipa 2. Druge studije sugeriraju da flavonoidi pomažu u smanjenju simptoma i rizika povezanog s astmom i drugim stanjima koja su povezana s preranom starenjem.

4. Pomažu u mršavljenju

Srednja kruška ima samo 100 kalorija i šest grama vlakana koje pomaže dobrom radu naše probave. Osim toga vlakna pridonose i dužem osjećaju sitosti. U jednoj 12-tjednoj studiji objavljenoj u časopisu Nutrition, pokazalo se da su žene koje su uživale u jabukama ili kruškama izgubile gotovo dva kilograma u 12 tjedana, bez drugih promjena u prehrani.

Preuzeto sa: gugu.ba