“Pristup Unije trebalo bi da omogući maloletnicima da iskoriste ogroman potencijal digitalnih usluga, uz istovremenu zaštitu od zlostavljanja i eksploatacije. Neophodno je ograničiti pristup tehnoloških kompanija našoj deci, a ne obrnuto”, navodi se u dokumentu.

Predlog EU je deo inicijative Zakon EU o deci, koju će u četvrtak predstaviti predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i komesarka EU za tehnološka pitanja Hena Virkunen.

Očekuje se da će Fon der Lajen u sredu, tokom svog govora o stanju Unije, izneti pojedine detalje o predstojećoj politici EU.

Predlog Komisije, koji će obuhvatiti i platforme za video-igre, predviđa postepen pristup različitim uslugama u zavisnosti od uzrasta, dok ce obaveze koje će biti nametnute kompanijama zavisiti od vrste usluge i uzrasta dece.

Prema dokumentu, kompanije će morati da plaćaju naknadu za nadzor kako bi se finansiralo sprovođenje propisa i nadzor od strane regulatornih tela.

Prema ovom predlogu, deca starija od 15 godina moći će sama da otvaraju naloge, dok deca uzrasta od 13 i 14 godina mogu zatražiti od roditelja da im otvore uvodne naloge za društvene mreže i platforme za deljenje video-sadržaja, uz roditeljski nadzor, ograničeno pravo na kontakte i stroga vremenska ograničenja.

Nalozima dece uzrasta od tri do 12 godina u potpunosti će upravljati roditelji i oni će biti namenjeni isključivo uslugama koje su prilagođene deci i koje ispunjavaju stroge bezbednosne standarde, navodi se u dokumentu.

Deca mlađa od tri godine ne bi imala pristup ovim uslugama.

Komisija će u narednim mesecima morati da usaglasi nacrt sa zemljama EU i Evropskim parlamentom, pre nego što on postane zakon.

Blic

Vest zvuči prilično radikalno, posebno ako imamo u vidu da govorimo o kompaniji čiji poslovni model u velikoj meri zavisi upravo od toga koliko vremena korisnici provode na njenim platformama.

Ipak, postoji važna stvar koju treba znati pre nego što zaključimo da će i deca u Srbiji uskoro moći da provedu najviše dva sata dnevno na Instagramu.

Nove mere rezultat su sporazuma kompanije Meta sa državnim i teritorijalnim tužilaštvima u SAD i za sada se odnose na maloletnike na teritorijama obuhvaćenim tim sporazumom. Dakle, nije reč o globalnoj zabrani koja od danas važi i u Srbiji.

Ali ono što se događa jeste važno. I verovatno pokazuje u kom pravcu će se pravila za društvene mreže i maloletnike ubuduće kretati.

Dva sata – i kraj

Jedna od najvećih promena jeste dnevno ograničenje korišćenja Instagrama i Facebooka.

Maloletni korisnik moći će da provede najviše dva sata dnevno ukupno na ove dve platforme. To znači da se vreme provedeno na Instagramu i Fejsbuku sabira, a Meta bi trebalo da uzima u obzir i više naloga ako utvrdi da pripadaju istom maloletniku.

Posebno je važno što dete neće jednostavno moći da klikne na „isključi ograničenje“ i nastavi da skroluje.

Za promenu ograničenja biće potrebna dozvola roditelja.

Drugim rečima, ovo više nije samo ona vrsta upozorenja koju smo svi navikli da zatvorimo jednim dodirom.

Od ponoći do šest – nema skrolovanja

Druga velika promena odnosi se na noćno korišćenje društvenih mreža.

Od ponoći do šest ujutru maloletnicima bi trebalo da budu nedostupni Fid, Priče, Pretraga i Rils, kao i mogućnost objavljivanja sadržaja.

Ovo ograničenje posebno je zanimljivo u svetlu sve većeg broja istraživanja koja problematično korišćenje telefona u večernjim i noćnim satima povezuju sa kasnijim odlaskom na spavanje i lošijim snom kod adolescenata.

Meta, dakle, prvi put ide korak dalje od poruke „vreme je za spavanje“ – i uvodi period u kom određeni delovi aplikacije neće biti dostupni.

Dok traje škola – tišina

U okviru novih pravila predviđen je i svojevrstan School mode.

Od 8 do 15 časova „puš” notifikacije biće automatski utišane. Postojaće određeni izuzeci, između ostalog za direktne poruke i bezbednosna obaveštenja, ali ideja je jasna: telefon bi tokom školskog dana trebalo manje da se bori sa nastavnikom za pažnju deteta.

Pored toga, tinejdžeri će dobijati upozorenja nakon svakih 15 minuta neprekidnog korišćenja, kao i kada ukupno dnevno vreme provedeno na platformama dostigne 60 i 90 minuta.

Sama upozorenja, naravno, nisu naročito revolucionarna. Mnogo je važnije to što dolaze zajedno sa stvarnim dnevnim ograničenjem.

Manje algoritma, manje lajkova

Još jedna promena mogla bi da bude važnija nego što na prvi pogled izgleda.

Maloletnici će imati mogućnost da koriste hronološki fid, umesto fida kojim upravlja algoritam preporuka. Roditelji će moći i da zahtevaju da takvo podešavanje ostane uključeno.

Zašto je to važno?

Zato što beskonačno skrolovanje nije slučajno dizajnirano tako da nas zadrži još „samo minut“. Algoritmi neprestano procenjuju šta će privući pažnju konkretnog korisnika i nude mu upravo takav sadržaj.

Hronološki fid tu petlju donekle prekida: korisnik vidi sadržaj prema vremenu objavljivanja, a ne samo prema proceni sistema šta će ga najduže zadržati pred ekranom.

Predviđena je i mogućnost isključivanja automatskog puštanja sadržaja, dok će broj lajkova i reakcija kod maloletnih korisnika biti podrazumevano skriven.

Meta planira i da ograniči maloletnicima pristup određenim filterima koji simuliraju estetsku hirurgiju ili ekstremne promene izgleda.

Roditelji dobijaju mnogo više informacija

Promene se ne odnose samo na ono što dete može da radi.

Roditelji dobijaju znatno više mogućnosti nadzora.

Moći će, između ostalog, da dobiju obaveštenje ako dete poveže dodatni nalog, kao i informacije o pokušajima menjanja pojedinih zaštitnih podešavanja. Predviđena su i upozorenja vezana za interakcije sa potencijalno sumnjivim nalozima.

Postoji, međutim, jedan važan izuzetak.

Direktne poruke nisu obuhvaćene dnevnim ograničenjem, noćnom blokadom i School mode-om.

Obrazloženje Mete jeste da tinejdžeri treba da zadrže mogućnost da komuniciraju sa porodicom i prijateljima čak i kada su drugi delovi platforme zaključani.

A šta od svega ovoga važi za decu u Srbiji?

Najnoviji paket mera, uključujući ograničenje od dva sata i noćnu blokadu, deo je sporazuma u SAD i ne znači da će dete u Srbiji od sutra automatski ostati bez Instagrama nakon dva sata korišćenja.

Ali Meta je i pre ovog sporazuma počela da širi posebne zaštite za maloletnike širom sveta.

Teen Accounts, odnosno posebni nalozi za tinejdžere, doneli su stroža podešavanja privatnosti, ograničavanje kontakata sa nepoznatim osobama i restriktivnije preporuke sadržaja. Meta pokušava i da proceni da li je korisnik zapravo maloletan čak i kada je prilikom otvaranja naloga uneo stariji uzrast.

Tokom avgusta kompanija je proširila i sistem roditeljskih upozorenja povezan sa pretragama sadržaja o samoubistvu i samopovređivanju za tinejdžere čiji roditelji koriste opciju nadzora.

Dakle, deo zaštitnih mehanizama već jeste globalan. Ono što za sada nije globalno jeste upravo ovaj najstroži paket ograničenja.

odinama je dominantna poruka roditeljima bila otprilike ista: kontrolišite koliko vam dete koristi telefon, razgovarajte s njim, postavite granice, uključite roditeljski nadzor.

Sve je, praktično, bilo na porodici.

Nove mere polaze od drugačije pretpostavke: ako je proizvod napravljen tako da privlači i što duže zadržava pažnju deteta, onda odgovornost ne može biti samo na detetu i roditelju. Deo odgovornosti mora da snosi i kompanija koja je taj proizvod napravila.

Meta sada čak poziva i druge velike platforme, pre svega TikTok i Jutjub, da prihvate slična pravila. Ukoliko bi se velike platforme dogovorile oko zajedničkog standarda, predviđena su i još stroža ograničenja – uključujući mogućnost spuštanja dnevnog vremena na sat po aplikaciji i dužu noćnu blokadu.

Da li će se to zaista dogoditi i da li će ovakva pravila jednog dana postati standard i van SAD, uključujući Srbiju, za sada ne znamo.

Zelena učionica

To znači da bi aplikacije poput Instagrama, TikToka i Jutjuba bile automatski nedostupne između ponoći i šest ujutru.

Vlada takođe želi da se funkcije osmišljene da zadrže pažnju korisnika, poput automatske reprodukcije i beskonačnog skrolovanja – isključe.

„Mislim da nije dovoljno ponuditi opciju koju možete isključiti. To je malo kao da sedamnaestogodišnjaku date flašu alkohola, a zatim je samo pomerite van njegovog domašaja – on će je jednostavno uzeti nazad.

„Volela bih da su mogli da uvedu mnogo strože i odlučnije mere“, rekla je ona za emisiju Today na BBC Radiju 4.

Novi planovi usledili su posle najave u junu da će mlađima od 16 godina u Velikoj Britaniji biti potpuno zabranjen pristup određenom broju platformi.

Ove mere dodatno doprinose složenom i potencijalno zbunjujućem skupu pravila i postupaka koje uvode vlada i tehnološke kompanije kako bi zaštitile mlade na internetu.

Među njima su opcione roditeljske kontrole nad uređajima dece, kao i verzije popularnih sajtova namenjene isključivo mladima, poput Jutjuba.

Iz Mete, kompanije u čijem su vlasništvu Fejsbuk, Instagram i Vocap, ranije su saopštili da bi proveru uzrasta trebalo da sprovode sami proizvođači uređaja, a ne da celokupna odgovornost bude na platformama.

Nadležni u Eplu su nedavno uveli takozvanu proveru uzrasta na nivou uređaja, što znači da će korisnici ajfona i ajpeda sa najnovijom verzijom operativnog sistema morati da potvrde sopstvene godine.

Biban Kidron, koja se dugo zalaže za to da mere bezbednosti i provere uzrasta budu ugrađene na nivou uređaja, a ne pojedinačnih aplikacija, kritikovala je pristup Vlade.

U razgovoru za BBC Breakfast rekla je da cilj ne bi trebalo da bude „zabrana tehnologije deci“, već „sprečavanje tehnologije da deci stavlja štetne proizvode u ruke“.

Rekao je u emisiji Breakfast na BBC One da kombinacija noćnog ograničenja i ukidanja funkcija poput automatske reprodukcije znači da će „Britanija već biti najstrože regulisano mesto na svetu kada je reč o tehnološkim kompanijama“.

U ranijem saopštenju, ministarka za tehnologiju Liz Kendal rekla je da će mere biti „ključne u pomaganju mladima da dovoljno spavaju, da se usredsrede na školu i fakultet, kao i da provode kvalitetnije vreme sa porodicom i prijateljima – što je sve od suštinskog značaja za izgradnju srećnog, zdravog i ispunjenog života odraslih“.

Lora Trot, portparolka Konzervativne stranke za obrazovanje opisala je planove kao „pravu zbrku”.

„Ili smatraju da šesnaestogodišnjaci i sedamnaestogodišnjaci treba da koriste društvene mreže, ili ne smatraju.

„Ali ograničenja koja mogu jednostavno da isključe neće imati nikakav efekat“, rekla je ona.

Vlada je najavila dodatne mere za bezbednije korišćenje četbotova sa veštačkom inteligencijom među decom, poput obaveze pružalaca usluga da uvedu redovne pauze za mlađe od 18 godina.

Vlada planira da nove predloge iznese pred Parlament do kraja 2026. godine, sa ciljem da stupe na snagu zajedno sa zabranom korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, koja bi trebalo da počne na proleće naredne godine.

Ipak, pojedine organizacije za zaštitu dece i stručnjaci dovode u pitanje delotvornost ili opravdanost uvođenja ponoćnog ograničenja za starije tinejdžere u Velikoj Britaniji.

„Iako pozdravljamo ove mere za starije tinejdžere, najnoviji potez je još jedan u nizu najava, a ne sveobuhvatan plan za bezbednost dece koji je neophodan“, rekao je Endi Barouz, izvršni direktor fondacije Moli Rouz.

Dodao je da premijer Kir Starmer „napušta funkciju pošto je najavio zabranu društvenih mreža bez jasnog plana“, dok će njegov mogući naslednik Endi Barnam „naslediti niz propuštenih prilika“.

Profesorka Sonja Livingston, stručnjakinja za digitalna prava dece na Londonskoj školi ekonomije, rekla je da bi noćno ograničenje moglo da naškodi ranjivoj deci tako što bi im ograničilo pristup društvenim mrežama u trenucima kada bi im one mogle biti najpotrebnije.

„Ako je reč o ograničenju koje sprečava kompanije da noću bude korisnike obaveštenjem, onda ga svakako treba uvesti“, rekla je profesorka Livingston za BBC.

„Ali ako je reč o ograničenju koje detetu kome su potrebnaipodrška, pomoć ili uteha onemogućava da usred noći kontaktira ljude ili službe kojima veruje, mislim da bi to potencijalno moglo biti veoma štetno”, dodaje.

Komesarka za decu Engleske, Rejčel de Suza, rekla je da se mladi moraju slušati.

„Oni ne žele zabranu, ali žele zaštitu od funkcija koje stvaraju zavisnost, poput beskonačnog skrolovanja”, kaže de Suza.

Dodala je da želi više da zna o tome kako će se politike, poput noćnog ograničenja, sprovoditi.

Analitičar društvenih mreža Met Navara rekao je da ova mera „nije pravi policijski sat“, već samo „poruka u podešavanjima koju korisnici mogu lako da ignorišu“.

Dodao je da vlada ovo predstavlja kao vodeći model zaštite na internetu, ali da bez ograničenja za VPN usluge tinejdžeri i dalje mogu lako da zaobiđu pravila.

Oslobođenje

„Ovo nije nešto što radim olako i neću predstavljati kao odluku bez posljedica, kao da društvene mreže nisu donijele nikakve koristi mladima, jer je to očigledno netačno. Ali vlast se uvijek svodi na donošenje izbora i meni je jasno da je potpuna zabrana pravi izbor“, rekao je Starmer.

Kao otac dvoje djece, premijer je rekao da poznaje „strahove koje svi osjećamo“ kada je riječ o društvenim mrežama i da je oduvijek želio samo jedno za svoju djecu – „da budu srećna i bezbjedna“.

„Ali sada postavljam pitanje: da li zaista vjerujemo da društvene mreže stvaraju srećno okruženje za našu djecu? Da li zaista vjerujemo da je to mjesto na kojem mogu da se osjećaju bezbjedno? Mislim da na ta pitanja ne moram ni da odgovaram, zar ne? Svaki roditelj to može da vidi svojim očima“, rekao je Starmer.

Djeca nesrećna

On je ocijenio da „društvene mreže čine djecu nesrećnom“.

„Olakšavaju nasilnicima da ih maltretiraju i zlostavljaju, a moguće je da štete i njihovom mentalnom zdravlju. Izlažu ih opasnom sadržaju jer upravo takav sadržaj privlači pažnju. Sve je osmišljeno tako da stvara zavisnost“, rekao je britanski premijer.

Aplikacije sprečavaju djecu da rade domaći

Starmer smatra da aplikacije sprečavaju djecu da rade domaće zadatke, čitaju, viđaju se sa prijateljima i odlaze na spavanje u odgovarajuće vrijeme, što na kraju šteti njihovom razvoju.

„Saosjećam sa ovom generacijom. Razmišljam o svom djetinjstvu. I da, rane sedamdesete nisu uvijek bile bajka, ali nismo morali da se suočavamo ni sa čim sličnim ovome – tehnologijom koja zadire u svaki kutak života“, rekao je on.

Starmer je potom poručio da vjeruje kako će roditelji podržati ovu mjeru.

„Nisam spreman na kompromis kada je riječ o bezbjednosti i sreći naše djece i zato ova zabrana mora da se dogodi i zato će se dogoditi“, naveo je.

Priznao je da neće biti lako suprotstaviti se kompanijama koje upravljaju društvenim mrežama, da će biti teško donijeti zakone i sprovoditi ovu zabranu, ali je obećao da će nastaviti tim putem.

Britanski premijer je takođe rekao da će proizvodi koji nisu obuhvaćeni ovom opštom zabranom, poput gejming platformi, morati da spriječe djecu da komuniciraju sa nepoznatim osobama.

Dodao je da će neka djeca sigurno pronaći način da zaobiđu zabranu, ali je istakao da ljudi zaobilaze i druge zakone, što nije razlog da se od njih odustane.

„To će našu djecu učiniti srećnijom. Daćemo im više vremena, više sigurnosti, više slobode da odrastaju i više prilika. A to je, na kraju krajeva, ono čemu ova vlada teži“, poručio je Starmer.

Nezavisne

Nastavak postojećih politika

Nove mjere predstavljaju nastavak evropske digitalne strategije koju smo najavili prije nekoliko godina, a koje su već napravile velike promjene u tome šta korisnici interneta i društvenih mreža mogu ili ne mogu da vide dok koriste svoje računare i pametne telefone.

Ono što je posebno zanimljivo, nove evropske mjere u digitalnoj sferi imaju direktan uticaj na američku spoljnu politiku na zapadnom Balkanu, što je takođe vrijedno pažnje.

Kada je riječ o onom što je već sada drugačije, njuz portali i u BiH prisiljeni su da filtriraju sadržaj i ne objavljuju netačne i lažne vijesti, jer bi inače bili suočeni s kaznama i derangiranjem njihovih sajtova.

O svemu tome pisali smo još prije dvije godine, kada su te mjere tek bile u pripremi. Takođe, možda ste primijetili da na društvenim mrežama više ne možete vidjeti “vijesti” o tome da je Angela Merkel teško bolesna i da zbog lijeka iz Srbije mora mijenjati njemačku spoljnu politiku i slične nekredibilne i izmišljene sadržaje koji su ranijih godina preplavili platforme.

Šta donose novine?

Sljedeći korak, koji bi s primjenom trebalo da počne već početkom sljedeće godine, jeste da će biti manje skrolovanja, manje reklama, manje personalizovanog sadržaja dok listate Facebook ili Instagram, a vjerovatno će se rjeđe dešavati da, kada pričate nešto o nekom proizvodu, nakon toga na vašem FB nalogu dobijete preporuke za reklame da taj proizvod kupite.

Biće manje postova nekredibilnih sajtova, a ono što korisnici vide na društvenim mrežama moraće imati evropski pečat kredibilnosti.

Ovo će direktno uticati na našu percepciju javnosti, jer su targetirane lažne vijesti imale direktan uticaj na društveno djelovanje, što se, na primjer, pokazalo u Velikoj Britaniji tokom debate o tome treba li ta zemlja da napusti EU.

Najveća novina novih mjera biće da mlađi od 16 godina više neće moći koristiti društvene mreže.

EU već priprema digitalne alate koje će primjenjivati da identifikuje maloljetnike bez ugrožavanja njihovih privatnih podataka, tako da djeca više neće moći, kao do sada, napraviti nalog davanjem lažnog datuma rođenja ili korištenjem VPN usluga, odnosno fiktivnim mijenjanjem digitalne lokacije.

Za sprečavanje djece da priđu društvenim mrežama biće korišteni sofisticirani alati koje će s jedne strane primjenjivati nacionalni regulatori, poput RAK-a u BiH, a sa druge strane same platforme, kako bi izbjegle plaćanje astronomskih kazni.

Kao i u slučaju ranijih izmjena, i ovoga puta korisnici u BiH i na zapadnom Balkanu biće obuhvaćeni novim mjerama jednostavno zato što velike kompanije neće praviti odvojenu infrastrukturu za EU i za BiH, već će na sve primijeniti jednake kriterijume – one evropske.

Evropski uticaj i američke posljedice

Ove mjere američki tehnološki divovi vide kao egzistencijalnu prijetnju za njihov finansijski model, a posebno ih pogađa to što druge zemlje čekaju da vide evropske mjere, koje onda kopiraju u svojim sistemima, što ima globalne implikacije. Njihov argument je da se pod izgovorom uklanjanja raznih sadržaja s neta uvodi ograničenje slobode govora, i da se smanjuje prostor za iznošenje drugačijih stavova.

Zbog toga su kompanije iz Silicijumske doline u Kaliforniji, iako ranije u najvećoj mjeri simpatizeri Demokratske partije zbog liberalizma, multilateralizma i globalizma, uglavnom prešle na stranu Donalda Trampa, koji se žestoko protivi svemu što može ograničiti razvoj američke privrede, posebno ako mjere potencijalno mogu pomoći Kini u globalnom okršaju američke i kineske tehnološke sfere.

Posljedice za BiH

Upravo je ova regulativa glavni razlog što se američka spoljna politika u BiH okreće protiv EU – ne zato što to želi Stejt department, već zato što Bijela kuća forsira politiku koja bi oslabila Evropsku komisiju, koju vide kao glavno tijelo koje promoviše nove digitalne mjere.

Tokom ere Džoa Bajdena, američkog predsjednika, Amerika i Evropa pokušale su naći zajednički jezik kako regulisati digitalni prostor, ali ni u to vrijeme nije došlo do približavanja stavova, jer su čak i između američkih demokrata i Evropljana postojali različiti pogledi.

Treba dodati da ovo nije jedini aspekt američke spoljne politike koji ima uticaj na BiH. Na primjer, i energetske kompanije Amerike imaju problem s evropskim nastojanjem da se ograniče fosilna goriva, pa su u tom smislu na istoj strani kao i digitalne kompanije.

Sa druge strane, odbrambeni sektor i industrija, koji su jako integrisani s evropskim dobavljačima i tržištima, imaju drugačije interese i žele tješnje odnose s Evropom i ne podržavaju put ka konfrontaciji Vašingtona i Brisela. Zbog toga je teško američku politiku staviti u isti koš, ali digitalne i energetske kompanije u ovom trenutku imaju veći uticaj u Bijeloj kući.

Ono što je već sada izvjesno jeste da je evropski model digitalne regulacije postao globalni model i ta inercija više se ne može zaustaviti, ali se još ne zna kako će ovaj trend uticati dugoročno na evropsko-američke odnose. Zemlje poput BiH, koja je američko ustavno čedo pod evropskom jurisdikcijom, mogle bi postati najveće žrtve ako se odnosi trajno pogoršaju, ili u suprotnom, najveći dobitnici ako se poprave.

Nezavisne

U saopćenju za javnost, austrijska vlada je navela da je uvela sveobuhvatan katalog mjera namijenjenih zaštiti maloljetnika od štete koju uzrokuju društveni mediji. Prema potvrđenim informacijama, službeni zakon bit će predstavljen do kraja juna.

Andreas Babler, vicekancelar i lider Socijaldemokratske partije Austrije, rekao je da će vladini napori uključivati ​​novo dobno ograničenje, poboljšanu medijsku pismenost i jasna pravila za platforme društvenih medija.

Austrijski zakonodavci nisu detaljno objasnili kakva će biti predstojeća pravila, ali zemlja će vjerovatno slijediti stope mnogih drugih koje su uvele ili uvode slične zabrane. Dok je Australija bila prva koja je uvela zabranu društvenih medija za sve mlađe od 16 godina, druge evropske zemlje poput Španije i Velike Britanije također razmatraju slična ograničenja.

Nedavno je Indonezija odobrila nove propise koji bi spriječili sve mlađe od 16 godina da koriste platforme društvenih medija poput TikToka, YouTubea i Robloxa. Zabrana društvenih medija u Indoneziji upravo je stupila na snagu, ali je zemlja samo precizirala da će se zakon postepeno primjenjivati ​​dok sve platforme ne budu u skladu s propisima.

Izvor: Klix

Španija će zabraniti prodaju energetskih pića mlađima od 16 godina, a ona snažnija i mlađima od 18, jer njihova konzumacija dovodi do poremećaja spavanja, ponašanja te kardiovaskularnih oboljenja, rekao je danas ministar socijalnih prava i potrošnje.

Energetska pića su postala prijetnja zdravlju”, izjavio je ministar Pablo Bustinduy u obraćanju medijima u Barceloni, gdje se sastao s predstavnicima fondacije koja se bori s dječjom pretilosti. Zabrana, čiji početak nije precizirao, proširit će se na osobe mlađe od 18 godina u slučaju pića koja sadrže više od 32 miligrama kofeina na 100 mililitara.

To ćemo učiniti najdjelotvornijim pravnim instrumentom koji će ugledati svjetlo dana u najkraćem mogućem roku”, rekao je Bustinduy. Naglasio je da mjera ima široku društvenu podršku, “budući da je devet od deset osoba u Španiji za nju”, prema anketi koju je prošle sedmice objavila Španska agencija za sigurnost hrane i prehranu (Aesan). Prema toj anketi, podrška zabrani također je vrlo visoka među mladima, budući da je podržava 88,3 posto ispitanika u dobi od 18 do 35 godina.

Ministar za potrošače naveo je i druge podatke studije kako bi upozorio na potrebu ograničavanja prodaje ovog proizvoda. Oko 25 posto ispitanika konzumira energetska pića, i to u prosjeku dva puta sedmično. Gotovo polovina onih koji konzumiraju energetska pića piju barem jedno dnevno, a 47 posto ih redovno miješa s alkoholom. Ova će regulativa biti dodatak već ranije usvojenoj zabrani prodaje energetskih napitaka u školama.

U izvještaju Aesana iz 2021. godine navedeno je da pretjerana konzumacija kofeina može uzrokovati neželjene fiziološke učinke, od poremećaja spavanja, preko psiholoških učinaka i promjena u ponašanju, do kardiovaskularnih poremećaja, prenosi Hina.

U Španiji su sjeverne autonomne pokrajine Asturija i Galicija još prošle godine zabranile prodaju energetskih pića djeci mlađoj od 16 godina. Druge evropske zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Poljske također su usvojile slične mjere ili planiraju to uskoro učiniti, saopćila je španska javna televizija RTVE.

Izvor: oslobodjenje.ba

Nemački kancelar Fridrih Merc smatra da bi regulacija društvenih mreža mogla da pomogne u sprečavanju „deficita ličnosti i problema u socijalnom ponašanju mladih“. Španski premijer Pedro Sančez želi da zaštiti decu od „digitalnog Divljeg zapada“. Francuski predsednik Emanuel Makron insistira da „emocije naše dece i tinejdžera nisu na prodaju, niti smeju biti predmet manipulacije“.

Iako nijedna evropska zemlja još nije u potpunosti uvela zabranu društvenih mreža za decu, namera je jasna – a procesi uvođenja zabrane u toku. Norveška, Grčka, Velika Britanija, Danska, Italija i Holandija su među brojnim evropskim državama koje razmatraju neki oblik zabrane. Ujedno se i Evropska unija sve više okreće podršci takvoj politici.

Mnoge vlade verovatno će se osloniti na iskustvo Australije koja je u decembru prva na svetu uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Ta politika oslanja se na nadzor samih kompanija društvenih mreža. Platforme kao što su Fejsbuk, Instagram, Snepčet, Tik-tok, Iks, Jutjub i Redit – koji je podneo tužbu protiv zabrane – sada imaju starosna ograničenja, dok onlajn-igre i aplikacije za dopisivanje poput Votsapa nisu obuhvaćene zabranom.

Šefica australijske Komisije za elektronsku bezbednost, Džuli Inman Grant, prošlog meseca je izvestila da su kompanije koje stoje iza društvenih mreža „u prvoj polovini decembra uklonile pristup za oko 4,7 miliona naloga dece mlađe od 16 godina“. Dojče veleu ipak, nakon upita, nisu dostavljeni noviji podaci.

Udarne brojke ne govore celu priču

Tama Liver, profesor internet studija na Univerzitetu Kertin u Pertu, izjavio je za Dojče vele da te impresivne brojke, koje su privukle pažnju mnogih u Evropi, ne moraju nužno da budu odraz kompletne situacije.

„Nemamo detaljnu razradu tog broja, niti znamo koliko ima novih naloga otvoreno u istom periodu – moguće od strane tinejdžera koji se predstavljaju kao stariji“, ukazao je Liver.

On dodaje i da „mnogi mladi od 13 do 15 godina izgleda uspevaju da zaobiđu zabranu, dok su drugi blokirani na nekim platformama, ali na nekima nisu.“ Takvu procenu potvrđuju i izveštaji medija, ali drugi stručnjaci.

„Na tehničkom nivou, ograničenja i nepreciznost pokušaja verifikacije starosti putem selfija i drugih alata bili su uglavnom nepouzdani“, podseća Liver.

Da li druge zemlje prebrzo slede Australiju?

Talas evropskih, ali i zemalja sveta, poput Indije i Malezije – koje žele da slede australijski primer, iznenadio je Suzan Sojer iz najvećeg australijskog centra za istraživanje dečijeg zdravlja „Mardok“.

„Očekivala sam da će postojati mnogo veća opreznost u praćenju rezultata australijske zabrane pre nego što se druge vlade u to uključe“, rekla je za Dojče vele. „Ne znamo kakvi će biti efekti zabrane i moramo to pažljivo da evaluiramo. Vlade ne smeju da misle da su zabrane društvenih mreža čarobno rešenje za taj problem.“

Liver se slaže da bi Evropa za sada trebalo samo da prati razvoj situacije.

„Niko zapravo ne zna šta će ta zabrana da donese i kakvu će razliku da napravi u odnosu na period pre nje, ali znamo sigurno da će proći godine, a ne meseci, pre nego što se eventualno pojavi merljiva kulturna promena – ako se uopšte pojavi. Imalo bi više smisla da druge zemlje sačekaju i vide šta će se dogoditi u Australiji i koje se lekcije mogu izvući, pre nego što požure sa sopstvenim, nepreciznim zakonodavstvom“, rekao je.

Da li je zabrana zbunila tinejdžere?

Istraživanje koje je vodila Sojer, a predstavljeno je senatskom odboru pre uvođenja zabrane, pokazalo je da su deca uzrasta od 10 do 13 godina pokazivala najizraženije negativne posledice korišćenja društvenih mreža – naročito devojčice. Iako u evropskim predlozima starosne granice nisu iste kao u Australiji, ona smatra da će svaka promena biti „spora i postepena“.

„U narednih nekoliko godina sadašnja generacija dece od šest do deset godina, koja još nemaju pristup pametnim telefonima ili društvenim mrežama, biće starija u trenutku kada im roditelji prvi put dozvole pristup mrežama. To će biti promena društvenih normi koja se neće dogoditi preko noći.“

Liver se zalaže za postepeno uvođenje eventualnih zabrana i duži, dublji period konsultacija sa decom.

„Najzbunjenija grupa su oni od 13 do 15 godina, koji su već imali naloge na društvenim mrežama, pa su uklonjeni sa platformi, a zatim će se na njih vratiti kada napune 16 godina“, kaže on. „Imalo bi mnogo više smisla da se pravila uvode postepeno – da mlađi od 13 ne mogu da otvore naloge do 16. godine, ali da oni koji već imaju naloge zadrže pristup. Mislim da mnogi tinejdžeri od 13 do 15 godina osećaju da je zabrana doneta protiv njih, a ne sa njima i u njihovu korist.“

Može li australijski model da funkcioniše u Evropi?

S obzirom na brzinu kojom Evropa napreduje ka zabranama i dosadašnje odsustvo dečijih glasova u raspravi, to bi mogao biti problem.

Međutim, dr Štefan Drajer iz hamburškog Lajbnic instituta za istraživanje medija, rekao je za Dojče vele da, prema njegovom mišljenju, Nemačkoj i Evropi takve zabrane u stvari i nisu potrebne.

On ističe da evropski Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act), koji je usvojen pre godinu dana, već tretira i reguliše mnoge bezbednosne brige, te da način na koji funkcioniše pravo Evropske unije čini prilično složenim obavezivanje platformi da sprovode nacionalne zabrane. Iako u EU postoje različiti načini za postizanje sličnih ciljeva, taj stručnjak smatra da su podaci i dalje nejasni.

„Pouka za Evropu je upozoravajuća: Australija pokazuje jaz između političkog poziva na odlučnu zabranu i tehničkih i pravnih složenosti njene primene. Verifikacija starosti u velikim razmerama zahteva ili sveobuhvatnu infrastrukturu kontrole, ili probabilističko profilisanje – pri čemu oba pristupa predstavljaju dubok upad u prava svih korisnika. Evropa, sa svojim snažnim okvirima zaštite osnovnih prava i GDPR‑om, suočila bi se sa tim tenzijama još izraženije. Treba da učimo iz poteškoća Australije, a ne da žurimo da ih ponovimo.“

Izvor: detinjarije.com

Na prvi pogled možda djeluje neobično, ali riječ je o trendu koji je posljednjih godina postao sve popularniji, takozvanim “unplugged” vjenčanjima, odnosno ceremonijama bez snimanja i fotografisanja iz publike.

Razlog je prilično jednostavan. Parovi ulažu puno vremena i novca u organizaciju dana koji traje svega nekoliko sati, a sama ceremonija često prođe u desetak ili petnaest minuta. U tom kratkom razdoblju žele biti fokusirani na trenutak, a ne na desetke podignutih telefona ispred sebe.

Sličan dojam imaju i gosti. Kada znaju da se ne očekuje da išta snimaju, lakše se opuste. Ne razmišljaju o kadru, objavi na društvenim mrežama ili tome jesu li uhvatili pravi trenutak. Jednostavno učestvuju.

Kako to organizovati bez neugodnosti?

S praktične strane, ovu odluku podržavaju i profesionalni fotografi. Bez telefona u prvom redu, fotografije su vizualno čišće i prirodnije. U kadru nema ruku i svjetlećih zaslona, a izrazi lica ostaju potpuno vidljivi.

Kako to organizovati bez potencijalnih neugodnosti? Najvažnije je goste obavijestiti na vrijeme. Dovoljna je kratka i jasna napomena u pozivnici ili na web stranici vjenčanja, uz objašnjenje da će službene fotografije biti dostupne svima nakon događanja.

Na sam dan ceremonije može pomoći i kratka usmena najava prije početka.Odluka o vjenčanju bez mobitela ne znači potpunu zabranu fotografiranja tijekom cijelog dana. Mnogi parovi ograničenje primjenjuju samo na ceremoniju, dok je ostatak proslave opušteniji.

U vremenu kada gotovo svaki važan trenutak završava na ekranu, sve je više onih koji žele barem jedan dio svog dana zadržati izvan digitalnog okvira. Ne zbog pravila, nego zbog doživljaja.

Izvor:  Zadovoljna.hr

Država je uvela prvu sveobuhvatnu zabranu te vrste u svijetu, s ciljem da zaštiti maloljetnike mlađe od 16 godina od zavisničkih algoritama, predatorskih odraslih i digitalnog nasilja.

Nijedna druga zemlja nije povukla tako širok potez, pa se pažnja zakonodavaca iz cijelog svijeta sada usmjerava na Australiju i njen eksperiment.

Koje mreže su zabranjene?

Zabranjeno je korišćenje ukupno 10 platformi:

Instagram, Facebook, Threads, Snapchat, YouTube, TikTok, Kick, Reddit, Twitch i X.

Sve ove kompanije su poručile da će poštovati zakon i koristiti tehnologiju za provjeru godina kako bi identifikovale i suspendovale naloge djece mlađe od 16 godina — ali i da ne vjeruju da će ovo zaista povećati bezbjednost djece.

“Ponosan dan za Australiju”

Premijer Entoni Albaneze izjavio je da je ovo velika pobjeda roditelja:

„Ovo je dan kada australijske porodice preuzimaju moć od velikih tehnoloških kompanija. Oni potvrđuju pravo djece da budu djeca i pravo roditelja na veću sigurnost“, rekao je Albaneze, uz priznanje da „ovo neće biti jednostavno“.

Po zakonu, platforme moraju dokazati da su preduzele „razumne korake“ da deaktiviraju postojeće naloge mlađih od 16 godina i spriječe otvaranje novih — u suprotnom mogu dobiti kaznu i do 49,5 miliona australijskih dolara (oko 32 miliona američkih dolara).

Djeca i roditelji koji zaobiđu zabranu neće snositi nikakve posljedice.

Kako će platforme sprovoditi zabranu?

Snapchat

Nalozi će biti suspendovani na tri godine, odnosno do trenutka kada dijete napuni 16 godina.

YouTube

Korisnici će biti automatski odjavljeni 10. decembra. Kanali djece više neće biti vidljivi, ali će podaci biti sačuvani za kasniju reaktivaciju. Djeca će moći da gledaju YouTube bez prijave.

TikTok

Svi nalozi mlađih od 16 godina biće deaktivirani 10. decembra. Nije bitno na čije ime je nalog registrovan — tehnologija za procjenu godina određuje koliko korisnik zaista ima godina. Sadržaj koji su djeca ranije objavljivala biće sakriven.

Twitch

Djeca neće moći da otvaraju nove naloge od 10. decembra, ali postojeći nalozi će biti deaktivirani tek 9. januara 2026.

Meta (Instagram, Facebook, Threads)

Uklanjanje naloga počelo je 4. decembra. Korisnici su mogli da preuzmu svoje podatke, a sve će im čekati za reaktivaciju nakon 16. rođendana.

Reddit

Suspendovaće naloge mlađih od 16 godina i spriječiti otvaranje novih.

X (bivši Twitter)

Kompanija nije odgovorila kako će sprovesti zabranu, ali žestoko se protivi zakonu, tvrdeći da krši slobodu govora.

Kick

Nije dao nikakav komentar.

Ko NIJE obuhvaćen zabranom?

Sljedeće platforme su izuzete — za sada:

Discord, GitHub, Google Classroom, LEGO Play, Messenger, Pinterest, Roblox, Steam i Steam Chat, WhatsApp i YouTube Kids.

Najviše čuđenja izaziva izostavljanje Robloxa, nakon više izvještaja o predatorima koji ciljaju djecu u igricama. Vlasti kažu da je Roblox obećao nove bezbjednosne mjere, poput obavezne provjere godina za korišćenje chata i ograničavanja komunikacije na vršnjake sličnog uzrasta.

Kako se provjerava uzrast?

Platforme već imaju datume rođenja koje su korisnici unijeli, ali sada moraju aktivno provjeravati godine.

Provjera se vrši putem:

• video selfija (najpopularnija metoda),
• e-mail adrese,
• zvaničnih dokumenata.

Kompanija Yoti, jedan od glavnih provajdera ovih tehnologija, kaže da algoritam koristi tačke na licu da procijeni da li korisnik ima manje ili više od 16 godina — bez pohranjivanja biometrijskih podataka.

Kako djeca reaguju?

Mnogi pokušavaju da pronađu alternativne aplikacije koje još nisu zabranjene.

Platforma Yope tvrdi da je dobila 100.000 novih australijskih korisnika, dok se Lemon8, sestrinska platforma TikToka, takođe dijeli među tinejdžerima.

Obje platforme su već upozorene da bi mogle biti dodate na listu zabranjenih.

Kritičari upozoravaju da će djeca vjerovatno migrirati u još manje regulisane digitalne prostore, gdje su rizici veći nego na velikim platformama.

Šta će se pratiti u narednom periodu?

Jedan od ciljeva zabrane je da djeca manje vremena provode na internetu i više u „stvarnom svijetu“.

Vlasti planiraju da prate:

• da li djeca više spavaju,
• da li provode manje vremena online,
• da li uzimaju manje antidepresiva,
• da li više čitaju,
• da li se više bave sportom.

Istovremeno, pratiće se i neželjeni efekti:

„Da li djeca idu u mračnije djelove interneta – i s kakvim posljedicama?“ rekla je komesarka za e-bezbjednost Džuli Inman Grant.

U tom procesu će učestvovati tim od šest eksperata sa Stanforda, a cijeli program nadgledaće nezavisna akademska grupa iz SAD, Velike Britanije i Australije.

This is NOT about a BAN for our kids

It involves all of us in Australia!

From December 27, Google and Microsoft must verify users’ ages or risk fines of up to $50 million per breach.

This is getting out of hand folks…#australia #onlinesafety #albo #albanese pic.twitter.com/QbaGVneu4v

— Pat Mesiti (@PatMesiti) December 10, 2025

Stanford je saopštio da će njihovi nalazi biti javni i dostupni svim državama koje razmatraju slične mjere, prenosi CNN.

Izvor: Nezavisne