Ministarstvo pravde RS je 17. juna ove godine objavilo Nacrt Zakona o izmjenama i dopuna Krivičnog zakonika RS koji ima pet članova od čega četiri nalažu brisanje termina “rodni identitet”, dok se u posljednjem samo precizira da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku”.

U nekim od članova zakona predviđa se da se riječi “rodni identitet” brišu, a u drugim da se zamijene riječima “druga lična svojstva”. Nacrt je objavljen 17. juna, a rok za podnošenje prijedloga, primjedbi i sugestija ističe sutra.

“Izražavamo žaljenje i zabrinutost, jer se na ovaj način sužava postojeća lista eksplicitno nabrojanih zaštićenih karakteristika ličnosti, što je u suprotnosti sa načelom da se jednom ustanovljena prava ne umanjuju ili oduzimaju, ali i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava”, ocijenili su iz Kuće ljudskih prava.

Iako “rodni identitet” ostaje implicitno zaštićen pod klauzulom “drugog ličnog svojstva”, isključivanje ovog termina iz popisa eksplicitno zaštićenih karakteristika, daje se mogućnost sudijama da ocjenu daju u svakom konkretnom slučaju.

“Bez jasnog zakonskog priznanja, teško je boriti se protiv diskriminacije, nasilja i zlostavljanja koje doživljavaju pripadnici manjinskih i ranjivih grupa. To može dovesti i do povećavanja rizika od izostanka zaštite od nasilja za ljude sa različitim rodnim intentitetima, jer nadležni organi neće imati jasne smjernice kako da reaguju. Tako se npr. može desiti da zločini iz mržnje prema osobama sa različitim rodnim identitetima neće biti prepoznati, što može dovesti do blažih kazni za počinitelje ili u nekim situacijama i do potpunog izostanka pravne zaštite za žrtve”, istakli su iz Kuće ljudskih prava.

Rodni identitet u pravnom prostoru Republike Srpske postoji još od 2012. godine i sve do početka ove godine o tome se nije polemisalo niti su stavljane bilo kakve primjedbe.

Prvi put se počinje problematizovati kada je u javnu raspravu ušao Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a kojim se u zakonodavstvo u Republici Srpskoj prvi put pokušao uvesti pojam femicida.

Nekoliko udruženja iz RS koja se bave pitanjima porodice i roditeljstva usprotivili su se pojmovima – rodno zasnovano nasilje, rodni identitet i femicid, tvrdeći da su u izradi nacrta ovog zakona učestvovala navodno i neka udruženja koja se finansiraju iz stranih ambasada, prije svega SAD-a i Velike Britanije, i da “realizuju projekte na bazi rodne ideologije”.

Nakon njihovih reakcija, na mreži “X” se oglasio i predsjednik RS Milorad Dodik navodeći da je “neprihvatljivo da se na mala vrata uvodi rodna ideologija” u zakone.

Sve je rezultiralo time da Ministarstvo prodice omladine i sporta RS, bez obrazloženja, odustane od ovog zakona, uprkos tome što se u Republici Srpskoj na godišnjem nivou prijavi oko 1.200 slučajeva nasilja u porodici. U preko 90 odsto slučajeva počinioci su bili muškarci, a u 2023. godini u skoro polovini slučajeva nasilja u porodici radilo se o odnosu suprug nad suprugom (510).

“Izgleda da je Vlada Republike Srpske odlučila da zanemari mišljenja i znanja sopstvenih stručnjaka i ženskih nevladinih organizacija, čime su propustili priliku da unaprijede i osavremene postojeći zakonski okvir koji se tiče zaštite od svih oblika rodno zasnovanog nasilja kojem su žene nesrazmjerno više izložene. Izgleda da su nečiji uski i stranački interesi dobili prioritet nad društveno korisnijim zakonskim prijedlozima. Prijedlog za uklanjanje „rodnog identiteta“ s eksplicitnog popisa izričito zaštićenih karakteristika u Krivičnom zakoniku je regresivan korak koji, prividno, umanjuje opseg pravne zaštite dostupne ranjivim pojedincima i grupama”, ocijenili su iz krovnog udruženja Kuća ljudskih prava.

Naime, ministrica omladine, porodice i sporta u Vladi Republike Srpske Selma Čabrić nacrt zakona nije poslala u dalju proceduru, te je nakon šest mjeseci od jednoglasnog usvajanja nacrta u Narodnoj skupštini Republike Srpske istekao zakonski rok slanja zakona u drugu fazu usvajanja.

Tačni razlozi odustajanja od zakona nisu poznati. Ministrica se nije obratila javnosti. Kratko su poručili da će Vlada RS odlučiti na koji način će se dalje raditi na ovom zakonskom rješenju. A protiv zakona su bila, kažu, i brojna udruženja građana, međutim, pojedina su, kada je sve izašlo u javnost, demantovala da su išta potpisala.

I dok se sve ovo dešava, dešavaju se i novi femicidi.

Naime, od početka godine na području Bosne i Hercegovine ubijeno je pet žena. Iako bi se zakon o kome govorimo primjenjivao samo na području Republike Srpske, važno je pomenuti sve žene kojima društvo i sistem nisu dali šansu da žive.

Amra Kahrimanović (52) prva je žena koja je ubijena ove godine. U nju je 7. februara iz pištolja pucao policijski službenik Elvis Ćustendil. U mjestu nadomak Tuzle 20. februara je ubijena i Selma Baluković (48), a ubio ju je njen partner.

Ubistvom sjekirom život je 8. maja 2024. godine izgubila i Halida Mujedinović (63) iz Gradačca. U naselju Miljevina kod Foče metkom iz pištolja 14. maja ubijena je i Mileva Andrić (61). Prije samo nekoliko dana u Tuzli je zajedno sa dvoje djece sjekirom ubijena i Amela Čičkušić (34).

Ubistva žena, nakon nekoliko dana pisanja u medijima, odlaze u zaborav i postaju samo statistika. Rješavanje problema, koji je u bh. društvu odavno gorući, nije prioritet. Nikome. Ni građanima, ni vlastima.

Da građane, ne generalizujući, za femicid i važnost uvođenja femicida u zakonske okvire nije briga, uvjerili smo se kada smo prije nekoliko dana htjeli uraditi anketu da li su građani Banjaluke za uvođenje femicida u zakon i da li znaju šta je to femicid.

Kulturno smo prišli više od 30 Banjalučana i Banjalučanki, a odgovor na naša pitanja u kameru je htjelo reći svega troje. Tačnije, tri sagovornice.

Mlade femicid ne interesuje. Čak ni ne znaju šta je. Starije femicid takođe ne interesuje. Bilo je i onih koji su za uvođenje zakona, ali koji nisu htjeli pred kamere.

“Žurim”, “Nemojte mene”, “Ni ne znam šta je femicid”, neki su od odgovora.

Femicid ne interesuje nikoga. Ni vlast, ni narod. I vjerovatno neće interesovati dok nam se ne desi. Neće nas interesovati dok nam ne zakuca na vrata.

A do tada, femicid treba postati dio zakona. Njegovo uvođenje u zakonodavstvo ne smije biti samo briga žena, niti feministkinja. Treba biti borba svih nas. I vlasti i naroda. I žena i muškaraca. I binarnih i nebinarnih. Svih. Zbog nas.

Precizirao je da će nacrt ovog zakona biti spreman u oktobru, a njegovo donošenje je planirano u prvom kvartalu 2024. godine.

„Moram pristupiti vrlo oprezno. Bilo je ideja da se femicid uvrsti u Krivični zakonik RS što smo procijenili da bi bilo opasno kod kvalifikovanih krivičnih djela femicida, a već u postojećem Krivičnom zakoniku imamo krivično djelo teško ubistvo sa kvalifikovanim oblikom ako je učinjeno iz mržnje li niskih pobuda“, istakao je Bukejlović.

U novom zakonu u posebnom poglavlju urediće se femicid i drugi oblici nasilja nad ženama.

Kako je ranije saopšteno iz Vlade RS, ovim zakonom će se propisati da samo edukovani i sertifikovani policajci, tužioci i sudije mogu raditi na predmetima nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Femicid je najekstremnija manifestacija nasilja prema ženama, a radi se o rodno zasnovanom nasilju prema ženama zbog njihovog rodnog identiteta i rodnih uloga.

„Vlada Republike Srpske i na ovaj način poručuje da Republika Srpska ima nultu toleranciju prema nasilju i da će tako biti i ubuduće“, poručeno je ranije iz Vlade RS.