Prema smjernicama National Health Service (NHS), bebe mlađe od šest mjeseci treba držati podalje od izravne sunčeve svjetlosti. Starije bebe također treba što više držati podalje od sunca, posebno ljeti i između 11 i 15 sati, kada je sunce najjače.

Ako izlazite van kad je vruće, pričvrstite suncobran ili zaštitu od sunca na dječija kolica kako biste ih zaštitili od izravne sunčeve svjetlosti.

Nemojte prekrivati ​​kolica dekom jer bi to moglo dovesti do pregrijavanja. Redovno ih provjeravajte kako se ne zagrijavaju previše. Također, nemojte odijevati bebu u previše slojeva. Birajte laganu odjeću.

Ako vaša beba ima šest mjeseci ili više, nanesite na kožu kremu za sunčanje s faktorom zaštite od sunca (SPF) od najmanje 30 (krema za sunčanje se ne preporučuje za bebe mlađe od 6 mjeseci).

Provjerite da li proizvod štiti i od UVA i od UVB zraka. Mnogi brendovi proizvode kreme za sunčanje posebno za bebe i malu djecu jer je manje vjerovatno da će ti proizvodi sadržavati aditive koji bi mogli iritirati kožu. Koristite puno kreme za sunčanje i redovno je nanosite (svaka 2 sata). Ponovno je nanesite odmah nakon plivanja ili znojenja.

Pazite da vaše dijete nosi široku odjeću, sunčane naočale i šešir za sunce sa širokim obodom ili dugim preklopom straga kako bi zaštitilo glavu, uši i vrat od sunca.

Neka piju više tečnosti

Kao i odrasli, bebe i mala djeca trebaju piti puno tečnosti kako bi izbjegli dehidraciju.

Bebe koje se isključivo doje, ne trebaju vodu dok ne počnu jesti krutu hranu. Tokom vrućeg vremena možda će htjeti dojiti više nego inače.

Ako hranite bebu na bočicu, uz uobičajene obroke mlijekom, možete joj dati i malo ohlađene prokuhane vode. Ako se beba budi noću, vjerovatno će htjeti mlijeko. Ako je već imala uobičajene obroke mlijekom, pokušajte i s ohlađenom prokuhanom vodom.

Nakon što počnete uvoditi krutu hranu, trebali biste svojoj bebi ponuditi gutljaje vode iz šolje ili čašice uz obroke. Zapamtite da bi majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko trebali biti njihovi glavni napitci tokom prve godine. Ako je vani toplo, možda ćete trebati ponuditi dodatnu vodu izvan obroka.

Ako dijete ima više od godinu dana, voda, majčino mlijeko ili punomasno kravlje mlijeko trebali bi biti glavni napici. Po vrućem vremenu možete im pokušati dati smrznute lizalice napravljene od vrlo razrijeđenog voćnog soka kako biste ih održali hidriranima.

Lizalice napravljene od razrijeđenog voćnog soka trebale bi se davati samo za vrijeme obroka jer mogu uzrokovati karijes.

Starijoj djeci dajte puno voća i salate kako biste održali nivo tečnosti.

Održavanje hladnoće

Slijedite ove savjete kako biste svojoj djeci pomogli da se rashlade i budu sigurni tokom vrućeg vremena.

Ne ostavljajte bebe ili djecu u malim, zatvorenim prostorima, poput parkiranog automobila jer se mogu vrlo brzo zagrijati.

Igranje u dječjem bazenu dobar je način da se bebe i djeca rashlade.

Držite bazen u hladu tokom vrlo vrućeg vremena i pažljivo nadzirite djecu cijelo vrijeme. Prije spavanja napunite ih hladnom kupkom.

Djetetovu spavaću sobu održavajte hladnom tokom dana zatvaranjem roletni ili zavjesa. Također, možete koristiti ventilator za cirkulaciju zraka u sobi. Nemojte usmjeravati ventilator izravno prema djetetu jer bi to moglo uzrokovati dehidraciju.

Pidžame i posteljinu svedite na minimum. Vaša beba može nositi samo pelenu. Ako joj je vruće ili se znoji, skinite jedan ili više slojeva posteljine.

Termometar za dječiju sobu pomoći će vam u praćenju temperature. Vaša će beba najugodnije spavati kada je temperatura u sobi između 16°C i 20°C. Također možete držati vrata bebine sobe otvorena i otvoriti prozor spavaće sobe ako je to sigurno.

Klix

SPF mjeri koliko je ultraljubičastog zračenja, kratkih, nevidljivih sunčevih talasa potrebno da bi pocrvenjela koža namazana sredstvom sa SPF-om i nezaštićena koža.

Na primjer, ako ćete bez zaštite dobiti opekline za 10 minuta, SPF 30 će vam omogućiti da bezbrižno ostanete na suncu 300 minuta.

Sredstvo treba nanosti ponovo svaka dva sata jer se znojimo.
Zaštita se ne povećava linearno. SPF15 blokira oko 93 posto ultraljubičastih zraka, SPF 30 blokira 97 posto. Sa SPF 50 postići ćemo zaštitu od 98 posto, a SPF 70 blokira manje od jedan posto više. Uopšteno  se preporučuje SPF 30.

Nisu samo ultraljubičaste zrake problem

To ipak ne znači da ne biste trebali uzeti viši faktor. Ljudima osjetljive kože možda pomogne i ovo maleno povišenje faktora. Puno ljudi ne nanosi dovoljno faktora, pa ako se koristi viši SPF, može se koristiti nešto manje sredstva.

Evropski faktori nisu jednaki američkima. Naš faktor 15 do 20 odgovara otprilike američkom faktoru 40 do 50. Dakle, kupite li američku kremu faktora 20, to je evropski 8.

SPF nije jedina stvar o kojoj treba brinuti kod izlaganja suncu. SPF mjeri samo sposobnost blokranja ultraljubičastih zraka UVB. Naučnici su prije smatrali da jedino ultraljubičasto zračenje izaziva karcinom kože. No, postalo je jasno da su i UVA zrake od kojih dobijemo tako lijepu boju, opasne.

Manje su intenzivne ali češće i dublje prodiru u kožu. Treba zato odabrati sredstvo za zaštitu širokog spektra ili ostajemo ranjivi na UVA zrake.

Zbunjujuće oznake na ambalaži

Nemojte nikako miješati različita sredstva sa različitim faktorima zaštite jer se može dogoditi da kompromitiraju jedan drugoga. Možete prekinuti hemijski proces zaštite koji štiti da ne izgorimo.

Koristite sredstva sa SPF redovno, ne samo na godišnjem odmoru, na plaži, i za sunčanih dana. Izlaganje kože suncu rezultira borama, starenjem kože, oštećenjima od sunca, a UV zračenje je rizični faktor karcinoma kože. Čuvajte se i za oblačnih dana.

Već duže vrijeme sredstva za zaštitu od sunca nose oznake “sunblock” ili “waterproof” što daje utisak da sredstvo potpuno blokira sunce i da ostaje na koži bez obzira na to koliko smo u vodi i koliko se znojimo. Američka agencija za lijekove zahtijeva da naljepnice sadrže korisnije informacije bez stvari koje nas mogu zbuniti.

Evo nekoliko stvari koje je važno znati kod izbora sredstva za zaštitu od sunca. Riješite se starih sredstava. Takvo sredstvo može trajati 3 godine ali samo ako nije izlagano visokim temperaturama.

Ne morate kupovati sredstva sa zaštitnim faktorom višim od 30, zaštita neće biti bolja. Koristite radije šešir i odjeću da se dodatno zaštitite od sunca.

Sada se prodaju proizvodi koji kažu water-resistant, otporno na vodu. Na njima mora jasno stajati koliko dugo štite nakon što su bili vodi ili izloženi pojačanom znojenju.

S obzirom na to koliko često plivate, mora se nanovo nanositi u prosjeku svakih 40 do 80 minuta. Kada se sunčamo koža apsorbira i UVA i UVB zrake. UVB su glavni uzrok da izgorimo na suncu. UVA zrake izazivaju prerano starenje kože i bore. Obe vrste mogu dovesti do karcinoma kože.