On je objasnio da je ta promjena uvedena kako bi se “borilo protiv nejednakosti na prekomorskim teritorijama i u najsiromašnijim dijelovima kontinentalne Francuske, gdje većina roditelja odlučuje da djecu ne šalje u školu”.
Prema podacima iz francuskog Ministarstva obrazovanja, ova promjena će uticati na mali broj porodica, zato što je 97,6% djece u Francuskoj već krenulo u školu sa tri godine!
Da li je vrtić prava škola?
Roditelji neće svoju dječicu dovoditi pred kapije redovnih škola. Mališani će pohađati školu u vrtićima. Međutim, vrtići u Francuskoj imaju reputaciju da su mnogo više formalni nego u drugim zemljama.
Nakon što je odlučeno da djeca u Francuskoj kreću u školu sa tri godine, iz predsjedničke palate je saopšteno da vrtići više ne trebaju biti mjesta za “univerzalno čuvanje djece” već “prava škola u kojoj će djeca učiti jezik i procvjetati”.
Ovakav pristup je u potpunoj suprotnosti sa zemljama koje već godinama imaju veoma uspješne obrazovne sisteme, kao što su Finska i Estonija. U tim zemljama djeca ne počinju sa formalnim obrazovanjem dok ne napune sedam godina. U Finskoj mališani do šeste godine ne moraju pohađati ni predškolu, ali većina djece ide u vrtić. I u predškolama i u vrtićima naglasak je stavljen na igru i druženje, a ne na formalno učenje.
Čak i u Singapuru, koji takođe ima uspješan obrazovni sistem koji je pored toga još i relativno formalan i tradicionalan, djeca ne polaze u školu dok ne napune sedam godina. Prije toga, mališani od tri do šest godina idu u vrtić, a vlasti omogućavaju roditeljima da biraju između mnogobrojnih i različitih stilova edukacije – od učenja zasnovanog na igri do formalnih učionica u kojima predaju nastavnici.
Da li je prerano slati djecu u školu sa tri godine?
Iako nema direktnih dokaza koji pokazuju da li edukacija trogodišnjaka u vrtićima ima pozitivan ili negativan uticaj na dječije obrazovanje, postoji mnogo onih koji promovišu prednosti polaska u školu nekoliko godina kasnije.
Na Učiteljskom fakultetu Univerziteta “Cambridge” citirano je više istraživanja koje ukazuju na prednosti kasnijeg polaska u školu, kao i učenja zasnovanog na igri kod male djece. Na primjer, studije su poredile grupe mališana na Novom Zelandu, koji formalno uče da pišu u dobi od pet do sedam godina.
Rezultati istraživanja su pokazali da rano učenje slova ne poboljšava razvoj čitanja kod djece i da čak može i da im naškodi. Do 11 godine nije bilo razlike u čitanju između dvije grupe, no djeca koja su slova počela učiti sa pet godina razvila su manje pozitivan stav prema čitanju i lošije su razumijevala tekstove od djece koja su kasnije učila da pišu.
Američki i danski nastavnici su istraživali situaciju u Danskoj, gdje djeca moraju krenuti u školu u kalendarskoj godini kada proslave sedmi rođendan. Djeca rođena kasnije u toj kalendarskoj godini (31. decembra i ranije) mogu krenuti u školu godinu dana kasnije. Istraživanja su pokazala da je polazak u školu godinu dana kasnije značajno poboljšao mentalno zdravlje do 11 godine.
