Island ima ne jedan, već tri zakona koji štite žene na radnom mjestu. Dosta vam je medija koji žene tretiraju kao seksualne objekte? Toga na Islandu nema zato što je rodna diskriminacija u oglašavanju zakonom zabranjena. Pored toga, ova zemlja je bila prva koja je iz feminističkih razloga zabranila striptiz klubove.
Punih osam godina je Island bio na prvom mjestu globalnog izvještaja o rodnom jazu Svjetskog ekonomskog foruma zato što je aktivno “zatvarao sve rupe” u jednakosti spolova. Godine 2009, Island je bio prva zemlja koja je potpuno zatvorila rodni jaz u obrazovanju i zdravstvu. Sedam godina kasnije, ova nordijska zemlja je prešla 87% na putu zatvaranja rodnog jaza u svim sektorima.
Očito je da je Island vodeća zemlja po tom pitanju, pa zato ne bi bilo loše da saznate koje su to politike i standardi koji podržavaju ženska prava i kažnjavaju rodnu diskriminaciju i na koje bi trebalo da se ugleda cijeli svijet.
Ženska ravnopravnost je bukvalno zaštićena zakonom

Zakon o jednakom statusu i jednakim pravima žena i muškaraca je razlog zbog kojeg je rodna ravnopravnost zaštitni znak islandske kulture. Taj zakon je donesen 2000. godine, a izmijenjen je osam godina kasnije, uz sveobuhvatni cilj postizanja jednakih prava kroz sve paradigme društva. U njega su uključene i informacije o rodnoj ravnopravnosti koje treba da poštuju i vlasti i preduzeća.
U okviru zakona postoji devet definisanih područja rodne diskriminacije. On identifikuje razlike između indirektne i direktne rodne diskirimancije, priznaje raskorake u platama i prepoznaje da nasilje na rodnoj osnovi šteti društvu. Ovaj zakon donosi putokaz za postizanje rodne jednakosti, pa čak uključuje i jezik o promjeni negativnih rodnih stereotipa. U okviru ovog zakona postoji 35 članova kojima se definištu specifične politike o svemu – od zabrane rodne diskriminacije u školskim udžbenicima i na radnom mjestu do kupovine i usluga.
“Ista plata za isti rad” je gotovo obavezna

Kada su na Islandu saznali da bi ih trenutna situacija dovela do toga da moraju čekati još 122 godine da zatvore rodni jaz po pitanju plata, to je bilo neprihvatljivo. Zakonodavci su odmah djelovali tako što su na Svjetski dan žena najavili da će Island zahtijevati od kompanija da dokažu da svoje radnike plaćaju jednako za isti posao ili će u suprotnom platiti kaznu. Očekuje se da će Parlament usvojiti zakon čime bi Island postao prva zemlja koja bi rodnu diskriminaciju u platama proglasila ilegalnom. Nakon usvajanja, vlasti očekuju da će zakon stupiti na snagu do 2020. godine.
Trenutno, žene zarađuju 14-18% manje od muškaraca. No, ova nordijska zemlja će uskoro i tome stati u kraj.
“Želimo srušiti i zadnje rodne barijere na radnom mjestu. Istorija je pokazala da ako želite napredak morate ga sprovesti”, izjavio je za “Global Citizen” Torstajn Viglandson (Thorsteinn Viglundsson), islandski ministar za socijalna pitanja i ravnopravnost.
U odborima kompanija mora biti barem 40% žena

Nakon šokantne korupcije i finansijskog kolapsa 2009. godine, Vlada se potrudila da mnogo više žena dobije visoke pozicije. Osim toga, vlasti su, za razliku od Amerike, krivično gonile osobe odgovorne za finansijsku krizu.
Član 15 Zakona o jednakom statusu i jednakim pravima žena i muškaraca navodi da nijedan odbor javne kompanije ili Vladinog vijeća ili komiteta ne smije imati manje od 40% žena. Ovaj Zakon, takođe, navodi da svaka kompanija koja ima više od 25 zaposlenih mora imati program rodne ravnopravnosti. Ciljevi se pregledavaju svake tri godine.
Najbolja politika roditeljskog odsustva na svijetu

Island ima najbolje politike materinskog/očinskog odsustva na svijetu. Zvanični zakon je kreiran 2000. godine i poznat je kao Islandski zakon o materinskom/očinskom i roditeljskom odsustvu. Izmijenjen je 2006. godine i tada je roditeljsko odsustvo povećano sa šest na devet mjeseci. Vlada pokriva roditeljsko odsustvo za porođaj, usvajanje i hraniteljstvo za sve zaposlene na Islandu, čak i za ljude koji su samozaposleni.
Novopečeni roditelji dobijaju 80% zarađene plate. Roditelji jednako dijele vrijeme odsustva kako bi djeca odrasla uz istu njegu oca i majke, a radna mjesta su uravnotežena. Ova politika je uistinu zlatni standard roditeljskog staranja.
Od predškole do fakulteta djeca uče da je rodna ravnopravnost važna

Nakon što djeca odrastaju provodeći istu količinu vremena uz oba roditelja, ona ne prestaju učiti o rodnoj jednakosti.
Član 23 Zakona o jednakom statusu i jednakim pravima žena i muškaraca nalaže da se o rodnoj ravnopravnosti mora učiti u školama na svim nivoima obrazovanja. To znači da od najranije edukacije do fakulteta (koji je besplatan) svi sportovi, časovi i oblici školovanja moraju uključivati i praktikovati rodnu ravnopravnost. Island nema vremena ni za seksističke knjige ili zadatke.
Zakon navodi sljedeće: “edukativni materijali i udžbenici će biti dizajnirani na način koji ne diskriminiše nijedan spol”. Zbog toga na Islandu nikada nećete vidjeti zadatak u kojima su djevojčice natjerane na izlaske sa dječacima iz razreda i da se od njih traži da zadrže misli za sebe ako se osjećaju debelo, kao što je to bio slučaj u jednoj školi u Juti.
Plaćanje za seks je ilegalno. Striptiz klubovi su ilegalni. Prostitutke su žrtve.

Već decenijama je ilegalno da ljudi na Islandu plaćaju za seks. Razlika je u tome što je 2007. godine Vlada izmijenila Zakon tvrdeći da većina ljudi koji su se okrenuli traženju seksa nemaju drugu opciju ili su ih na to prisiljavale druge osobe. Tako da, umjesto kažnjavanja žrtvi loših okolnosti, koje su često prisiljene na prostituciju, Zakon kažnjava osobe koje plaćaju za seks, kao i treću stranu koja je uključena u sve to.
Na Islandu su 2009. godine iz feminističkih razloga zabranjeni striptiz klubovi. Revidirani zakon nalaže da nijedan posao ne može profitirati od golotinje zaposlenih. Zakon je usvojen uz punu podršku Parlamenta.
“Nije prihvatljivo da žene ili ljudi uopšte budu proizvod koji se prodaje”, izjavila je za WEB portal “Global Citizen” Kolbrun Holdorsdotir (Kolbrún Halldórsdóttir) koja je i predložila zabranu striptiz klubova.
To se odnosi i na javno oglašavanje. Nijedan oglas ne smije omalovažavati bilo koji spol niti se protiviti žestokoj misiji Islanda da se postigne rodna ravnopravnost.
Postoji čarobno Ministarstvo za ravnopravnost polova

Ironično, upozorenje za postizanje rodne ravnopravnosti za nordijske zemlje se uzima zdravo za gotovo.
“Naš najveći izazov je u tome što ravnopravnost uzimamo zdravo za gotovo. Mislimo da je sve zauvijek riješeno i to me brine”, izjavila je za “Global Citizen” Gro Brantlend (Gro Bruntland), prva premijerka Norveške.
Srećom, na Islandu postoji Ministarstvo za ravnpravnost polova. Ta zemlja je kreirala agenciju koja provjerava i balansira napredak u unapređenju jednakosti kao dio revizija Zakona o jednakom statusu i jednakim pravima žena i muškaraca. Agencija uključuje trodijelni Savjet koji čine: Savjet za jednaki status, Žalbena komisija i novi Centar za rodnu ravnopravnost. Ove agencije zajedno istražuju, reklamiraju, zagovaraju i provjeravaju zakone o rodnoj ravnopravnosti. Njihov cilj je da se stvori pravni, kulturološki, istorijski, socijalni i psihosocijalni pristup rodnoj ravnopravnosti.
WEB portal “Global Citizen” i “Chime for Change” sa heštagom #LevelTheLaw vode kampanju za iskorjenjivanje diskirimantornih zakona koji unazađuju djevojčice i žene. Island je postavio visoke standarde, ali je i dokazao da se izmjenama zakona mogu stvoriti jednake mogućnosti. Uključite se i vi u kampanju, potpišite peticiju i omogućite bolju budućnost za sve djevojčice i žene na ovom svijetu.