Jedna od najvećih briga, a ujedno i najveći izazov, jeste ishrana vašeg djeteta. Spremanje domaće hrane za vašu djecu često obezbjeđuje više kalorija od kupovnih jela koja, prema istraživanjima Univerziteta u Britaniji, nemaju dovoljnu količinu kalorija koja je neophodna za razvoj i rast djece. Obroci koji se prave kući često su jeftiniji, a ujedno omogućuju i više eksperimentisanja i kombinovanja namirnica. Zato je moguće da uključite više povrća u obroke koje spremate djeci.
“Djeca rastu brzo, zbog toga im treba više masnoća nego odraslima”, naglašava Šeron Karsters, naučnica iz Škotske. Previše masnoća ipak može predstavljati problem, zato ne treba pretjerivati kako se ne bi prouzrokovali problemi u odrastanju djeteta. Prethodna istraživanja otkrila su da kupovna hrana za bebe obezbjeđuje dovoljan broj kalorija kao majčino mlijeko, ali da postoje varijacije u kvaliteti istih.
Uvođenje kupovne hrane bebama od pola godine pravo je vrijeme za odabir namirnica koje sadrže visoke nutritivne vrijednosti, kako bi se ubrzao i poboljšao rast i razvoj djece. Kako bi uporedili kvalitet kupovnih i domaćih obroka, istraživači su uporedili 278 vrsta kupovne hrane za bebe i preko 400 homemade recepata. Pola navedenih kupovnih je bilo organsko. Došli su do zaključka da je kupovna hrana značajno skuplja od domaće, čak i kad se odbije iznos koji se ulaže u organsku proizvodnju.
Najveći postotak domaćih proizvoda (44%) bio je na bazi povrća, nakon čega slijede jela s mesom, a onda i sa morskim plodovima. Kupovna hrana je, međutim, bila prvenstveno bazirana na mesu, nakon čega slijedi postotak od 35% jela sa dodatkom mesa, a tek onda povrće te morski plodovi. U prosjeku, hrana pripremana kod kuće sadrži veći broj hranjivih sastojaka, jer same odlučujete šta je to što bi se trebalo naći u obroku vašeg djeteta. Obroci spremljeni kod kuće čak prednjače i u broju kalorija, jer se čak 50% više njih nalazi u pripremljenoj hrani, za razliku od kupovne. Prosjek kalorija na sto grama hrane iznosi sto za domaću hranu i šezdeset i sedam za kupovnu.
Priprema obroka kući obezbjeđuje i više soli, ugljenih hidrata i sastojaka koji poboljšavaju kvalitet hrane. Gotovo 30% kupovne hrane ne sadrži minimum preporučenih iznosa neophodnih vitamina, dok je to slučaj sa domaćim obrocima tek 13%. Više od polovine domaćih recepata ima čak više od preporučene doze nutritijenata, dok tek 52% kupovne hrane zadovoljava potrebno. Nutricionistica Ada Garsija, sa Univerziteta u Glasgovu, ističe kako se ne treba slijepo pridržavati ni recepata koje nalazimo, jer često namirnice nemaju izgled i okus kakav se predstavlja.
Važno je da se roditelji informišu i nauče pripremati jela za svoju djecu. Ubrzan tempo življenja ne znači da se treba posegnuti za prvim rješenjem koje se ponudi na policama supermarketa, jer brzo i jednostavno ne znači i kvalitetno. Potrebno je djeci omogućiti otkrivanje što više boja, ukusa i mirisa, kako bi se navikla na njih kasnije. Ako se već odlučite na kupovnu hranu, onda trebate uzeti u obzir da se u njoj ne nalazi dovoljan broj potrebnih sastojaka pa pronađite prikladne alternative koje će nadomjestiti nedostatak neophodnog.
