Prijava
Lola Magazin
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Čitanje: Au pair dadilje – neregulirano tržište rada
Podijeli
Lola MagazinLola Magazin
Font ResizerAa
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Pretraga
  • FEMINIZAM
  • PORODICA
  • ZDRAVLJE
  • ZABAVNIK
  • SEX
  • AKTUELNOSTI
  • ŽIVOT
  • KOLUMNE
  • AUTORKE
Loguj se Prijava
Zaprati Lolu
© 2022 Lola
Lola Magazin > Blog > Uncategorized > Au pair dadilje – neregulirano tržište rada
Uncategorized

Au pair dadilje – neregulirano tržište rada

Redakcija
Objavljeno 18/09/2007 20:55
Redakcija
Podijeli
Podijeli

Od 2008. godine, au pair dadilje izrijekom su isključene iz zakonske definicije “radnika-ca” ili “zaposlenika-ca” – nemaju pravo na minimalac ni zdravstveno osiguranje, ne postoje ograničenja radnog vremena i nemaju zakonsko pravo na odmor i slobodno vrijeme.

U teoriji, au pair je mlada osoba, obično iz drugih zemalja EU, koja u zamjenu za smještaj, hranu i “džeparac” radi 25 do 30 sati brinući se o djeci i obavljajući kućanske poslove, a tretira je se kao članicu obitelji. U praksi, radni i životni uvjeti tih osoba često su daleko od očekivanog. Umjesto mladih žena koje slobodnu godinu provode zabavljajući se u inozemstvu, često se radi o nevidljivim, izrabljivanim, potplaćenim migrantkinjama. Kada tome dodate velik broj nereguliranih posredničkih agencija i visoke stope nezaposlenosti mladih u mnogim zemljama EU iz kojih au pair radnice dolaze, jasno je kako nastaju problemi.

Istraživanje koje sam provela s kolegicom Nicky Busch, pokazalo je da mnoge au pair radnice rade prekovremeno, za vrlo nisku plaću, često u uvjetima koji su daleko ispod standarda. U nedostatku službenih podataka, analizirale smo internetske oglase i utvrdile da au pair radnice trebaju raditi u prosjeku 38,7 sati tjedno (daleko od honorarnog posla). Svaki deseti oglas navodi 50 ili više sati tjedno, a u jednom se traži 80 radnih sati. Prosjčni ponuđeni “džeparac” iznosi 108 funti tjedno, ali iznenađuje kako ne postoji korelacija između radnih sati i ponuđenog iznosa. Neke obitelji nisu ni nudile džeparac, vjerojatno smatrajući besplatno stanovanje dovoljnom naknadom, a neki oglasi nisu ni navodili sobu, tražeći da au pair radnica živi odvojeno ili spava na kauču.

Izvor: Phovoir / Shutterstock.com

Uobičajeno je da oglasi navode dužnosti koje nadilaze “pomoć” u skrbi o djeci i kućanskim poslovima, uključujući kupovinu, čišćenje prozora, brigu o djeci rođaka, konobarenje ili kuhanje za goste, vrtlarenje, nastavu jezika i još mnogo toga. Jedan oglas navodi da au pair radnica treba pomoći u obiteljskom biznisu. Drugi nudi “korištenje konja i kajaka” kao plaću. U zabrinjavajućem broju oglasa očekuje se da au pair radnice rade ono što bi u prošlosti bio posao kvalificirane dadilje, uključujući i skrb za novorođenčad i dojenčad.

Intervjui s au pair radnicama potvrdili su nam da “au pairu” podrazumijeva potplaćeni kućanski rad. Svjedočile su o dugom radnom vremenu, obavezi brige o djeci i konstantno očekivanje da na sebe preuzmu sav teret modernog života.

Mnoge od njih imale su i riječi hvale o obiteljima s kojima su živjele i pozitivna iskustva, ali smo također čule mnoge komentare o tome kako ih se tretira “poput sluškinja”. Na primjer, nekima nije bilo dopušteno pohađati nastavu jezika ili druge aktivnosti, uvijek su bile dežurne, živjele su u neadekvatnom prostoru, čak su dobivale i neadekvatnu hranu. Jedna je sažela poniženje primjerom. Kad je njezina domaćica primijetila da nedostaje voćnog soka iz hladnjaka, rekla joj je: “Ovaj sok je stvarno skup. Želiš li piti sok, reci mi i kupit ću ti jeftiniji”. Toliko o ravnopravnom odnosu.

Dok se, primjerice, vozače Ubera smatra samozaposlenima i zato ostaju bez radničkih prava, au pair se uopće ne definira kao posao. Smatraju se da radnice “pomažu” svojim domaćinskim obiteljima i sudjeluju u kulturnoj razmjeni, te ih se ne smatra radnom snagom, bez obzira na to koliko sati radile ili koliko je posao koji obavljaju težak. Kada živite sa svojim poslodavcima, pregovaranje o boljim uvjetima – makar i o boljem voćnom soku – nije lako.

Iako mogućnost smanjenja broja au pair radnica nakon Brexita podiže svijest o njihovoj važnosti, trebamo zastati i razmisliti zašto se toliko obitelji oslanja na nereguliranu, nesigurnu i često eksploatiranu skupinu radnica. Britansko udruženje au pair agencija objavila je nove smjernice za au par radnice i poslodavce. Usvajanje i provedba najmanje je što bi vlada trebala učiniti. No, veći bi korak bio prepoznavanje brige o djeci i kućanskog rada kao pravog radnog mjesta.

TAGOVANO:au pair,dadilja,izrabljivanje,odgoj djece
Podijeli članak
Twitter Email Kopiraj link Štampaj
Prethodni članak Umjetnik koji stvara jedinstvene murale posvećene djetinjstvu
Sledeći članak Koliko nam vremena treba da se opustimo u novoj vezi?
Poziv majkama koje doje, postanite donor humanog mlijeka!

Na UKC -u Banja Luka, sa radom je uveliko počela Banka humanog…

3 min za čitanje
Porodica, brak i žene: Zašto majke moraju „na sve da misle“

Organizovanje igre sa drugarima ili zakazivanje medicinskog pregleda za decu. Smišljanje kako…

14 min za čitanje
Sedam savjeta za ublažavanje simptoma peludne alergije bez lijekova

Što manje peluda dospije do vaših očiju i nosa, logično, tim bolje.…

3 min za čitanje
Oči vas mogu upozoriti da imate previsok kolesterol

Znakovi upozorenja često izostanu pa treba redovito provjeravati razinu kolesterola. Ako imate…

3 min za čitanje
Lola Magazin
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja
  • Kontakt
  • Impressum
  • Prava korišćenja

© Prava zadržava Lola Magazin

Pozdrav od Lole!

Prijavi se ako možeš