Naime, za desetomjesečnu Sofiju, koja ima tumor na desnom oku i zbog kojeg bi mogla da potpuno ostane bez vida, Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu je za liječenje u Švajcarskoj ranije uplatio 42.000 franaka (70 odsto ukupnih troškova, dok je 30 odsto troškova liječenja, odnosno 18.000 franaka, uplatio Fond zdravstvenog osiguranja RS). Ona je uspješno operisana na klinici u Lozani i dobro se osjeća, kako je za RTRS potvrdila njena tetka Nataša Radovanović.
Takođe, za liječenje jednogodišnjeg Aleksandra, koji boluje od agresivnog tumora na malom mozgu, u Njemačkoj, na klinici u Minhenu, iz Fonda solidarnosti će sukcesivno biti plaćano liječenje, u skladu sa fazama i na osnovu ispostavljenih računa.
Pravilnik o načinu, postupku, obliku i obimu korišćenja sredstava Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje djece u inostranstvu je prethodno objavljen u Službenom glasniku RS, a njime su jasno definisane sve procedure koje je neophodno ispuniti da bi sredstva Fonda bila odobrena.
“Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu osnovan je s namjerom da se omogući dijagnostika i liječenje djeci do 18 godina kojoj to nije moguće pružiti u zdravstvenim ustanovama u RS, niti u zdravstvenim ustanovama izvan RS sa kojima Fond zdravstvenog osiguranja RS ima potpisan ugovor”, podsjetili su iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS, koji je preuzeo svu logostiku za rad Fonda solidarnosti.
Iz FZO ističu da postupak koji vodi ka odobrenju sredstava iz Fonda solidarnosti podrazumijeva da bolnice predlažu više zdravstvenih ustanova u kojima je oboljelom djetetu moguće hitno pružiti adekvatnu pomoć, kao i iznos koji je za to neophodno izdvojiti, a taj prijedlog zajedno sa kompletnom medicinskom dokumentacijom, roditelj ili drugi zakonski zastupnik oboljelog djeteta dostavlja Fondu solidarnosti u zahtjevu za odobravanje sredstava.
Komisija za dodjelu sredstava potom razmatra dostavljenu dokumentaciju i donosi stručni nalaz, ocjenu i mišljenje, kao i prijedlog o dodjeli sredstava. Zatim sve to ide pred Upravni odbor (UO) Fonda solidarnosti, odnosno na razmatranje i davanje saglasnosti. UO dalje daje/odbija saglasnost na dostavljeni prijedlog, a direktor na osnovu saglasnosti UO donosi konačno rješenje o dodjeli sredstava.
Sredstva se u Fond solidarnosti slivaju iz republičkog i lokalnog budžeta, ali i pet odsto od svakog kupljenog službenog automobila budžetskih korisnika. Tako su plate u RS od januara umanjenje za 0,25 odsto, što je u prosjeku 2 marke, koliko je preusmjereno u Fond, koji je ustanovljen na osnovu Zakona o Fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje djece u inostranstvu, a njegova primjena je počela od 1. januara. Ipak, oni koji ne žele da im se odbija novac od plate, mogu da pošalju dopis Fondu i biće izuzeti.
“Za takve stavke nikad ne žalim da dam novac, jer roditeljima koji se bore da spasu život svog djeteta, a to najčešće ne mogu sami, pomoć dobrih ljudi je uvijek bila jedina nada. Mnogo puta smo pokazali solidarnost i zaista podržavam ovaj zvanični, sistemski vid prikupljanja sredstava za oboljelu djecu. Nisu to neke velike pare, za pojedinca, ali samo tako udruženi možemo skupiti dovoljno novca za one kojima je neophodan”, kazala je za naš magazin jedna mama.
Unazad nekoliko godina, u više navrata su bile pokrenute humanitarne akcije s ciljem prikupljanja novca neophodnog za odlazak nekog djeteta na liječenje u inostranstvo. Sjetimo se samo akcije pokrenute za spas male Sofije Mićević iz Banjaluke, koja je ujedinila cijeli region. Građani su uvijek bili ti koji su nesebično davali, ali i javno pitali kada će zaživjeti institucionalan način prikupljanja novca u te svrhe, kakav je poznat u mnogim zemljama, i do kada će građani da spasavaju bolesnu djecu, umjesto da se time pozabavi viši nivo.
Inače, Federalni fond solidarnosti je počeo sa radom 01. jula 2002. godine.
