Gen koji prenosi inteligenciju s generacije na generaciju dolazi iz majčinog X hromozoma. Budući da očevi mogu dati ili X ili Y hromozom jajnoj ćeliji iz koje se formira fetus, njihove šanse da djetetu prenesu inteligenciju, za koju je otkriveno da dolazi iz gena X hromozoma, su već umanjene. Ako i prenesu X hromozom kada dobiju kćerku on nema nikakvog efekta na njenu intelgenciju.
Sa druge strane, žene imaju dva X hromozoma više i uvijek ga prenesu svojoj djeci čime se povećavaju šanse za uticaj na intelektualne sposobnosti koju će kćerke i sinovi imati. Naučnici su otkrili da geni za inteligenciju na ženskom X hromozomu rade na razvoju inteligencije djeteta.
Ovo otkriće pobija popularno vjerovanje da oba roditelja imaju isti uticaj na to kakva će njihova djeca biti. Naučnici su otkrili da očevi geni koji doprinose naprednim kognitivnim funkcijama mogu biti automatski deaktivirani dok se majčini geni aktiviraju i utiču na kognitivni razvoj.
Inteligencija nije jedina osobina koju više određuje jedan roditelj. Geni za osobinu koju nasljeđujete od oca se deaktiviraju kada je određuje majka. Isto tako, majčinski geni za osobinu se deaktiviraju kada su očevi geni oni koji je određuju.
Vjeruje se da geni koji određuju inteligenciju pripadaju specijalnoj kategoriji „uslovnih gena“ za koje se smatra da utiču na osobinu koju kodiraju samo kada dolaze od majke ili oca u određenim slučajevima. Način na koji to funkcioniše je veoma zanimljiv.
Svako dobija dva od svakog hromozoma – 23 od oca i 23 od majke, što znači ukupno 46. Ti dupli geni mogu imati ili slične ili konfliktne osobe kodirane u sebi zbog čega ćete se zapitati zašto ljudi čiji otac ima plave, a majka smeđe oči nemaju jedno plavo i jedno smeđe oko.
[Ruby_related heading="Preporučeno" total=3 layout=6 offset=3]
Razlog zbog kojeg ljudi nemaju uvijek suprotne osobine pomiješane u sebi je taj što svaka ćelija isključuje većinu jednih hromozoma koje dobijaju od bilo kojeg roditelja. Naučnici vjeruju da mogu da predvide koji se hromozomi najviše isključuju u slučaju duplog X hromozoma kod žena, a to je muški X hromozom.
Da li to znači da očevi nemaju nikakvog uticaja na inteligenciju svoje djece ili potomaka? Odgovor je ne. Žene mogu da prenesu ili X hromozom koje su naslijedile od svoje majke ili svog oca. To znači da očevi imaju priliku da indirektno prenesu inteligenciju unucima preko svoje kćerke.
Istraživanje o genomskom uslovljavanju i razvoju mozga su 1984. godine radili naučnici sa Kembridža. Fascinantno je da su već tada došli do zaključka da na razvoj moždanih centara mnogo više utiču majčinski nego očevi geni.
Istraživanja na laboratorijskim miševima koji su genetski modifikovani su pokazala da su oni kojima je dato više majčinskih geni razvili veće mozgove i glave, ali su imali manja tijela. Suprotni efekat je otkriven kod miševa koji su dobili veću dozu očevih gena – imali su veća tijela, ali manje glave i mozgove.
Jedno od otkrića do koje su istraživači došli bilo je i to da su postojale ćelije preko šest različitih dijelova mišjih mozgova koje su u sebi imale ili majčinske ili očeve gene i regulisale su različite kognitivne funkcije u genetski modifikovanim miševima.
Ono što su ustanovili je bilo fascinantno – ćelije koje su imale aktivirane očeve gene su pronađene u limbičkom sistemu i povezane su sa funkcijama koje uključuju seks, hranu i agresivnost. Istraživači su se iznenadili kada su otkrili da očevih gena nema u cerebralnom korteksu koji je centar mentalnih procesa kao što su razmišljanje, jezik, rezonovanje i planiranje.
Istraživači iz Glazgova su pokušali da otkriju da li se iste stvari mogu pronaći i kod ljudi. Od 1994. godine su intervjuisali više od 12.686 mladih ljudi uzrasta od 14 do 22 godine i došli do zaključka da je IQ njihovih majki i dalje bio najkonzistentniji predskazivač inteligencije djece.
Iako je genetika predstavljena kao primarni određivač ljudskih karatkeristika, nema nikakve sumnje da i način podizanja djeteta mnogo utiče na razvoj inteligencije. Na Univerzitetu u Vašingotnu je utvrđeno da su djeca koja su imala majčinu emotivnu podršku i ispunjenje svojih intelektualnih i razvojnih zahtjeva imala 10% bolje rezultate od djece čije su mame bile emotivno udaljene od njih.
Uticaj nasljeđivanja se ne može poreći, iako vjerovatno čini 40 od 60 % inteligencije čovjeka, što očevima daju priliku da odahnu jer oni i dalje imaju šansu da utiču na to da njihova djeca budu pametna poput njih.