Ženke obično sarađuju kako bi ulovile plijen i formiraju jaslice u kojima se brinu o mladuncima. Zahvaljujući njihovom timskom radu imaju dovoljno hrane i mnogo lavića uspije preživjeti i odrasti.
No, status lavica je sušta suprotnost položaju žena u ljudskim društvima koja žive pored lavova u Nacionalnom rezervatu “Samburu” u Keniji. Tamo žene ne ohrabruju da preuzmu kontrolu, djelimično zbog toga što u njihovoj kulturi dominiraju muškarci. Šta bi se desilo ako bi ljudi od lavova i počeli dopuštati ženama da donose više odluka? Odgovor na to pitanje su pokušali da otkriju u kenijskoj organizaciji za očuvanje lavova “Ewaso Lions”.
Ta organizacija pomaže lokalnim zajednicama u pronalaženju načina da koegzistiraju sa divljim životinjama. To je veoma važno zato što su za lavove najveća prijetnja ljudi. Budući da neki Samburu lavovi žive izvan zaštićenih područja, često se susreću sa stokom tog naroda. Da bi se osvetili lavovima zato što im ubijaju stoku, Samburu narod ponekad krene u lov na njih.
Projekat “Mama Simba” je pokrenut kada su lokalne žene došle u organizaciju “Ewaso Lions” i tražile da se edukuju. Mama Simba na njihovom jeziku Maa znači “Majka lavova”.
“Žene su vidjele da su ratnici u njihovoj zajednici angažovani na očuvanju kroz jedan od projekata organizacije ‘Ewaso Lions’. Odlučno su tvrdile da bi i one bile jednako dobre kada bi im se pružila prilika”, objasnila je za “BBC” Heder Gurd (Heather Gurd), menadžerka za očuvanje u organizaciji “Ewaso Lions”.
Samburu žene ustvari provode mnogo vremena u divljini – skupljaju drva za vatru, donose vodu i paze na stoku. To znači da su se često susretale sa životinjama kao što su lavovi. No, prije projekta “Mama Simba” rijetko kad su učestvovale u razgovoru o aktivnostima. Danas u organizaciji “Ewaso Lions” uče da čitaju, pišu, računaju, ali i kako da sačuvaju divlje životinje. Osim toga, uče da prave stvari od perlica kako njihov prihod ne bi zavisio samo od stoke.
Projekat “Mama Simba” je lansiran 2013. godine i otada je više od 300 žena prošlo kroz taj program. Grupa od 19 žena se trudi da sve više njih čuje za projekat.
“Osnaživanje znači da je ženama pružena šansa da vode, kao i muškarci”, izjavila je za “BBC” Ntomuson Lelengeju, koja pohađa program, a njena kolegica Noldonojo Letabare (Noldonyo Letabare) je dodala: “Žene i muškarci sada dobijaju jednake prilike u smislu podjele resursa”.
Pored toga što ovaj projekat koristi ženama, on bi trebalo da pomogne i lavovima. Da bi se to postiglo, žene uče kako da bolje zaštite svoju stoku od predatora, ali i da identifikuju tragove tih mesojeda i obavijeste organizaciju “Ewaso Lions” kad vide lavove ili primjete da je došlo do neke druge vrste konflikta.
Možda je još uvijek prerano reći da li lavovi imaju koristi od projekta “Mama Simba”. No, jedno je sigurno – stav ljudi prema tim životinjama je pozitivniji nego ikad.
“Program ‘Mama Simba’ me je promijenio. Danas ne mogu da prihvatim činjenicu da ljudi ubijaju lavove”, izjavila je Nomuson, a Noldonojo dodala: “Otkad učestvujem u ovom programu naučila sam da volim lavove, što ranije nije bio slučaj”.
Šivani Bala (Shivani Bhalla), izvršna direktorica organizacije “Ewaso Lions”, naglašava da je primjetna velika promjena – žene su pune samopouzdanja i entuzijazma.
“Nekada su bile veoma tihe i stidljive i nikada nisu govorile na sastancima zajednice ili o divljim životinjama. Danas su veoma glasne po pitanju očuvanja”, izjavila je ona za “BBC”.
