Treba li djecu tući ili ne ? To pitanje već decenijama izaziva rasprave među roditeljima širom svijeta. Mame i tate sami donose odluke o tome na koji način će disciplinovati svoju djecu, ali nedavno istraživanje određenih metoda rađeno na Univerzitetu u Michiganu je otkrilo da bi one mogle imati trajne posljedice. Na primjer, ukoliko tučete svoju djecu to može jako loše uticati na njihovo mentalno zdravlje kada odrastu.
Ovo istraživanje je pokazalo da tip nasilja uključen u batine može dovesti do depresije, pokušaja samoubistva, problema sa alkoholom ili drogama kada djeca odrastu.
Profesor Andrew Grogan – Kaylor i profesorica Shawna Lee sa Univerziteta u Michiganu radili su na ovom istraživanju i objašnjavaju da se batine mogu porediti sa drugim oblicima zlostavljanja i zato se može podići svijest o šteti koju to može da nanese. Za ovo istraživanje “Science Daily” je batine definisao kao “korištenje fizičke sile sa namjerom da dijete osjeti bol, ali ne i povredu, kako bi se ispravilo ili kontrolisalo ponašanje mlade osobe”. Istraživači su uočili vezu između fizičkog zlostavljanja i batina zato što se i kod jednog i kod drugog upotrebljava sila i nanosi bol, a izazivaju slične probleme sa mentalnim zdravljem. Zbog svega toga postavlja se pitanje da li bi se batine trebale klasifikovati kao nepovoljno iskustvo u djetinjstvu – kategoriju u koju spadaju zlostavljanje, zapostavljanje, razvod i ostala traumatična dešavanja u životu djeteta?
Istraživači su pregledali podatke od više od 8300 ljudi starosne dobi od 19 do 97 godina. Učesnici su sami podnosili izvještaje za potrebe drugog istraživanja CDC – Kaiser ACE i to za vrijeme rutinskih pregleda. Odgovarali su na pitanja koliko često su ih kao djecu tukli, kakav je bio njihov život kod kuće i da li su zabilježeni incidenti zlostavljanja – kako fizičkog (guranje, grubo hvatanje i šamaranje) tako i emotivnog (vrijeđanje ili psovanje). Kako navodi „The Kansas City Star“ skoro 55 % učesnika je prijavilo batine kao disciplinsku mjeru u djetinjstvu, a među njima je najviše bilo muškaraca i pripadnika manjina (osim Azijaca). Istraživanje je pokazalo da su ljudi koji su dobijali batine u djetinjstvu izloženi većem riziku od depresije i drugih problema sa mentalnim zdravljem. Profesorica Lee je objasnila da se zbog svega toga strogo roditeljstvo treba spriječiti, a to se može postići promovisanjem roditeljskih programa dizajniranih da spriječe rane neprilike i srodne faktore rizika. Prevencija bi trebala biti kritički pravac kojim trebaju krenuti inicijative javnog zdravstva.
Ovo nije prvo istraživanje koje je pokazalo da batine imaju štetan uticaj na dječije metalno zdravlje. U saradnji sa profesorom Grogan – Kaylorom psihologinja Elizabeth Gershoff je sprovela analizu meta podataka o batinama koje je dobilo oko 161 000 djece tokom 50 godina. Ta analiza je batine povezala sa negativnim ishodima kao što su povećana agresivnost, antisocijalno ponašanje i problemi sa mentalnim zdravljem i ponašanjem.
Iako je dobro poznato koliko su batine štetne, to je i dalje uobičajena disciplinska mjera u Americi. Istraživački centar „Pew“ je 2015. godine ustanovio da 45% roditelja u Americi tuče svoju djecu. Da stvar bude još gora, „Chicago Tribune“ je objavio da se 80% djece širom svijeta disciplinuje primjenom fizičke sile. Psihologinja Gershoff je za „Vox“ objasnila da je ta disciplinska mjera toliko rasprostranjena vjerovatno zbog religijskih vjerovanja, pogrešnog shvatanja uspjeha nastalog trenutnom dječijom reakcijom (plakanjem) ili roditelja koji su i sami u djetinjstvu dobijali batine. Ona je takođe dodala da batine uče djecu da pribjegavaju nasilju kako bi postigli ono što žele.
Iako se možda posmatra kao blaži oblik nasilja, batine jesu oblik nasilja. Nasilje mijenja vezu. Mijenja dinamiku moći i objašnjava djeci da imaju moć ako nekog udare. Analiza psihologinje Gershoff otkriva da batine nisu efikasna disciplinska mjera, pa zašto se onda mučite? Ne postoji savršen način za disciplinovanje djece, ali učenje o tome kako određene metode utiču na njihovu sadašnjost i budućnost su nešto o čemu vrijedi razmišljati i razgovarati.
Izvor: Romper
