Rezultati uopšte nisu dobri – UN upozorava na to da su žene siromašnije, gladnije i više diskriminisane nego muškarci.
Siromaštvo
U izvještaju se navodi da 122 žene u dobi od 25 do 34 godine živi u ekstremnoj neimaštini u odnosu na 100 muškaraca u toj starosnoj grupi. Procenat žena koje žive u siromašnim domaćinstvima kreće se oko 12,8%. Kod muškaraca ta brojka iznosi 12,3%. To znači da se pet miliona više žena bori sa neimaštinom.
Autori izvještaja ističu da je ženama teže da izbjegnu siromaštvo zato što imaju manji pristup poslovima i ekonomskim prilikama. U mnogim mjestima zakoni onemogućavaju ženama da naslijede bogatstvo, posjeduju zemlju ili dobiju kredit. Čak i kada se zaposle, često su manje plaćene. Pored toga, žene imaju manje vremena za posao zato što obavljaju i disproporcionalni dio kućnih poslova i brige o djeci.
Nedostatak hrane
U dvije trećine zemalja žene mnogo više pogađa nedostatak hrane. Kada nastupi kriza, one će vjerovatno više gladovati od muškaraca. To je najviše vidljivo u podsaharskoj Africi, mada je ovo problem sa kojim se bore žene širom svijeta.
Smrt majki
Smrt majki je i dalje veliki problem. Godine 2015. u svijetu je umrlo 303.000 žena zbog komplikacija sa trudnoćom. Najviše su ugrožene žene sa malim prihodima. Skoro dvije trećine njih je bilo iz podsaharske Afrike, no sa tim problemom se suočava i Amerika – ona je jedina razvijena zemlja u kojoj je taj broj u porastu.
Fizičko ili seksualno nasilje
Prema navodima UN-a, jedna od pet žena i djevojaka u dobi od 15 do 49 godina je prijavila da ju je u proteklih 12 mjeseci fizički ili seksualno zlostavljao intimni partner. Autori izvještaja su pregledali nacionalne zakone iz cijelog svijeta i otkrili da se žene više suočavaju sa legalizovanom diskriminacijom.
Poboljšanja
No, treba naglasiti da ima i dosta pozitivnih stvari. Širom svijeta više žena nego ikad pohađa školu i duže ostaju u njoj. Godine 2015. u svijetu se 90,3% djevojčica upisalo u osnovnu školu, što je bolje nego 2000, kada je taj broj iznosio 82,2%. U osnovnu školu je 2015. godine bilo upisano 91,9% dječaka. I pored toga, u izvještaju se procjenjuje da oko 15 miliona djevojčica nikada neće naučiti da čita i piše.
To je najveći izazov u zemljama poput Afrike gdje se 48,1% adolescentkinja i 25,7% djevojčica ne šalje u školu. Sa druge strane, u školu ne ide 43,6% adolescenata i 21,7% dječaka.
Jedno od pitanja sa kojim se škole moraju pozabaviti jeste i to da se obezbjede adekvatni sanitetski uslovi za djevojke koje imaju menstruaciju.
“Novi podaci i analize iz ovog izvještaja naglašavaju da, ukoliko se napredak po pitanju rodne ravnopravnosti značajno ne ubrza globalna zajednica neće moći održati svoje obećanje. Ovo je hitan poziv za akciju i izvještaj preporučuje uputstva koja treba slijediti”, objasnila je Fumzil Mlambo Nguka (Phumzile Mlambo-Ngcuka), izvršna direktorica UN žena.
Kompletan izvještaj “Pretvaranje obećanja u djela: Rodna ravnopravnost u 2030. agendi za održivi razvoj” možete pročitati na WEB stranici UN žena.
