Vijekovima su članovi porodice brinuli o trudnicama, kako za vrijeme trudnoće, tako i tokom porođaja.
Karmen Mohika ističe da je njena baka skoro svu svoju djecu rodila kod kuće u Dominikanskoj Republici, uz pomoć babice. Kada je Karmenina mama bila trudna, njena majka joj je kuvala, a sestre su je stalno posjećivale da vide da li je dobro. Karmenina majka nije bila sama ni kada je došlo vrijeme da se beba rodi. S njom je bila njena najstarija sestra, pomagala joj da izdrži svaki trud sve dok spretne babičine ruke nisu dočekale malenu Karmen.
Nekada su se i žene u Americi oslanjale na pomoć babica pri porođaju. Prema podacima Međunarodnog centra za tradicionalnu trudnoću na početku 20. vijeka, 50% beba rađalo se uz pomoć babica. Pojavom rađanja u bolnici tokom 1900-ih godina sve se to promijenilo i proizvelo istorijsku amneziju. Zbog namjerne propagande protiv “babica tamne boje kože”, žene su bile ubijeđene u to da one nisu bile sposobne da im pruže brigu koju su im vijekovima prije toga obezbjeđivale.
U današnje vrijeme većina žena u Americi rađa u bolnici, uz pomoć doktora. Godine 2015. u bolnicama je obavljeno 98.5% porođaja. Sertifikovane medicinske sestre babice ili sertifikovane babice su prisustvovale na samo 8.1% tih porođaja.
No, sve više žena bijele boje kože odlučuje da svoju djecu rodi kod kuće ili u centru za rađanje.
“Kao sertifikovana profesionalna babica i obučena pomoćnica ja im čestitam što su izabrale ono što je za njih najbolje. No, kao aktivistkinja shvatam da ovaj podatak samo potvrđuje ono što znam da je istina – marginalizovane žene i pojedinci u Americi nemaju pravedan pristup opcijama koje ne uključuju porođaj u bolnici”, izjavila je Karmen za magazin “The Lily”.
Ona je naglasila da pokret za prirodni porođaj traži načine kako bi se smanjio mortalitet majci u Americi, te da majke tamne boje kože u toj zemlji umiru tri-četiri puta više od bjelkinja. Jedno od rješenja su upravo babice i njihove pomoćnice. No, ženama tamne boje kože i drugima koje su marginalizovane (imigrantkinje, žene sa malim prihodima ili pripadnice manjina) je mnogo teže doći do njihovih usluga.
Barijere sa kojima se suočavaju marginalizovane trudnice
Prema Zakonu o pristupačnoj njezi iz 2014. godine zdravstveno osiguranje je postalo obavezno za trudnoću, trudove, porođaj i brigu o novorođenčetu. No, kada je riječ o porođajima kod kuće, osiguravajuće kompanije imaju različite polise. Za marginalizovane pojedince adekvatna njega se karakteriše, ne samo po kvalitetu i kvantitetu, već i po kulturno relevantnom provajderu zdravstvene njege. Marginalizovane žene vjerovatno imaju male prihode i zbog toga su veće šanse da nemaju osiguranje. Pored toga, bolnice i klinike u siromašnim zajednicama su često pretrpane i nemaju dovoljno osoblja. Upravo manjak osoblja može stvoriti pritisak zbog toga što je teško ili nemoguće pacijentima obezbijediti kvalitetnu njegu.
Treba uzeti u obzir još jednu barijeru, a to je sistemski rasizam. Implicitne predrasude utiču na način na koji se marginalizovani ljudi tretiraju kada zatraže zdravstvenu njegu.
Prevazilaženje tih barijera vodi do boljih rezultata porođaja
Istraživanje je pokazalo da integracija babica u zdravstveni sistem doprinosi poboljšanim rezultatima porođaja. Za babice se vezuje manja stopa prerano rođenih beba i manje je vjerovatno da će one izvršiti carski rez. Povećani pristup tim uslugama bi smanjio komplikacije u trudnoći.
Istraživanja su pokazala da će većina žena koje imaju konstantnu podršku za vrijeme trudova spontano roditi prirodnim putem i da je manje vjerovatno da će im trebati intervencije. Iako je sve to ponekad potrebno da bi se zaštitili majka i dijete, Karmen naglašava da manje intervencija može smanjiti smrtnost. Osim toga, ona naglašava da će babičina pomoćnica dati sve od sebe da porodilja dobije potrebnu njegu.
Prednosti porođaja kod kuće
Ako se uzme u obzir dugačka istorija eksperimentisanja i prošle/sadašnje traume kroz koje su pojavom modernog američkog medicinskog sistema prolazile afro-američke i marginalizovane žene, porođaj kod kuće može pružiti psihološko sigurno okruženje koje može biti manje traumatično. Na taj način marginalizovane žene se povezuju sa svojim kulturnim i etničkim nasljeđem, te više vjeruju u same sebe i svoja tijela. One postaju aktivne učesnice u njezi koja im se pruža. Ukoliko je zbog već postojećih ili tek razvijenih medicinskih uslova za ženu sigurnije da se porodi u bolnici, saradnja babica i specijalizovanih medicinskih stručnjaka može doprinijeti emotivnom i mentalnom zdravlju porodilje, a istovremeno joj se ne ugrožava sigurnost.
Resursi i rješenja
Postoje rješenja za zdravstvenu krizu majki i mnoge babice i njihove pomoćnice se javljaju na poziv da se promijene sistemska pitanja u procesu rađanja. Iako se marginalizovane žene suočavaju sa određenim barijerama u pristupu ovoj vrsti njege Karmen vjeruje da ih one mogu prevazići sa pravim smjernicama i informacijama.
- U Njujorku postoje organizacije koje su posvećene tome da pomognu ženama u potrazi za babičinim pomoćnicama koje će im pružiti potrebnu njegu.
- Ako želite da rodite kod kuće jedna od prepreka može biti i osiguranje. Konsultujte se sa babicama, vidite kakve su njihove opcije (planovi plaćanja i pregovaranje za kompenzaciju).
- Informišite se na časovima za trudnice. Tu ćete dobiti mnogo korisnih savjeta o tome kako da se suočite sa porođajem, sa ili bez lijekova.
- Pronađite podršku na mjestima poput kozmetičkih salona, dnevnih centara, škola, crkvi i online zajednica.
