Tokom treće godine studija honorarno radi kao voditelj i prezenter vremenske prognoze na Face TV za emisije Centralni Dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem i jutarnji program Uzbuđenje. Od aprila 2021. godine prelazi na nacionalnu televiziju kao zaposlenik na puno radno vrijeme na Novoj BH gdje obnaša funkciju meteorologa, urednika i prezentera vremenske prognoze.
U junu 2022. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva dodjeljuje mu prestižnu Chevening stipendiju kao jednom od 1500 uspješnih kandidata od preko 60.000 aplikanata širom svijeta za jednogodišnji master studij meteorologije i klimatologije na Univerzitetu u Readingu. U martu 2023. godine, na poziv generalnog direktora u prognoznom sektoru, Dr. Floriana Pappenbergera, ima priliku raditi praksu kao dnevni analitičar u ovoj međuvladinoj i međunarodnoj korporaciji, analizirajući poplave u Turskoj i snažne olujne sisteme u Francuskoj. U maju 2023. završio je trening za prognozu vremena Britanske meteorološke službe (Met Office), a potom i EUMETRAIN trening u prognoziranju toplotnih valova i suša u organizaciji EUMETSAT-a. Disertaciju na temu “Četiri najsnažnija vala vrućine u UK – 1976, 2003, 2018, 2022“ pod mentorstvom IPCC eksperta, Dr. Richarda Allana, predat će u narednih 15 do 20 dana.
Vi ste jedan od meteorologa kojem gotovo cijela nacija vjeruje. Vaše vremenske prognoze su izuzetno precizne. Kažite nam koje izvore koristite za izradu svojih prognoza?
Preporučeno
– Za konstrukciju prognoze vremena koristim obično više meteoroloških izračuna koje uzimaju u obzir veliki broj parametara, kao što su vlažnost zraka, temperatura duž atmosferskog stuba, vjetar, zračni pritisak, konvektivni parametri, itd. Iako te karte postoje već kao gotovi produkti, pomoću dostupnih GRIB i netCDF4 podataka preuzimam izračune modela i podešavam ih na svoj način vlastitim vizualizacijama u Pythonu kako bih mogao razlučiti neke detalje koje ne mogu uvijek izvaditi iz gotovih, drugih vizuala. Tako da se i tu trudim biti nezavisan koliko god je moguće i koristiti svoje vizualizacije. Osim toga, tu je i intuicija, prijašnje iskustvo, ali i zaključci koji se deriviraju iza pozadine određenih varijabli na osnovu kojih zaključujem širu sliku koju bih vjerovatno propustio da nisam ušao u detaljniju analizu – kaže nam Sladić na početku razgovora za “Lola” magazin.
Na koga se ugledate u području meteorologije?
– Moj veliki uzor je Dunja Mazzocco Drvar, ugledna hrvatska meteorologinja koja mi je u velikoj mjeri ponudila potrebno znanje, ali i podršku onda kada drugi su sumnjali u moje sposobnosti. U zadnje vrijeme, tu je i iskusni i briljantni Dr. Bojan Lipovšćak s kojim rado diskutujem oko detalja prognoze vremena, pogotovo na srednjoročne i duge staze. Tu je i Dr. Vlado Spiridonov koji mi je uveo u naučni svijet i pružio dodatnu podršku prije mog odlaska na Reading. Ne zaboravimo Željka Majstorovića koji je svakako i bez dvojbe dosta olakšao korisnim savjetima meni kao jedanaestogodišnjaku koji je tada znao da želi biti meteorolog.
Kako pratite najnovija dostignuća u meteorologiji?
– Većinom naučna literatura, seminari, formalne, ali i neformalne diskusije. Komunikacija i networking su i ovdje ključni. Često se nađe u takvim karikama osoba koja vas može dodatno „nahraniti“ novim i kvalitetnim informacijama. Tada je bitno da se samo usudimo pitati kako i šta trebamo raditi. Doticaj s ljudima povećava i priliku da budete primjećeni u industriji.
Koju vrstu vremena najviše volite prognozirati? Zašto?
– Ljetne toplotne valove nad Evropom. Razlog tome je što su moje polje interesovanja orijentisana na analizu hazarda, u prvom redu evropskih toplotnih valova te prognoziranje poplava. Sama činjenica da mi je to i tema magistarskog rada u kojoj sam ostao nebrojeno puta iznenađen kompleksnim rezultatima, ispunjava me sva ta impresija, ali me istovremeno i zabrinjava, da su sve učestaliji, jači i dugotrajniji.
Kada biste morali izabrati jednu vrstu vremenske pojave koju biste proučavali do kraja života, koja bi to bila i zašto?
– Toplotni valovi. Upravo zbog činjenice što su postali češći, jači i dugotrajniji.
Šta biste učinili da ste napravili prognozu koja se pokazala netačnom?
– Nijedna prognoza nije 100% tačna. Zna se – da je prognoza 100% tačna, zvala bi se dijagnoza. Svjestan sam da prognoza neće uvijek slijediti očekivan razvoj vremena. 01.07.2018. godine sam se u eter izvinuo na Face TV kada je naizgled pretežno sunčan dan završio konstantnim lokalnim pljuskovima i grmljavinom koji su tad bili skoncentrirani usko oko Sarajeva. Izuzetno sam samokritičan prema sebi i ukoliko procijenim da je postojao propust s moje strane, iznijet ću svoje obrazloženje i izvinjenje.
Koliko dobro podnosite kritike?
– Većinom dobro. Pogotovo ako znam da dolaze od ljudi koji su i školovaniji i znanjem potkovaniji od mene. Tad znam da mi žele dobro i rado ih saslušam. Teško kritiku podnesem samo od onih koji žele da nešto kažu, a nemaju argumenata da pruže elaborat. Argumenti i činjenice prihvatam, paušalne procjene ne.
Šta je najzahtjevnije u poslu meteorologa?
– Sama kompleksnost atmosfere je već sama po sebi otežavajući faktor za meteorologa. Njena nepredvidivost, dinamičnost, nekad i snaga – sve su to faktori koji nas ostave bez teksta. A tad morate dati 101% sebe da biste razumjeli pozadinu što je to, recimo, zakočilo u mjestu jedan sistem ili zašto se fronta nije premjestila u skladu s očekivanjima. Dubinska analiza je ključna, ali to iziskuje dosta vremena i energije.
Kažite nam nešto više o našem lokalnom vremenu?
– Nažalost, i dalje će biti grmljavinskih nepogoda, sve do početka nove radne sedmice, pogotovo na sjeveru zemlje koji se kasnije šire i do istočnih područja Bosne. Zatim, od ponedjeljka pa sve do srijede povratak vrućina, pa ponovo govorimo o temperaturama zraka od 35 do 40 °C, lokalno u Hercegovini do 42 °C. A kako sad stvari stoje, koncem jula i početkom augusta izgledna je nova promjena vremena i povratak u okvir prosječnih vrijednosti za posljednji mjesec klimatološkog ljeta.
Vi ste Vaše studije produžili u Velikoj Britaniji, no kažite nam planove nakon studija. Vraćate li se u svoju domovinu?
– Studij koji radim ovdje u većini europskih zemalja traje dvije godine. U Velikoj Britaniji završavam ga za 11 zaista intenzivnih mjeseci. Ali vrijedi svakog minuta uloženog rada. Što se tiče povratka, još uvijek ne znam kada se vraćam u svoju domovinu. Sve zavisi od trenutka kad dobijem ocjenu svog master rada, za koji se nadam da će rezultirati Distinction ocjenom (ocjenom najvećeg ranga).
Ko je Nedim kad nije meteorolog? Ko čini Vaš svijet i ko su ljudi koji Vas okružuju?
– Nema bitnije razlike u Nedimu privatno i poslovno. Nekako, ta razlika je minimalna. Moje oči su većinu vremena usmjerene prema oblacima i nebu, tako da meteorologija ne izlazi iz mene ni kad sam na odmoru. Jedino gdje je Nedim drugačiji privatno su putovanja. U Velikoj Britaniji poseban osjećaj sreće i na neki način moja nagrada mi je sjesti u prvi voz iz Readinga i odvesti se negdje, i uživati u nerealno prelijepim prizorima ove zaista impresivne zemlje. Priroda, šuma, more – to su moje getaway lokacije, ali od svega preferiram obalu i more. Što se tiče ljudi koji vas okružuju, iskreno, nema ih puno. Većinu vremena provodio sam sam u BiH, ali u UK družim se većinom vremena sa Britancima i meni posebno dragim prijateljem iz Walesa, Colinom, s kojim često otvoreno i slobodno diskutujem o raznim temama, a pogotovo o poljoprivredi, ekonomiji i vremenu, jer su to domene koje su podudarne interesne tačke.
