Naime, abortus je u ovoj evropskoj zemlji od 1983. zakonom zabranjen čak i ako je do trudnoće došlo usljed silovanja, incesta ili je utvrđeno da plod ima malformacije. Kazna za ilegalni abortus je 14 godina zatvora, a u Sjeverenoj Irskoj čak i kazna doživotnog zatvora.
Prije pet godina, abortus je dozvoljen samo ako trudnoća ugrožava život majke. Sada, ukoliko bi Irci izglasali izmjene zakona, tamošnja vlada namjerava da legalizuje abortus do 12. sedmice trudnoće u svim okolnostima, a nakon toga uz dozvolu etičke komisije. Svi koji izađu na referendum se zapravo izjašnjavaju o tome da li su za ukidanje Osmog amandmana na Ustav, koji je na spanzi već tri i po decenije, a koji priznaje jednako pravo na život majke i nerođenog djeteta, što automatski abortus gura u ilegalu, prenosi BBC.
“Zakonom se može donijeti odredba o ukidanju trudnoće” – tekst je koji će, ukoliko Irska izabere “da”, zamijeniti postojeći član Ustava.
Irska i dalje ima jedan od najrestriktivnijih zakona o prekidu trudnoće u Evropi, a kampanja za ukidanje osmog amandmana – koji je na snazi od 1983. godine – uzela je maha u posljednjih nekoliko godina, podstaknuta novom generacijom feministkinja i sve većom potrebom za ravnopravnošću i pravima, ali i uspjehom referenduma o istopolnim brakovima 2015. godine, piše londonski Independent, a prenosi slobodnaevropa.org.
Najnovija inicijativa o ukidanju zabrane pobačaja posljedica je opšte liberalizacije u Irskoj, ali i padom uticaja Katoličke crkve, usljed brojnih skandala sa svešenicima koji su seksualno zlostavljali djecu, ali i zbog prikrivanja neželjene djece u crkvenim objektima. Ipak, glavni okidač za sve glasnije kritike postojećeg zakona je bila smrt mlade trudnice, prije šest godina, koja je umrla od sepse jer ljekari nisu htjeli izvesti pobačaj.
Savita Hallapanavar bila je trudna 17 sedmica. U bolnicu je došla zbog jakih bolova u leđima. Ljekarima je bilo jasno da je riječ o spontanom pobačaju, ali nisu intervenisali jer je srce djeteta i dalje kucalo. U međuvremenu je Savita dobila sepsu.
“Smrt Savite Halanppanavar bila je vjerovatno prekretnica u pogledima Iraca u vezi sa problemom abortusa”, rekao je Conor Pope, politički novinar The Irish Timesa, prenosi dnevnik.hr.
Sve ovo je dovelo do toga da desetine hiljada Irkinja godišnje odlaze na abortus u Englesku, Vels i druge evropske države. Procjenjuje se da ih oko 5.000 godišnje abortus obavi u Velikoj Britaniji, a neke ni tamo ne uspiju, jer doktori iz Irske ne žele da ustupe njihovu medicinsku dokumentaciju. U prilog tome ide i podatak da je Irska jedna od najkonzervativnijih evropskih zemalja, gdje je uticaj Katoličke crkve ipak i dalje ogroman.
Stoga ni političari dugo, a ni sada to skoro da i ne rade otvoreno, nisu željeli da se miješaju u pitanja zakona i abortusa. Tek kad je nedavno The Irish Times objavio rezultate ispitivanja javnog mnjenja, prema kojima je većina Iraca, njih 56 odsto, za ukidanje zakonske zabrane abortusa, neki vodeći političari su uskliknuli da će podržati promjene ustava, s tim da ne postoji glasanje po tranačkom ključu, već vlastitoj savjesti i nahođenju. Procjene su da će stoga referendum i uspjeti, odnosno, očekivan je veliki odaziv uz većinsko “da”.
Više od četiri petine država članica Savjeta Evrope legalizovalo je abortus, a u 36 država od ukupno 40, je dopušten od 10 do 24 sedmice trudnoće. Irska je, na neki način, zemlja suprotnosti – ona koja je ozakonila istospolne brakove i u kojoj je premijer deklarisani homoseksualac i ona u kojoj je abortus zakonom zabranjen bez obzira na sve okolnosti. To bi se danas, ipak, moglo promijeniti.
Inače, Jugosloveni su 1974. godine, prenosi BBC News na srpskom, živjeli u jednoj od tri zemlje na svijetu koje su pravo na abortus uvrstile u ustav. Skoro pola vijeka kasnije, u manje-više svim bivšim jugoslovenskim republikama, o načinu tretiranja prava na abortus se često i bučno raspravlja.
