Kada se govori o najboljim školskim sistemima na svijetu, godinama se kao primjer navodila Finska. Međutim, posljednjih godina pažnju obrazovnih stručnjaka sve više privlači još jedna, mnogo manja evropska zemlja – Estonija.
Ova država sa nešto više od 1,3 miliona stanovnika već godinama ostvaruje rezultate koji je svrstavaju među najuspješnije obrazovne sisteme u Evropi. Na posljednjem velikom PISA testiranju, sprovedenom 2022. godine, estonski petnaestogodišnjaci ostvarili su rezultate iznad prosjeka OECD-a u sva tri područja – matematici, čitanju i prirodnim naukama.
Estonija je ostvarila 510 bodova iz matematike, 511 iz čitanja i 526 iz prirodnih nauka. Prosjek OECD-a iznosio je 472 boda iz matematike, 476 iz čitanja i 485 iz prirodnih nauka.
Među najboljima u Evropi
Posebno je zanimljivo koliko učenika uspijeva da dostigne barem osnovni nivo znanja. U matematici ga je dostiglo 85 odsto estonskih učenika, u poređenju sa 69 odsto učenika u prosjeku OECD-a. U čitanju je osnovni nivo dostiglo 86 odsto učenika, dok je u prirodnim naukama to uspjelo čak 90 odsto učenika.
Estonija ipak nije broj jedan u svijetu. Na PISA testiranju 2022. godine Singapur je ostvario najbolje rezultate u sva tri područja, dok su posebno uspješni bili i Japan, Južna Koreja i drugi istočnoazijski obrazovni sistemi.
Ipak, Estonija se izdvaja kao jedan od najuspješnijih evropskih primjera. Šta onda rade drugačije?
Ocjene postoje, ali nisu jedini cilj
Suprotno ideji da najbolji školski sistemi jednostavno ukidaju ocjene, Estonija ima sistem ocjenjivanja. U osnovnim školama predviđena je skala od 1 do 5, pri čemu petica označava „vrlo dobar“, četvorka „dobar“, trojka „zadovoljavajući“, dvojka „loš“, a jedinica „slab“.
Međutim, zakon omogućava da se u prvom i drugom razredu osnovne škole koriste i opisne ocjene, bez brojčane vrijednosti.
Još je zanimljivije kako Estonci definišu svrhu ocjenjivanja.
Prema njihovom nacionalnom kurikulumu, ocjenjivanje ne služi samo tome da se utvrdi koliko je učenik naučio. Ono bi trebalo da podrži razvoj učenika, pruži mu povratnu informaciju, podstakne samostalno učenje i pomogne nastavniku da prilagodi svoj rad potrebama učenika.
Učenicima i roditeljima škole moraju najmanje dva puta tokom školske godine pružiti i pisanu povratnu informaciju o ponašanju učenika, uključujući njegovu pažnju i odnos prema radu.
Nastavnici imaju veliku slobodu
Jedan od važnih elemenata estonskog obrazovnog sistema jeste autonomija nastavnika i škola.
Najnovije OECD-ovo istraživanje TALIS 2024 pokazalo je da estonski nastavnici prijavljuju veću autonomiju u izvođenju nastave u odnosu na prosjek OECD-a. Direktori škola takođe navode snažnu uključenost nastavnika u donošenje odluka o kurikulumu, nastavi i drugim školskim politikama.
Drugim riječima, država određuje šta bi učenici trebalo da znaju i koje kompetencije treba da steknu, ali nastavnicima ostavlja značajan prostor da sami odluče kako će do tih ciljeva doći.
Nije riječ samo o peticama
Estonski nacionalni kurikulum posebno naglašava i formativno vrednovanje – praćenje napretka učenika tokom samog procesa učenja.
Jedan od alata može biti, na primjer, portfolio u kojem se čuvaju učenički radovi, ali i analize i povratne informacije. Cilj je da učenik ne dobije samo konačnu ocjenu, već da razumije šta već zna, gdje griješi i šta treba da uradi kako bi napredovao.
Upravo je to važna razlika u raspravama o tome jesu li ocjene dobre ili loše.
Estonski primjer ne pokazuje da je za dobre rezultate potrebno ukinuti ocjene. Pokazuje da ocjena može biti samo jedan dio mnogo šireg sistema praćenja i podrške učeniku.
Ni estonski sistem nije savršen
Estoniju ipak ne treba idealizovati.
Rezultati PISA testiranja iz 2022. godine bili su slabiji nego 2018. godine u matematici i čitanju, dok su u prirodnim naukama ostali približno na istom nivou. U odnosu na 2012. godinu povećao se i udio učenika koji ne dostižu osnovni nivo znanja.
Ipak, čak i nakon tog pada, estonski učenici ostali su značajno iznad prosjeka razvijenih zemalja.
Zbog toga se Estonija danas često izdvaja kao posebno zanimljiv evropski primjer. Njeni dobri obrazovni rezultati nisu ostvareni jednostavnim ukidanjem ocjena ili testova, već kombinacijom jasnih obrazovnih ciljeva, kvalitetne povratne informacije učenicima i velike profesionalne autonomije nastavnika.
