Kada je posljednji put viđena živa, Guari je skupljala drva za potpalu, jer je zbog menstruacije trebalo da spava van kuće, u hladnoj kolibi. Nikada se nije probudila.
Prema navodima policije, Guari je najnovija žrtva sujevjerne tradicije u ruralnom Nepalu, prema kojoj su za vrijeme menstruacije žene “nečiste” i ne smiju dirati hranu, muškarce, stoku ni religijske ikone. Pronađena je mrtva 8. januara i izgleda da se ugušila jer je zapalila vatru u kolibi kako bi se ogrijala. U Nepalu, jednoj od najsiromašnijih azijskih zemalja, desetine žena i djevojaka je posljednjih godina umrlo zbog ove tradicije koja opstaje i pored kampanja aktivista i vladinih napora da je ukine.
Nepal je zabranio ovu praksu 2005. godine, ali još uvijek postoje pojedini dijelovi zemlje koji je upražnjavaju, kao Surket i Ačam, odakle je vjerovatno i potekla. Ovakvi rituali često se smatraju benignim, a njeni sljedbenici ih slijepo prate nesvjesni da je tradicija koju čuvaju vijekovima unazad zapravo surova podjela polova.
Ovo se može primijetiti u Riši Pančami, manifestaciji koja se održava u Katmanduu, a podsjeća na ženu koja se reinkarnirala u prostitutku zato što nije poštovala pravila. Ona grijehe može oprati tako što će se mazati kravljom balegom i mokraćom 365 puta. Ova praksa vlada i među obrazovanim ženama koje je smatraju bezopasnom tradicijom koja će im olakšati život privremenim razdvajanjem polova. I porodica posljednje žrtve ove tradicije je bila relativno obrazovana i dobrostojeća.
“To je ono što me ljuti. Čak i ljudi koji sebe vide kao vrlo sofisticirane i edukovane i kultivisane, i dalje ovo rade”, kaže aktivistkinja Radha Paudel.
Guari, koje je imala 22 godine, je, kažu, bila talentovana mlada žena. Njena porodica kaže da je podučavala nepismene žene čitanju dok je i sama bila u srednjoj školi, kao i da je noću šila haljine. Sanjala je da se preseli u glavni grad Katmandu i radi kao krojačica. Živjela je u selu u zapadnom Nepalu sa muževljevom porodicom koja je držala radnju. Njen suprug, policajac u Katmanduu, kaže da nikada nije tjerao ženu na chhaupadi već da je ona insistirala na tome jer su žene u tom dijelu Nepala to godinama radile.
Chhaupadi na nepalskom jeziku znači “znak drveta”, a žene koje imaju menstruaciju često spavaju sa kravama ili kozama u kolibama prekrivenim slamom. Mnoge bivaju silovane ili umru od izloženosti hladnoći ili toploti. Tako je i trinaestogodišnja Sarashvati Bisvokarma zbog menstruacije prvi put protjerana na jednu sedmicu u šupu koja je jedva dovoljno velika da u njoj legne.
“Ne smijem da se kupam niti da jedem meso i mliječne proizvode. Kada sam gladna, majka me pozove na vrata šupe i doda mi hranu”, objasnila je djevojčica.
Nepalska vlada je prošlog ljeta izglasala zakon kojim se ukida praksa protjerivanja žena u posebne barake ili kolibe za vrijeme menstruacije, uz obrazloženje da je to “diskriminacija i neljudsko postupanje”. Za one koji to čine predviđene su novčane kazne od 25 evra te tromjesečna robija. Međutim, zakon ima grejs period kako bi se ljudi privikli na nova pravila i sankcionisanje će krenuti tek u avgustu.
“Kako bi se lokalne vlasti informisale o zakonu, zabrana će se provoditi postepeno. Iduće godine organizovaćemo kampanju s ciljem upoznavanja građana i vlasti s njegovim odredbama”, izjavio je Krishna Bhakta Pokharel, koji je vodio parlamentarnu sjednicu na kojoj je izrađen zakon.
Devetnaestogodišnja Tulasi Shahi, iz zapadne nepalske pokrajine Dailekh, je umrla od posljedica ugriza zmije otrovnice dok je boravila u izolaciji u jednoj šupi. Prethodno je petnaestogodišnja Nepalka umrla strašnom smrću, ugušivši se pošto su je članovi porodice zatvorili u šupu bez ventilacije. Takođe, jedna četrnaestogodišnjakinja se nasmrt razboljela dok je bila prognana u šupu, ali joj niko nije smio pomoći.
Ministarstvo obrazovanja Nepala nada se da će podići svijest o higijeni u toj zemlji. Zahvaljujući kampanjama humanitarnih organizacija kao što je UNICEF, situacija se polako popravlja, pa sada pojedine žene umjesto u šupi borave u posebnoj prostoriji koja se nalazi u sklopu kuće.
