Pod rediteljskom palicom braće Čepmen i Meklejn Vej (Chapman i Maclaine Way) saga od šest epizoda donosi i rijetke intervjue sa bivšim članovima kulta i komšijama iz Oregona te snimke sa ranča koji se prostire na 80.000 jutara.
U dokumentarcu se govori i o grupnom seksu, drogama, podmetanju požara, pa čak i o ubistvu, no jedan od najšokantnijih aspekata bi moglo biti to da je globalna komuna Rajneeshpurama sagrađena na pojavi intenzivne grupne terapije i meditacije, vrste potrage za samopoboljšanjem koja danas nije daleko van dometa.
Krajem prošle godine, njujorška grupa za samopoboljšanje “Nxivm” je završila u medijima nakon što su njeni članovi otkrili da su bili žigosani, ucjenjivani i da su se suočavali sa fizičkim kaznama zato što nisu poštovali svoje “gospodare”. Taj izvještaj je uznemirujući primjer zbog kojeg se mnogi ljudi pitaju kako da identifikuju kada će i kako pomalo mutna ideja o “samopomoći” prouzrokovati više štete nego dobroga.

“Samopomoć je postala još jedan oblik samokritičnosti, a mi ipak teško možemo odrediti kada to postaje toksično zato što izgleda dobro u pantalonama za jogu ili na Instagramu”, izjavila je za “Vogue” Denijel La Port (Danielle LaPorte), motivaciona govornica i autorka knjige “Bijela vrela istina” (“White Hot Truth”), koja govori o kompulsivnoj potrebi društva da postane aspirativno.
Za razliku od brige o samima sebi (izbjegavanje pića i provođenje mirne večeri) samopomoć (taj često nedostižan lov za ličnim razvojem) može izazvati osjećaj zavisnosti, konkurentnosti i iscrpljenosti – beskrajni proces od sedam koraka koji se bavi svim lošim navikama ili negativnim mislima koje se ušunjaju u vaš mozak.
Napravite spiskove. Meditirajte. Pogledajte unutra. Idite dublje. U najmanju ruku, to može biti nešto čime ćete sebi najmanje pomoći. U najgorem slučaju može biti potpuno destruktivno, stvoriti klizavu padinu koja vas može dovesti do niskog samopouzdanja i nimalo zdravih navika, uticaja, pa čak i, kako ovaj dokumentarac dokazuje, ljudi.
Dakle, da li je moguće da se vozite tim neprekidnim vozom za poboljšanje, a da iz njega ne ispadnete? Veliki pokret protiv samopomoći smatra da to nije moguće. Svend Brinkmen (Svend Brinkmann), profesor psihologije u Danskoj i autor knjige „Budite odlučni: Oduprite se ludilu samopoboljšanja“ („Stand Firm: Resisting the Self-Improvement Craze”) tvrdi da je za vas bolje da se fokusirate na samokontrolu, mir uma, dostojanstvo i osjećaj dužnosti. Drugim riječima – da prihvatite sebe onakvima kakvi jeste i ono što imate umjesto da konstantno razvijate i adaptirate unutrašnjeg samog sebe.
“Ove vrline donose dublji osjećaj ispunjenosti nego površinski fokus na stalni razvoj i transformaciju. Na primjer, umjesto da bježite od negativnosti, pregledajte je, pa čak i ako je u pitanju vaša smrtnost. Zauzvrat, više ćete cijeniti život. Ignorišite samokritični unutrašnji glas”, izjavio je profesor Brinkmen za“Vogue”.
Denijel nudi pragmatičniji način – radite na samopoboljšanju sve dok vas ne počne opterećivati. Pitate se kako?
“Identifikujte svoje namjere tako da znate da se pokušavate poboljšati iz ispravnih razloga. Zapitajte sami sebe želite li mjesečno pročitati dvije knjige iz zadovoljstva ili da biste napisali izvještaj u vidu statusa na Facebooku?’ Kao drugo, nikada ne potcjenjujte jasnoću koja dolazi sa povremenim gušenjem drugih glasova i nepoštivanjem pravila. Otkrićete da vam se život ne raspada kada slušate svoj glas”, objasnila je Denijel.
I kao treće, Denijel ističe da uvijek osporavate svoje učitelje.
“Ako posjećujete trenera ili terapeuta, pobrinite se da budete sigurni da je to neko ko ne traži da stalno radi s vama”, izjavila je Denijel, čiji se koncept čini dijametralno suprotnim od bilo koje grupe koja zahtijeva neprekidno članstvo, pa čak ima i šifre poslušnosti.
Dodatni bodovi su, kako je objasnila Denijel, ako vaš terapeut pripada novim praktičarima koji vjeruju u svjesnost – praksu života u sadašnjosti i angažovanje u vašem trenutnom iskustvu umjesto života u prošlosti ili koristi alternativna sredstva kao što su kognitivna bihejvioralna terapija, zvučna terapija ili joga, što dokazano smanjuje stres i povećava nivoe hormona kao što je kortizol.
“Koga god da viđate ta osoba mora biti motivisana da vas odmjerenim tempom pomjeri naprijed prema vašim ciljevima. Treba željeti da vas izliječi i pomogne vam da nastavite svojim putem, a ne suprotno”, naglasila je Denijel.