Dok su lokacije poput Pariza, Barcelone, Rima često pretrpane i skupe, na drugom kraju turističke mape nalaze se destinacije koje godišnje posjeti tek nekoliko hiljada ljudi, a među njima su Kiribati, Maršalska Ostrva, Niue, Mikronezija te ostrvo Montserrat.
Putovanja, bilo poslovna ili turistička, danas predstavljaju neizostavan dio savremenog života i važan su pokretač ekonomije u mnogim državama širom svijeta. Najveći broj turista i dalje privlače zemlje poput Francuske, Španije i Sjedinjenih Američkih Država, dok se među gradovima posebno izdvaja Bangkok, koji godišnje posjeti oko 22 miliona ljudi. Na drugom mjestu nalazi se Pariz s više od 19 miliona međunarodnih dolazaka.
Ipak, paralelno s masovnim turizmom, postoji i druga strana globalnih putovanja – destinacije koje ostaju izvan glavnih turističkih tokova. Razlozi za to su brojni: geografska udaljenost, visoki troškovi putovanja, nedovoljno razvijena infrastruktura, ali i percepcija sigurnosti ili političke stabilnosti. Posebno su pogođene male otočne države u Pacifiku, do kojih je često teško i skupo doći.
Stručnjaci naglašavaju kako manji broj posjetilaca ne znači nužno i slabiji turistički doživljaj. Naprotiv, mnoge od najmanje posjećenih zemalja nude netaknutu prirodu, manje gužve i autentičnije iskustvo, često po nižim cijenama u odnosu na popularne destinacije.
Prema podacima Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija, titulu najmanje posjećene zemlje na svijetu nosi pacifička otočna država Kiribati. Ova zemlja imala je svega približno 2.000 posjetilaca u 2022. godini, što je značajan pad u odnosu na period prije pandemije. Razlozi uključuju posljedice covida, ograničenu infrastrukturu, ali i sve izraženije klimatske promjene.
Kiribati, uprkos tome, nude izuzetne prirodne ljepote. Morski ekosistemi privlače ljubitelje ronjenja i netaknute prirode, dok je zaštićeno područje Phoenix ostrva uvršteno na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Ipak, dolazak u ovu zemlju ostaje izazovan zbog ograničenih i neredovnih avionskih linija.
Pored Kiribata, na listi najmanje posjećenih nalaze se i Maršalska Ostrva, koja su prije pandemije imala tek nekoliko hiljada turista godišnje, a danas se još uvijek oporavljaju. Ova ostrva poznata su po bogatoj morskoj flori i fauni, ali i historiji povezanoj s Drugim svjetskim ratom i nuklearnim testiranjima.
Među rijetko posjećenim destinacijama je i Niue, samoupravna ostrvska država u slobodnoj asocijaciji s Novim Zelandom, koja se ističe upravo odsustvom masovnog turizma. Posjetioci ovdje ne nailaze na gužve, saobraćajne čepove niti užurban način života, već na prirodni mir i jednostavnost.
Mikronezija, smještena između Maršalskih Ostrva i Palaua, nudi sličan spoj prirodnih ljepota i historijskih lokaliteta, uključujući olupine brodova iz Drugog svjetskog rata.
S druge strane, karipsko ostrvo Montserrat predstavlja primjer destinacije čiji je turizam ozbiljno pogođen prirodnim katastrofama. Nakon razorne erupcije vulkana 1995. godine, veliki dio zemlje je napušten.
