Nakon objave Trampove pobjede, stanovništvo je ostalo šokirano, uplašeno, ali i razočarano. Bar tako društvene mreže kažu. Međutim, da stvari nisu tako crne kako se čine na prvi pogled, svjedoče tri žene iz naše priče. Izabrane da budu senatorke, zakonodavke, ali i guvernerke, svaka ponaosob predstavlja određeni iskorak u društvu, ali i pravima žena. Zato smo odlučile donijeti priču iz drugog, manje vidljivog ugla o ženama, koje su uspjele započeti proces promjena nabolje. Prva od njih je Ketrin Kortez Masto, prva Latinoamerikanka izabrana za Senat.
Ona će biti prva Latinoamerikanka koja je ikad došla u Senat, nakon što je pobijedila svog oponenta republikanca. Izjavila je kako ovo nije njena pobjeda, već pobjeda naroda, do koje su došli svi zajedno. Onase i prije zalagala za multikulturalnost i podršku različitostima u svim sferama, a sada će se time i u praksi baviti. Iako će Republikacni činiti većinu u Senatu, ona je obećala fer i snažnu borbu, bez obzira na uslove koje Tramp i njegovi odabranici postave.
Unuka meksičkog imigranta, provela je dvije godine kao Nevadina glavna tužiteljica, tokom kojih je promijenila zakonske regulative kako bi smanjila proizvodnju metamfetamina u državi. Tokom svoje kampanje zadobila je simpatije Hilari Klinton, Baraka i Mišel Obame, kao i Džoa Bajdena. Prije dolaska na poziciju izjavila je da će se fokusirati na donošenje sveobuhvatne reforme imigracija, koja je zaista neophodna.
Znala je da niko drugi ne zna taj posao bolje od nje same, koja zna kako je biti imigrant. Njen djed je iz Meksika, a upravo od njega je naučila kako je boriti se za nešto. Vjeruje da bi on bio veoma ponosan na nju da zna kako je prva izabrana Latinoamerikanka za Senat. Jednako bi mogli biti i stanovnici Somalije, jer je Ilhan Omar, prva Somalijka koja je odabrana kao zakonodavka u Americi.
Ona je tridestčetverogodišnja muslimanka, koja je kao izbjeglica postala prva somalijka koja je izabrana, nakon što je pobijedila republičkog oponenta i postala predstavnica Minesote. Došla je kao dijete koje je izbjeglo nakon građanskog rata u Somaliju. Provela je četiri godine u izbjegličkom kampu, prije nego je imigrirala sa porodicom sa dvanaest godina. Danas je ona majka troje djece i direktorica Ženske organizacione mreže, koja se bavi osnaživanjem žena iz Afrike. Svoju je pobjedu okarakterisala kao početak novih promjena. Cilj joj je promovisati prave vrijednosti i različitosti u ovom distriktu, kao i biti šampionka sa njima i zbog njih.
U Minesoti se nalazi mnogo izbjeglica iz Somalije koji su došli sa znanjem koje nemaju gdje primijeniti jer nemaju podršku i odobravanje društva. Međutim, Tramp je izjavio kako se mnogi od njih pridružuju Isisu i šire svoje ekstremističke poglede širom svijeta.
Sada je taj čovjek koji je otvoreno pozivao na zabranu ulaska muslimana u zemlju predsjednik, a Omar će se boriti više nego ikada kako bi podržala imigrante i zaštitila ih. Kao što je navela u svom govoru, ona je znak da će se barijere srušiti i ljudi prihvatiti bez obzira na razlike. Nastaviće izgradnju stabilnijeg i naprednijeg društva, gdje će svi imati jednake mogućnosti i prilike. A upravo za to zalagaće se i Kejt Braun, prva guvernerka koja je otvoreno priznala svoju pripadnost LGBTI zajednici.
Ona se prvi put kandidovala na ovogodišnjim izborima i izabrana je kao guvernerka u Oregonu. Kao profesorica na Willamette univerzitetu, Braun je izjavila kako se brine kako bi mogla izgubiti svoj posao ako prizna da je biseksualne orijentacije. Udala se za supruga 1997. godine, ali je odlučila javno izaći i reći kako voli i žene. Ona nije prva LGBT osoba koja se našla na mjestu guvernera, jer je prije nje guverner Nju Džersija Džim Mekgrejv 2004. godine otkrio da je gej. Međutim, on je to otkrio kada je došao na poziciju, dok je ona prva koja je to otkrila i prije same kandidatre i izbora. Što znači da je prva koja je uspjela pobijediti, uprkos saznanju o tome da je biseksualne orijentacije.
“Ne možeš biti ono što ne možeš vidjeti”, izjavila je nedavno. A upravo zato želi omogućiti mladima da vide da je sve moguće. “Ako mogu biti uzor mladim ljudima da shvate kako su njihovi životi vrijedni življenja, onda je moja kandidatura vrijedna”. Ona se ujedno zalaže i za kreiranje automatskog glasačkog izbornog sistema, širenje državnih izvora čistog goriva, kao i implementaciju širokog transportnog finansiranja.
Ove žene su uspjele izboriti se ne samo za svoja mjesta, već i marginalizovane grupe u Americi, čime će zasigurno biti nasuprot izabranog predsjednika. Kolika će cijena njihove kandidature i glasa i borbe biti, ostaje da vidimo. U međuvremenu se možemo nadati da će osobe sličnih pogleda na svijet, ali i manjine u društvu biti izabrane i kod nas na pozicijama koje zaista donose odluke i imaju moć da mijenjaju okruženje. Društvu je potrebno mnogo više ovakvih žena.
