Želite da smanjite stopu kriminala? Povećajte minimalni dohodak.
Ovaj argument je iznesen u izvještaju koji je objavilo Vijeće ekonomskih savjetnika Bijele kuće. U njemu se tvrdi da su se kaznene politike usmjerene na oštre kazne, za protekle tri decenije, pokazale kao nedjelotvorne i neučinkovite. Ponekad su bile čak i kontraproduktivne.
Izvještaj o rezultatima istraživanja pokazuje da duže kazne nisu samo nedjelotvorne kao sredstvo odvraćanja, nego često povećavaju vjerovatnoću ponavljanja pojedinog krivičnog djela. U nedavno objavljenom članku, procjenjuje se da povećanje prosječne dužine zatvorske kazne od 10% odgovara smanjenju od 0 do 0,5% stope maloljetničkih hapšenja. Dakle, rezultat gotovo ravan nuli. Nedavna studija, takođe, pokazuje da svaka dodatna godina kazne uzrokuje prosječno povećanje broja budućih okrivljenih od 4% do 7%.
Istraživači koji stoje iza ovog izvještaja smatraju da treba promijeniti pristup ovom problemu. Da bi se nastavilo sa smanjivanjem stope kriminaliteta, koji je u stalnom padu od devedesetih godina prošlog vijeka, donosioci odluka moraju razmišljati o vanzatvorskim mjerama. Oni su prikazali najcitiranije podatke sugerišući da bi povećanje policijskih snaga i pristup obrazovanju bio od pomoći.
U prijedlogu ove malo manje ortodoksne politike, autori tvrde da bi brzo podizanje minimalnog dohotka takođe učinilo čudo. U izvještaju se navode statistički podaci iz Biroa za pravosuđe, koji procjenjuje da bi podizanje minimalnog dohotka sa 7.25 na 12 dolara na sat u 2020. godini moglo uzrokovati smanjenje stope kriminaliteta od 3% do 5%. S druge strane, potrošnja još 10 milijardi dolara na zatvorski sistem povukla bi stopu kriminala na dole od 1% do 4%, a pri tome, za razliku od prve mjere, imala bi negativne efekte po budžet. I tu nije riječ o malim ciframa: izbor između prve i druge mjere izbor je između osam do sedamnaest milijardi dobiti i osam milijardi “minusa”, kada je o neto društvenoj dobiti riječ.
Ideja je da bi se uticanjem na materijalnu sigurnost, čiji nedostatak često tjera ljude na zločin, dobio djelotvorniji način podsticanja i daleko veći rezultati kada je o pridržavanju zakona riječ. Bilo bi efikasnije uticati na ljude i odvratiti ih od krivičnog djela nego ih stavljati u zatvor nakon što ga počine.
Uticaj na stopu kriminaliteta | Neto društvena korist od smanjenja kriminala | |
Povećanje troškova zatvorskog sistema od 10 milijardi dolara (ili povećanje od 12%) | Smanjenje od 1% do 4% | -8 milijardi do + jedna milijarda |
Porast minimalnog dohotka na 12 dolara po satu u 2020. godini | Smanjenje od 3% do 5% | +8 milijardi do + 17 milijardi |
Djelotvornost, naravno, nije jedini razlog koji ide u korist povećanju dohotka u odnosu na povećanje najvećeg zatvorskog sistema u svijetu. Primjer analize koju su uradili Amerikanci, koji čine 5% svjetske populacije, a pri tome se u njihovim zatvorima nalazi 20% zatvorenika cijelog svijeta, daje empirijsku osnovu za zaključak da humanost ne samo da ne isključuje efikasnost i efektivnost, već im i doprinosi. Ovo je još jedan način da se tvrdi da ulaganje u ljude nudi daleko veću korist od kažnjavanja, kako za pojedince, tako i za cijelo društvo.