Sve veći fokus na korigovanje nedovoljne zastupljenosti žena u vodećim muzejima i galerijama već, navodno, pomaže da se umanji ovaj raskorak.
“Kako se jednakost u aukcijskim cijenama poboljšala, slike ženskih umjetnika su postale znatno bolja investicija u posljednjih nekoliko godina”, naglašava jedan od koautora, dr Marko Navone (Marco Navone), asistent na Univerzitetu Tehnologije u Sidneju.
Istraživanja su pokrila 1,9 miliona aukcija umjetnina u 49 zemlje u periodu od 1970. do 2016. godine. A zaključak je da se “djela žena prodaju manje jer su njihovi kreatori, dakle, žene”.
Disparitet koji su zapazili je veći u zemljama u kojima je i veći stepen nejednakosti polova uopšte. U Švedskoj, koja ima najveći stepen jednakosti, ženski umjetnici imaju primat.
Tim se, doduše, fokusirao na sekundarno umjetničko tržište, jer tu umjetnici ne učestvuju aktivno u njemu. Na taj su način mogli da izoluju kulturološke uticaje na potražnju umjetnina koje su kreirale žene.
Testiranje kulturološke pristrasnosti
Nakon što su odbacili faktore poput pristupa odgovarajućoj edukaciji, razlikama u stilu, tehnici, subjektima i biologiji, naveli su: “Ne postoji dokaz da žene proizvode umjetnost koja je sistematski manje privlačna ljubiteljima umjetnosti. Od kada je polni disbalans u akcijskim cijenama veći u zemljama u kojima je znatnija nejednakost polova, raspravljamo da li se on reflektuje kao kuturolški faktor na ekonomske iznose za žene umjetnice”.
Grupa je testirala ideju kulturološke pristrasnosti tako što su pred 2.000 ljudi stavili slike koje potpisuju i muškaraci i žene, koje su nasumično etiketirane kao one koje su naslikali muškarci i one koje su naslikale žene. Kada su ljudi mislili da je slike djelo neke žene, dali su joj manji rejting, nego onoj za koji su mislili da je djelo muškarca. Dakle, kada je slika bila djelo muškarca, ali je etiketirana kao djelo žene, bila je ocijenjena manje nego pak ona koju je kreirala žena, ali je pod muškom etiketom.
Autori tvrde da će veće izlaganje i prepoznavanje ženskih umjetnika promijeniti percepciju njihove umjetnosti i samim tim poboljšati njihov nastup na aukcijama.
U Australiji, Del Ketri Barton (Del Kathryn Barton) – jedna njena slika je i naslovna u ovom tekstu – uživa veliku popularnost i dominira listom najplaćenijih živućih umjetnica u toj zemlji. Njena do sada najvrijednija slika, Of Pollen, koja je prodata za 378.200 $ ove godine, stavlja je među top 10 umjetnika (oba pola), i to na 8. mjesto.
O najplaćenijim umjetnicima današnjice detaljinije pročitajte OVDJE.
