Žene nisu unazađene samo zbog rodnog raskoraka u platama, već i zbog toga što su u većini zemalja neki poslovi zakonom rezervisani samo za muškarce. Ženama su ti isti poslovi zabranjeni.
Izdanje publikacije “Žene, biznis i zakon” Svjetske banke za 2018. godinu se fokusiralo na zakonska ograničenja za zapošljavanje žena i otkrilo je da ovaj “rodni jaz pri zapošljavanju” postoji u 104 od 189 ekonomija širom planete.
- U 40% svih pregledanih ekonomija ženama se zabranjuje rad u određenim industrijama (uključujući rudarstvo, građevinu i prevoz)
- U 30% njih im nije dozvoljeno da rade poslove koji se smatraju opasnim, napornim ili “moralno neprikladnim”
- U 15% njih ženama se zabranjuje da rade iste noćne sate kao i muškarci
Ukupne brojke pokazuju da to znači da se za više od 2,7 milijardi žena pravno ograničava da imaju iste mogućnosti zaposlenja kao i muškarci.
Na sljedećoj mapi plavom bojom su označene zemlje u kojima nema ograničenja po pitanju zapošljavanja žena. Narandžastom bojom su označene zemlje u kojima vrijedi barem jedno ograničenje po pitanju zapošljavanja žena.
U izvještaju se navodi slučaj Svetlane Medvedeve, Ruskinje čija je ambicija bila da postane kapetanica broda i zbog toga je proučavala navigaciju. Diplomirala je kao navigatorka da bi joj jedan potencijalni poslodavac rekao da je prema Uredbi broj 162 kapetan broda jedan od 456 poslova u Rusiji koji se smatraju isuviše napornim, štetnim ili opasnim za žene.
Svetlana je tužila kompaniju, ali je sud utvrdio da je, kao što je i predviđeno tim propisom, zaštita njenih reproduktivnih prava bila važnija od njenog prava na izbor posla.
Svetlana je dobila “ne” od cijelog pravosudnog lanca u Rusiji. Tek nakon što je UN Komitet za eliminaciju diskriminacije žena stao na njenu stranu ruski Okružni sud se u septembru 2017. godine složio s tim da je bila diskriminisana. Međutim, sud nije naredio spornoj kompaniji da zaposli Svetlanu ili da joj sve to nadoknadi, a Uredba broj 162 je ostala na punoj snazi u Rusiji.
“The Economist” je kreirao mapu koja daje uvid u neke od specifičnih ograničenja u izabranim zemljama.
U kategoriji “moralno neprikladni” se nalazi sljedeće:
- Ženama u Argentini je zabranjeno da destiluju ili prodaju alkohol
Primjeri koji se nalaze u kategoriji “naporni”:
- Ženama na Gvineji je zabranjen rad sa određenim čekićima.
- Žene u Rusiji ne mogu voziti vozove.
- Žene u Moldaviji ne mogu voziti autobus koji ima više od 14 sjedišta.
- Ženama u Bangladešu je zabranjeno da rade pod vodom.
- Ženama u Kazahstanu nije dozvoljeno da sijeku, vade drob ili deru kožu stoke.
- Žene u Angoli možda neće raditi na proizvodnji gasa.
Ovo mora biti “preopasno” za žene (naročito u pogledu njihovog reproduktivnog kapaciteta):
- Ženama u Egiptu je zabranjeno da rade sa đubrivima, insekticidima i hormonima.
- Žene u Bjelorusiji ne mogu raditi sa pesticidima.
- Žene u Kini za vrijeme menstruacije možda neće obavljati poslove u hladnoj vodi.
- Ženama u Azerbejdžanu nije dozvoljeno da rade sa kanalizacijom.
I na samom kraju, neka noćna ograničenja:
- Ženama u Nigeriji nije dozvoljeno da noću rade u plinari.
- Žene u Bahreinu noću možda neće instalirati električnu energiju.
- Žene u Maleziji ne mogu cestom, šinama, po vodi ili kroz vazduh prevoziti robu ili putnike.
Neka ograničenja se primjenjuju u većem dijelu Afrike, ali ne i u graničnoj zoni koja se prostire od Južne Afrike do Kenije. Isto važi i za veći dio Azije, ali ne i za Indoneziju ili Laos. Neka ograničenja važe i u većem dijelu Južne Amerike, ali ne i u Paragvaju, Peruu, Kolumbiji i Surinamu.
Najzrelije ekonomije nemaju ograničenja za zapošljavanje žena, ali i tu postoje izuzeci – posebno u Francuskoj, Češkoj i Sloveniji.
