Japan
Djeci u Japanu se daje jedno ime i jedno prezime, osim u slučaju članova carske porodice koji imaju samo ime. Osim nekoliko izuzetaka očigledno je koja su imena, a koja prezimena, bez obzira na redoslijed kojim su data. Postoji nekoliko hiljada “imena kanji” i “obično korištenih karaktera” u upotrebi za davanje imena bebama i samo ova zvanična kanji mogu da se koriste za imena. Cilj je da se Japancima obezbijedi lako pisanje i čitanje svih imena. U ovoj zemlji je takođe zabranjeno davati imena koja se mogu smatrati neprikladnim.
Odbijena imena: Akuma, što znači “đavo”.
Danska

Danska ima veoma striktan Zakon o ličnim imenima, kako bi se djeca zaštitila od čudnih imena koja odgovaraju mašti njihovih majki i očeva. Roditelji mogu da biraju sa liste od 7000 prethodno odbrenih imena od kojih su neka za djevojčice, a neka za dječake. Ukoliko želite svom djetetu dati ime koje nije na toj listi, morate da dobijete posebno odobrenje lokalne crkve, a ime tada razmatraju vladini zvaničnici. Kreativni izgovori najčešćih imena se u većini slučajeva odbijaju. U Zakonu je navedeno da djevojčice i dječaci moraju imati imena koja ukazuju na njihov pol, da se prezime ne može koristiti kao ime, te da će neobična imena možda biti odbijena. Od otprilike 1100 imena koja se razmatraju svake godine 15-20% njih je odbijeno. Osim toga, postoje i zakoni koji štite rijetka danska prezimena.
Odbijena imena: Ejnus (Anus), Pluto (Pluto) i Manki (Monkey).
Odobrena imena: Bendži (Benji), Džiminiko (Jiminico), Moli (Molli) i Fi (Fee).
Island

Islandski komitet za davanje imena je osnovan 1991. godine. Riječ je o grupi koja odlučuje o tome da li će ime biti prihvaćeno. Ukoliko roditelji žele svojoj djeci dati ime koje nije u Nacionalnom registru osoba, mogu tražiti odobrenje i platiti proviziju. Ime mora proći nekoliko testova prije odobrenja. Treba biti sastavljeno isključivo od islandskih slova i gramatički mora odgovarati jeziku. Takođe je potrebno voditi računa o tome da li će to ime “sramotiti” dijete u budućnosti i koliko će se dobro uklopiti sa islandskim tradicijama. Mora imati genitivni kraj ili biti prethodno usvojeno. Osim toga, moraju biti rodno određena i niko ne može imati više od tri lična imena.
Prezimena na Islandu obično prate i zanimljive tradicije. To nisu porodična imena, već prije očeva, a ponekad majčina i u njima se nalazi dio prezimena te osobe, kao i očevo ime. Ako je ocu ime Erik (Erik), onda će njegov sin nositi prezime Erikson (Eriksson) – Erikov sin. Kćerkino prezime bi glasilo Ericsdóttir (ili Erikova kćerka). Ponekad se desi da postoji pravo porodično ime na Islandu koje se prenosi sa generacije na generaciju. No, to je uglavnom slučaj u porodicama koje potiču iz drugih zemalja ili u porodicama gdje u jednom trenutku usvojeno porodično ime.
Odbijena imena: Ime Herijet (Harriet) je odbijeno zato što se ne može spojiti u islandskom jeziku, a Dankan (Duncan) zato što slovo C ne postoji u islandskom jeziku.
Odobreno ime: Bambi (Bambi).