Upravo zbog toga je vrijeme da saznate više o heroinama za koje dosad niste čuli, a trebali biste, a Lola magazin vam u dva nastavka donosi priče o njima.
Andre d Jong (Andrée de Jongh), žena koja je spasila stotine savezničkih vazduhoplovaca koji su bježali od nacista

Andre, ili kako su je mnogi zvali Dede (Dédée) je bila žena koja je formirala liniju “Comet” koja je savezničkim vazduhoplovcima pomogla da bezbjedno prijeđu okupiranu Belgiju i Francusku i preko Pireneza stignu do Španije i Gibraltara.
Sa samo 24 godine Dede je spasila 118 od skoro 700 muškaraca u svojim misijama. Kada su je na kraju uhvatili priznala je nacistima sve što je radila sa Pokretom otpora, ali joj oni nisu vjerovali zato što je bila mlada i poslali su je u koncentracioni logor.
Kada ju je britanski zamjenik konzula pitao kako je sve to uopšte radila, Dede mu je odgovorila: “Snažna sam kao i muškarac. Djevojke u graničnoj zoni privlače manje pažnje nego muškarci”.
Dede je kasnije imenovana za groficu Belgije i dobila je medalju “George”.
Marta Gelorn (Martha Gellhorn) je ušla u istoriju kao ratna dopisnica

Marta je prvo postala slavna zbog svog kratkog braka sa književnikom Ernestom Hemingvejem (Ernest Hemingway). Međutim, ona sama je uradila stvari koje zaslužuju priznanje.
Dobro je poznata njena izjava da ne želi biti “fusnota u nečijem tuđem životu”. Marta je bila “legendarna novinarka koja je postavila presedan kao jedna od prvih ratnih dopisnica”.
Izvještavala je iz cijelog svijeta, uključujući i Aziju i Evropu i radila je posao koji se tada više smatrao muškim. Fotografisala je, pisala novinske članke i romane i značajno je doprinijela svjetskoj istoriji. U današnje vrijeme se Marta slavi jednom godišnje kada izvanredni novinari dobiju nagradu koja nosi ime po njoj.
Alekzendra Dejvid – Nel (Alexandra David-Néel) se ušunjala na Tibet kako bi naučila više o Budizmu i kulturi tajne zajednice

Alegzendra je postala poznata po tome što je putovala u najzabačenije dijelove svijeta što bilo veoma neobično za ženu u tom vremenu. Posjećivala je mjesta koja su stranim turistima bila zabranjena i ohrabrivala je ljude da i oni dođu na istok.
Njeni romani su dugo bili izvor inspiracije novim putnicima, a njeni opširni komentari o inače nepoznatim kulturama su popularni i dan danas.