Obavljanje više zadataka u isto vrijeme, jedna je od osobina na kojoj muškarci često zavide ženama. Prirodno predodređene za dobro snalaženje u dinamičnoj, poslovnoj atmosferi, žene u BiH se sve češće odlučuju na preduzetništvo i pokretanje poslovnih inicijativa.
Zanimljiv je podatak da BiH ima više preduzetnika od Hrvatske i Njemačke, te da su porodične firme među najvećim poslodavcima u našoj zemlji. Baveći se granom privrede koja se najbrže razvija, najveća privatna IT firma u BiH, kompanija LANACO iz Banjaluke, odavno je prerasla granice naše zemlje.
Počeci ove kompanije više su nego skromni. Osnovana je 1990. godine u jednoj od baraka na Paskulinoj ciglani u Banjaluci, te zapošljavala samo pet ljudi. Odrastajući zajedno sa preduzećem, djeca vlasnika imala su priliku vidjeti koliko su energije, truda i posvećenosti njihovi roditelji uložili u temelje kompanije i ucrtavanje puta kojima će se LANACO kretati. Sada, nakon četvrt vijeka i mnogo selidbi, ova kompanija dobila je svoj stalan dom u Banjaluci. Uselivši se u svoj Tehnološki centar u kome na kreiranju softverskih rješenja posljednje generacije radi više od 280 radnika, uloge u ovoj porodičnoj kompaniji značajno su izmijenjene.
PR menadžer kompanije LANACO i najmlađi član porodice, kćerka Nina Kremenović, za magazin LOLA govori o izazovima sa kojima se porodična preduzeća susreću, te položaju žena u pretežno muškom IT svijetu.
Kompanija LANACO jedno je od najstarijih i najuspješnijih porodičnih preduzeća u BIH. Koliko je zahtjevno uskladiti porodicu i posao, posebno ukoliko se to dvoje prepliće?
S obzirom da sam u prethodnom periodu i sama postala roditelj, te sam stekla potpuniji uvid u različite segmente poslovanja LANACO-a, mogu vam reći da nimalo nije jednostavno uskladiti porodicu i posao. Dodatno, kada se uzme u obzir da je LANACO porodično preduzeće, odnos porodica-posao dobija još jednu dimenziju. Odrasla sam sa LANACO-om, zajednom smo prošli faze odrastanja i s vremenom sam ovo preduzeće krenula doživljavati kao još jednog člana porodice, i želim mu samo najbolje. Kao što sam već ranije spomenula, ove dvije relacije se često prepliću i nastojim iz toga iskoristiti one najpozitivnije segmente. Porodica pruža vjetar u leđa, motivaciju, ali i kritiku kada je to potrebno. Na taj način ste u mogućnosti dobiti realnu sliku sebe i uloge koju imate u preduzeću. Svi problemi su rješivi kada porodica kao baza uspjeha stoji čvrsto iza vas.
Prošle godine ste pristupili Elite programu Londonske berze, koji je namijenjen perspektivnim preduzećima iz Evrope, a moguće je postati član samo na osnovu preporuke. To je velika čast, ali i obaveza i odgovornost za LANACO. Koja su vaša iskustva, koliko su vam radionice do sada pomogle da dodatno razvijete svoju kompaniju?
Ovo iskustvo je neprocjenljivo za našu kompaniju i mi ga posmatramo u dvije dimenzije. Prva, koja je svakako biznis logična, je usmjerena na kreiranje novog internog kvaliteta u upravljanju LANACO-m, koji odslikava globalno najprihvatljivije modele i procedure neophodne za ostvarivanja izvrsnosti u svim segmentima poslovanja. Druga dimenzija je okrenuta ka značaju koji transfer znanja ove kategorije ima za individualni razvoj svakog zaposlenog, ali i za podizanje opšteg nivoa usvojene poslovne prakse na nivou cijele naše zemlje. Zato naše učešće u Elite programu treba posmatrati i kroz prizmu šire podrške opštem privrednom napretku BiH u vremenu koje je pred nama.
„Elite program pomaže kompanijama koje se ističu po svojim poslovnim rezultatima i prepoznatom razvojnom kapacitetu da se što kvalitetnije pripreme za izlazak na globalnu pozornicu. Kako bi LANACO, ali i ostali učesnici dostigli globalni nivo poslovne ekspertize, Londonska berza je kreirala cijeli niz radionica i tematskih panel diskusija koje realizuju poznata imena iz svijeta ekonomije, među kojima su profesori sa Harvarda, LSE i ESCP-a.“ Nina Kremenović
Žene u IT sektoru nisu česta pojava, istraživanja pokazuju da u ovoj oblasti u BiH radi samo 25% žena. Kakvo je stanje u kompaniji LANACO po tom pitanju?
Svakako imena kao što su Ada Augusta Lovelace i Grace Hopper, su najbolji primjer da u IT industriji žene imaju veliki prostor za razvoj i promociju svojih dostignuća.
Kada spominjemo našu zemlju i okruženje, iskustva LANACO-a govore u prilog povećanju učešća žena u IT-u. Možemo se pohvaliti da je u LANACO-u broj žena veći od prosjeka koji ste naveli, te žene u našoj kompaniji čine 35% zaposlenih. Matematički, njihov doprinos se može ocijeniti sa trećinom uspjeha koji je LANACO do danas ostvario. Ako posmatramo porodicu, tu je rezultat neriješen – 2:2. Sigurna sam da i po ovom parametru možemo poslužiti kao veoma dobar primjer neke mnogo šire priče, koja se u osnovi svodi na problemsko pitanje: „Da li veće učešće žena u kompanijama može donijeti razliku na tržištu?“ Sve do sada me je potpuno uvjerilo u to da je odgovor više nego pozitivan.
Vjerujem da će u narednim godinama broj žena u IT industriji dodatno porasti, s obzirom na povećanje interesovanja ženske studentske populacije za profesije bliskim tehnologiji.
Nedavno ste podržali projekat koji se tiče IT obuke za djevojčice. Imamo li dovoljno takvih edukacija na raspolaganju?
LANACO podržava već nekoliko godina zaredom Međunarodni dan djevojčica u IKT-u, Girls in ICT Day, koji se tradicionalno održava posljednjeg četvrtka u aprilu. Ove godine događaj će se održati 27. aprila u LANACO Tehnološkom centru, gdje je naša kompanija partner Gender centru – Centru za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske, koji je ujedno i organizator. Jedan od glavnih ciljeva ove manifestacije je da osnaži djevojčice kroz jednake mogućnosti učešća u informaciono-komunikacionim tehnologijama. Paralelno, sve djevojčice koje budu učestvovale na događaju će imati prilike da se upoznaju sa raznovrsnim poslovima koji se danas susreću u IKT-u i čuju na koje načine se njihovi talenti mogu primijeniti u ovoj industriji.
U kom dijelu IT industrije vidite najviše prostora za razvoj?
IT industrija spada u jednu od najmlađih grana svjetske privrede, ali je ona danas postala nezamjenljiv dio naših života. Veoma je teško zamisliti da bez njenog doprinosa moguće ostvariti vidljiv napredak u bilo kojoj grani privrede. Čak i tradicionalno relativno izolovani segmenti poput sporta, kulture i umjetnosti su danas u značajnoj mjeri zavisni od IT-ja. Zbog toga je pravi izazov dati tačan odgovor. Zahvaljujući procesu digitalne transformacije, sama industrija se jako brzo mijenja. Vjerujem da nećemo pogriješiti ako pretpostavimo da je prostor za razvoj moguć u domenu softvera, društvenih mreža koje zahvaljujući sve većem značaju fenomena Big Data mogu preći u forme društvenih platformi, te Cloud konceptu koji zapravo sa ove distance predstavlja budući dom IT-ja. Ovdje bih još pomenula fenomen poznat kao Internet of Things (IoT) koji donosi potpune promjene u dosadašnje poimanje mjesta i značaja interneta u našim zivotima, ali i napredne koncepte kao što je maschine learning, te ultimativni izazov prepoznat u robotizaciji naše stvarnosti. Ono što je svakako jedino izvjesno u, složićete se, potpuno nestabilnoj globalnoj ekonomiji je to da ako negdje postoji prostor za razvoj u XXI vijeku, to je sigurno IT industrija.
[nextpage]
Porodična preduzeća razvijaju ekonomiju
Jedan od brojnih izazova sa kojima se susreću porodična preduzeća, jeste prepuštanje vođenja kompanije narednoj generaciji. Školovanje djece osnivača kompanije i njihovo postupno, plansko uvođenje u preduzeće je odličan primjer na koji način planirati sukcesiju, govori nam profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Saša Petković.
„U našoj zemlji ne postoji duga tradicija postojanja i funkcionisanja porodičnih preduzeća jer u prethodnom političko-ekonomskom uređenju biti preduzetnik nije bilo široko društveno prihvatljivo zanimanje. Svijetli primjeri su Lanaco i Podrumi Vukoje. Porodična preduzeća su veoma bitna za razvoj naše ekonomije, jer se radi o preduzećima u kojima se prožimaju porodični i ekonomski ciljevi i kao takva su stabilna, fokusirana na razvoj i rast, od čega korist ima cijelo društvo“, navodi Petković.
Kompanije za koje svi znamo
Većina porodičnih preduzeća su po veličini mala i srednja preduzeća, ali su neka od njih velika i nadaleko poznata.
„Recimo, to su Levi Straus, FIAT, Ford Motors, Johnson & Johnson, Heineken, BMW, Washington Post, New York Times… Neka porodična preduzeća su veoma stara i imaju dugu tradiciju, kao grupa Kodornija, međunarodno priznatih proizvođača vina iz Španije, čiji se početak rada vezuje za 1551. godinu i koju danas vodi osamnaesta generacija iste porodice“, kaže Petković.
