Istraživanja su pokazala da su kognitivne sposobnosti povezane s povoljnim društvenim okolnostima, što pak ima veze s boljim zdravljem. No autori ističu da psiholozi smatraju da postoji i izravna veza između kognitivnih sposobnosti i ponašanja povezanog sa zdravljem
Autori u uvodu ističu da rezultati studije sugeriraju da složenost odluke o vakcinisanju može pojedincima s nižim kognitivnim sposobnostima otežati razumijevanje dobrobiti vakcinisanja. Stoga preporučuju da se politike vakcinisanja učine što jednostavnijima i poticajnijima. Kao efikasnu mjeru predlažu automatsko, neselektivno naručivanje svih pacijenata na vakcinisanje iako je ono dobrovoljno.
UVJERAVANJE PODACIMA NIJE DOVOLJNO
U uvodu u studiju tim ističe da je primarni alat politike za okončanje pandemije covida-19 u većini zapadnih zemalja bio postizanje visoke stope vakcinisanja što je brže moguće, piše Index.hr.
No, dok su mnogi pojedinci s oduševljenjem iskoristili priliku za vakcinisanje, drugi su bili sporiji, a značajan dio ih se suzdržao od vakcinisanja, čime su izložili sebe i druge nepotrebnom riziku od teške infekcije covidom-19. To sugeriše da je pristup po principu ‘prema svima jednako‘ u kojem su se strategije promicanja vakcinisanja temeljile na informacijama, kakav su usvojile mnoge zemlje, bio učinkovit jer je uglavnom rezultirao visokom i brzom stopom vakcinisanja u velikom dijelu populacije. Međutim, takođe sugeriše da je bio neefikasan za manji, ali još uvijek značajan dio populacije, ističu naučnici.
Tu treba imati na umu da je u Švedskoj vakcinisano čak 81.1% populacije.
Istraživanja su pokazala da su kognitivne sposobnosti povezane s povoljnim društvenim okolnostima, što pak ima veze s boljim zdravljem. No autori ističu da psiholozi smatraju da postoji i izravna veza između kognitivnih sposobnosti i ponašanja povezanog sa zdravljem.
VAKCINISANJE PROTIV COVIDA-19
Kada je riječ o vakcinisanju protiv covida-19, treba odvagnuti nekoliko prednosti i nedostataka koje nije lako procijeniti. To su, među ostalim, rizik od zaraze, rizik od posljedica bolesti, rizik od nuspojava cjepiva, koristi od cijepljenja za druge te potencijalne prednosti čekanja na više informacija.
Istraživanja su pokazala da su kognitivne sposobnosti pozitivno povezane s različitim oblicima ponašanja u vezi sa zdravljem u područjima prevencije, zaštite i brige. Naime, niži rezultati na testovima kognitivnih sposobnosti konzistentno se povezuju s većom učestalošću bolesti i prijevremenom smrću, što uključuje i covid-19.
U novoj studiji autori su analizirali kako su kognitivne sposobnosti povezane s time vakcinišu li se pojedinci protiv covida-19 te može li pojednostavljivanje odluke o vakcinisanju pružanjem prethodno zakazanih termina za vakcinisanje (politika s automatskim uključivanjem pacijenata) ublažiti razlike u ponašanju prema cijepljenju.
GOLEM UZORAK
Kako bi to ostvarili, naučnici su koristili švedske podatke za 750.381 muškaraca i 2703 žene u dobi od 42 do 59 godina u 2021. godini. Informacije o njihovom vakcinisanju protiv covida-19 povezane su s njihovim rezultatima na testovima kognitivnih sposobnosti koje su polagali oko 18. godine u sklopu postupka obveznog vojnog regrutiranja u Švedskoj za muškarce i dobrovoljnog za žene. Rezultati testova rangirani su na skali u kojoj je minimum označen s 1, maksimum s 9, a prosjek s 5.
INTELIGENTNI SE BRZO ODLUČUJU NA VAKCINISANJE
Rezultati studije pokazali su da su kognitivne sposobnosti pozitivno povezane s brzim vakcinisanjem protiv covida-19, u razdoblju od 360 dana nakon početka kampanje vakcinisanja.
Primjerice, u skupini s najvišim rezultatima kognitivnih sposobnosti stopa vakcinisanja od 80% postignuta je nakon 50 dana, a u skupini s najnižim nakon 180 dana.
REZULTATI POTVRĐENI MEĐU TISUĆAMA BLIZANACA
Štoviše, istraživanje je utvrdilo da je veza izuzetno robusna, odnosno da je ostala snažna čak i kada su znanstvenici analizu proveli na uzorku od 3375 parova blizanaca kako bi kontrolirali moguće čimbenike smetnje, odnosno kako bi potvrdili da veza nije uzrokovana socioekonomskim karakteristikama, kao što su obrazovanje, prihodi, bračni status, roditeljstvo i sl.
Budući da blizanci doživljavaju slično okruženje u maternici, dijele roditelje i odgoj, obično idu u istu školu i pod utjecajem su istih skupina vršnjaka tijekom odrastanja, njihovim uključivanjem u studiju isključuju se mogući utjecaji brojnih socioekonomskih faktora.
POTICAJNA MJERA POMAŽE I SMANJUJE RAZLIKE
Autori su na kraju procijenili regionalne politike u Švedskoj u vezi s korištenjem unaprijed zakazanih termina za vakcinisanje, odnosno s automatskim nasumičnim pozivanjem svih pacijenata na vakcinisanje, neovisno o njihovoj iskazanoj volji da se vakcinišu. Jednostavnijim riječima, svi pacijenti dobili su automatski pozive da se dođu vakcinisati, iako je njihova odluka hoće li to učiniti ili ne i dalje ostala dobrovoljna.
Rezultati su pokazali da takva jednostavna politika znatno povećava prihvaćanje vakcinisanja, posebno među osobama s nižim kognitivnim sposobnostima, tako da su se u stopi vakcinisanja gotovo izjednačili s osobama s visokim kognitivnim sposobnostima koje nisu bile podvrgnute takvoj politici.
Autori zaključuju da bi, s obzirom na to da su osobe s nižim kognitivnim sposobnostima relativno osjetljivije na mnoge zdravstvene rizike, uključujući infekciju covidom-19, takva politika vjerojatno rezultirala velikim dobicima u blagostanju za tu skupinu.
Njihovi nalazi takođe impliciraju da bi pandemija vjerojatno završila ranije, s manje izgubljenih života i nižim troškovima za društvo, da su se svi cijepili onako brzo kao osobe s visokim kognitivnim sposobnostima.
