Godinu iza nas, osim masovnih kolaboracija svijeta poznatih i svijeta mode, je obilježio masovni egzodus kreativnih direktora modnih kuća. Uz smrt nekih velikana, pljačke i tužbe, pri vrhu poslovne sfere modne industrije je na samrti i jednakost.
Iako na modu gledamo kao na kreativnu sferu u kojoj netko nešto dizajnira i pokušava oduševiti publiku i kritičare, nerijetko zaboravljamo da je ona zapravo jedna velika industrija. Na tome možemo zahvaliti poslovnim gigantima poput Bernarda Arnaulta i Francoisa Henryja Pinaulta koji su krajem osamdesetih počeli ulagati u modne kuće kao što bi netko ulagao u dionice ili naftne rafinerije.
Dok je to neupitno podiglo modnu industriju na puno veću razinu od obiteljskih trgovina koje su grcale u dugovima, jednako je tako utjecalo i na njenu kreativnu stranu. Primat je stavljen na pronalazak one zlatne kombinacije kreativnosti koja može generirati novac, dok su sanjarenje i konceptualnost u modi postali prava rijetkost.
Početkom ove godine smo se oprostili od dizajnera koji je usitinu bio modni sanjar i vizionar. Paco Rabanne je bio španjolski dizajner koji je svoju karijeru započeo udarcem u metalni gong koji je nerijetko postajao nosivi komad. Coco Chanel ga je opisala ”metalurgom, a ne dizajnerom”’, te je uistinu ostavio neizbrisiv trag u modi koja je danas itekako otvorena nekonvencionalnim materijalima poput metala.
Njegova debitantska kolekcija ”12 nenosivih haljina” mu je zaradila poziciju dizajnera nakita u Givenchyju, Dioru i Balenciagi, te ulogu kostimografa za kultni film Barbarella. Među prvima je zapošljavao modele različitih rasa, što je u ono doba bilo nečuveno, te će ostati zapamćen kao jedan od najvećih modnih revolucionara.
Legendary space age fashion designer Paco Rabanne has died today.
The designer was 88 years old. pic.twitter.com/XlZyJsshZw
— F. (@yourbaldmother) February 3, 2023
Samo nekoliko mjeseci nakon smo se oprostili od još jedne izuzetno značajne figure u modnoj povijesti. Mary Quant je bila samouka dizajnerica koja je djelovala u istom periodu kao i Rabanne, no revoluciju je napravila na svoj način. Jedna od prvih predstavnica Mod pokreta i predvodnica ‘youthquakea’, a njene kreacije inspirisane plesačima i popularnim muzičarima tog doba su otvorile vrata slobodnijoj modi.
Definisala je siluete šezdesetih i ranih sedamdesetih godina, a upravo se njoj velikim dijelom pripisuje izum mini suknje. Kratke suknje i kompleti na tregere su je lansirali u svjetsku popularnost, a nezaboravne su i beretke s logom tratinčice su obilježile gotovo sve generacije do novog vijeka.
Revolucionarna je, na svoj način, bila debitantska kolekcija pjevača Pharrella Williamsa za Louis Vuitton sredinom ove godine. Prošle je godine njegovo preuzimanje uloge kreativnog direktora nakon vizionara Virgila Abloha potresla modni svijet, te se od njegove kolekcije očekivalo zaista puno.
Pharrell je kroz karijeru nekoliko puta sarađivao s Louis Vuittonom na liniji naočala i tenisica, te s Chanelom, Monclerom i mnogim drugim modnim kućama. Njegova je prva kolekcija prošla relativno korektno, s obzirom da je više bila remix kolekcija radova prijašnjih kreativnih direktora, od Marca Jacobsa do Abloha.
Celebritizacija modne industrije je na nikad većem nivou, a njegova trenutna pozicija potvrđuje upravo to. Ako ništa drugo, dobili smo vrijednog protivnika trendu tihog luksuza – kultnu Speedy torbu izraženu od dijamanata i krokodilske kože.
View this post on Instagram
Da celebritizacija mode dolazi po svoje žrtve je dokaz i brend Lanvin. Kreativni direktor Bruno Sialeli, koji potpisuje popularnu Lanvin Cat torbu s ručkom u obliku mačke, ove je godine zamijenjen programom Lanvin Laboratory koji će svake sezone predstaviti kolekciju nekog gostujućeg dizajnera, nerijetko poznate osobe van svijeta mode.
Ipak, Sialeli nije jedini koji je ove godine izgubio fotelju na vrhu modne industrije. Kultni dizajner Tom Ford je ove godine svoj modni brend prodao kozmetičkom gigantu Estée Lauderu, te je otišao uživati u prijevremenoj penziji na svom teksaškom ranču. Jeremy Scott je ove godine napustio Moschino nakon više od jednog desetljeća zabavnih i kreativnih kolekcija, a istu je sudbinu ove godine dočekala Sarah Burton, nasljednica legendarnog Alexandera McQueena. Nakon tri godine su svoje pozicije napustili Matthew Williams u Givenchyju i Gabriela Hearst u Chloé. Ovogodišnji rekorder je bio Ludovic de Saint Sernin koji je svoju poziciju u brendu Ann Demeulemeester napustio nakon nepunih šest mjeseci rada i samo jedne kolekcije.
View this post on Instagram
Ko su im nasljednici? Izuzev u slučaju brenda Chloé, gdje je mjesto kreativne direktorice zauzela Chemena Kamali, većina su bijeli muškarci. Na problematičnost firmi i konglomerata koji u većini slučajeva zapošljavaju rasno homogene kreativne timove su ukazali mnogi modni entuzijasti na društvenim mrežama, a njihova negodovanja su na kraju potvrdile i službene statistike portala Vogue Business.
Prema njihovom indeksu modnih firmi, od 33 pozicije kreativnih direktora u 30 najznačajnijih brendova trenutka, samo je osam žena i četiri osobe različitih rasa. Uprkos raznim kampanjama koje redom tematiziraju rasnu, rodnu i seksualnu jednakost, sam vrh poslovnog dijela modne industrije i dalje dominiraju muškarci bijele rase.
creative directors of brands under fashion conglomerates:
LVMH:
– 22% white women
– 16% men of color
– 0% women of color
Kering:
– 0% women and/or poc
Puig:
– 0% women and/or poc
* one genderfluid cd: harrison reed
Richemont:
– 0% women and/or poc (as of gabriela hearst exit)
— chloe (@chloeikennedy) October 3, 2023
Krađa mjesta odličnim kreativnim direktoricama nije bilo jedino modno otuđivanje ove godine, posebno kada je u pitanju Balmain. Samo desetak dana prije početka pariške sedmice mode za kolekcije proljeća 2024., oružani pljačkaši su napali dostavni kombi na putu s jednog pariškog aerodroma prema centru francuske metropole.
U tom se kombiju, na nesreću Oliviera Rousteinga i cijelog Balmain tima, nalazilo preko 50 total lookova koji su trebali biti prikazani na nadolazećoj sedmici mode. Rousteing se povodom toga oglasio na Instagramu, rekavši kako će dati sve od sebe da rekreiraju sve kombinacije u svojih nekoliko ateljea.
Bez obzira na ogromnu količinu stresa, Balmain je predstavio usitinu spektakularnu, šarenu kolekciju koja je bila u skladu s Rousteingovim dotadašnjim radom. Njegov neuništiv, konzistentan i dugogodišnji rad nije uspjela spriječit ni oružana pljačka.
View this post on Instagram
Iako privatni detektivi i policija nisu uspjeli dovesti ove modne antagoniste pred lice pravde, moda je uprkos tome i ove godine punila naslove raznim tužbama. Dugogodišnja tužba između sportskog giganta Adidasa i američkog dizajnera Thoma Brownea je ove godine konačno dočekala svoj kraj.
Podsjećamo, brend s tri crte je još davne 2007. godine odlučio presaviti tabak i na sud dovesti Brownea zbog njegove četiri. Jedan od Browneovih redovnih dizajnerskih elemenata su četiri crte na bočnim stranama sakoa, hlača, čarapa i mnogih drugih komada. Thom Browne takođe ima logo s tri crte u bojama američke zastave.
Adidas je u tome vidio prijetnju svom vizualnom identitetu i registrovanom zaštitnom znaku, te su odlučili podići tužbu. Zbog proširenja Browneovog asortimana na sportsku odjeću, ove su godine podigli još nekoliko tužbi. Sud u New Yorku je odlučio u korist Thoma Brownea, rekavši kako Adidas ”ne može posjedovati crte”. Međutim, Adidas očigledno ne spava mirne duše, te je za vrijeme pisanja ovog pregleda godine izašla vijest kako iznova tuže brend Thoma Brownea.
View this post on Instagram
Ovu je godinu obilježila propast NFT umjetnina, a tako i NFT mode koja se tokom pandemije činila kao budućnost. Takvu budućnost, posebno zbog Hermesa, nećemo dočekati. Hermes je na sudu dobio Masona Rothschilda, autora NFT projekta ‘MetaBirkin’. Po samom naslovu projekta možete zaključiti kako se radi o digitalnim Birkin torbama koje su se prodavale po jednakoj ili većoj cijeni kao one prave.
Hermes je, dobivši ovu tužbu, postavio presedan i ograničenje mnogim NFT i AI kreatorima koji su se do tada bez problema mogli igrati sa zaštitnim znakovima. Mogu i dalje, u granicama umjetničke slobode i komentara, no ne smiju zarađivati na njima. Ovo je neupitno stalo na kraj mnogim NFT projektima, no umjetna inteligencija i kreiranje modnog sadržaja poput kampanja, gdje je Jacquemus ove godine bio među prvima, nas i dalje fasciniraju.
View this post on Instagram
Godinu završavamo naglim usporavanjem luksuza, padom vrijednosti i zarade mnogih velikih brendova i generalno lošim rezultatima u većini industrije. Ipak, možda je na pomolu nova renesansa kao na početku devedesetih. Konglomerat Kering je ove godine od misteriozne katarske firme Mayhoola otkupio 30 % dionica Valentina, te do kraja desetljeća namjerava preuzeti većinu brenda. S takvim konstantnim i naglim promjenama, možda konačno dođe i neka dobra.
View this post on Instagram
