Poređenje cijena između Hrvatske i bogatijih država je uveliko olakšano uvođenjem evra, a stanovnici Hrvatske su bili neprijatno iznenađeni kada su shvatili da su neki proizvodi, pa i cijele kategorije proizvoda, skuplji u Hrvatskoj nego, na primjer, u Sloveniji ili Njemačkoj.
Ta tema je bila posebno popularna u prvoj polovini 2023, a od tada se sporadično pojavljuje. Najnoviji primjer je zgražavanje jer je cijena stolice u njemačkoj IKEA-i više nego upola manja od cijene iste stolice u trgovini istog trgovca u Hrvatskoj.
Temu je pokrenula Facebook stranica “Halo, inspektore” objavom “Uspoređujemo cijene jednog IKEA-inog proizvoda u različitim državama u EU i van nje. I, začudo, Hrvatska je po cijeni od 218 € OPET najskuplja. Pitanje potrošača glasi: Jesmo li kao građani Republike Hrvatske zaista postali ‘ovce za šišanje’? Po ovome izgleda da jesmo.”
Upit o tome poslat je i IKEA-a Hrvatska, na šta je odjel odnosa s javnošću odgovorio: “Prilikom ulaska na neko tržište, osnove za određivanje cijena su situacija na tom tržištu, što uključuje poreze i druga davanja, cijene energenata, logističke karakteristike, primanja građana, prisutnost konkurencije, kao i nabavne cijene koje nisu jednake za sva tržišta. Sve su to elementi koji u konačnici utječu i na finalnu cijenu proizvoda te su najčešći razlozi zbog kojih i u vrlo bliskim državama postoji odstupanje u cijenama proizvoda.”
Svi faktori koje je PR odjel naveo su opravdani, utiču na cijenu, ali čak ni zbirno ne mogu opravdati činjenicu da je jedan te isti artikl u Hrvatskoj više nego dvostruko skuplji nego u Njemačkoj, zemlji s puno većim platama, prenosi Index.hr.
Naprotiv, neki od faktora koje su naveli govore u prilog tome da bi cijena u Hrvatskoj trebala biti manja. Ali većina ide prema tome da cijena u Hrvatskoj bude veća.
“Porezi i druga davanja” su komplikovana tema jer je poreski sistem kompleksan i teško je tačno odrediti koliko se porezi prelivaju na cijenu. Okvirno se ipak može vidjeti u kojoj su zemlji veći porezi na prodaju/proizvodnju.
PDV je u svim državama EU glavni oblik oporezivanja te od njega država ubire najviše poreza. To je porez koji kompanije prebacuju na konačnog kupca, tj. građane, i direktno povećava cijenu proizvoda. Standardna stopa (postoje i umanjene) PDV-a u Njemačkoj iznosi 19 posto, što je čak ispod prosjeka EU. S druge strane, stopa PDV-a u Hrvatskoj je 25 posto, druga najveća u EU (Mađarska ima 27 posto).
PDV EU klasifikuje kao jedan od “poreza na proizvodnju”. U Hrvatskoj država godišnje prikupi takvih poreza u iznosu od 17.8 posto BDP-a, a u Njemačkoj 10.1 posto. Definitivno se može govoriti o tome da porezi više povećavaju cijenu proizvoda u Hrvatskoj nego Njemačkoj, ali to nije ni blizu dovoljno da se objasni razlika, dodaje Index.hr.
Cijena električne energije za preduzeća veća u Hrvatskoj
U zavisnosti od energenata, u Hrvatskoj su cijene ipak manje. Ali postoji izuzetak – električna energija. Cijena za domaćinstva je u Hrvatskoj manja, ali to nema uticaj na cijenu proizvoda u trgovinama.
Nije poznato široj javnosti, ali cijena električne energije za poslovne korisnike je u Hrvatskoj veća nego u Njemačkoj. To vrijedi za sve kategorije poslovnih subjekata po količini potrošene električne energije, od malih do velikih.
Logistika, tj. troškovi transporta u pravilu ne igraju odlučujuću ulogu u formiranju konačne cijene, ali sve zavisi od tipa proizvoda. Za stvari poput stolica, koje zauzimaju puno prostora pri transportu, uticaj troškova transporta je veći.
IKEA u Njemačkoj ima 55 trgovina, pa je logično da su luke u Njemačkoj među prvima u koje dolaze proizvodi iz prekomorskih zemalja. Čak i ako se radi o nekoj od razvijenih država EU ili o pošiljci iz same Švedske, Njemačka ima logističku prednost. Ta “ušteda” poništava manju cijenu goriva u Hrvatskoj jer je to u konačnici nebitno ako je put transporta veći za Hrvatsku nego za Njemačku.
Primanja građana sugerišu da bi ista stolica trebala biti jeftinija u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Prosječna plata u Hrvatskoj je, prema zadnjim podacima (novembar 2023), iznosila 1208 evra neto, u Njemačkoj oko 3200 evra neto.
Kada se gledaju prihodi po tipu domaćinsta, jer obračun neto plate zavisi od broja djece i izdržavanih članova, ostaje otprilike ista razlika. Pogledaju li se podaci o godišnjim neto prihodima domaćinstva s dvoje djece u kojem oba supružnika rade za prosječnu platu, u Hrvatskoj takav par godišnje zaradi 23.326 evra, a u Njemačkoj 75.011 evra (podaci se odnose na 2022.).
To jasno sugeriše da je uticaj na cijenu suprotan od razlike u cijeni koja se pojavljuje kod stolice IKEA-e, tj. da bi cijena trebala biti trostruko veća u Njemačkoj nego u Hrvatskoj, ako se izoluje samo taj faktor.
Konkurencija u Hrvatskoj puno slabija
Konkurencija je u njemačkim gradovima po veličini sličnim Zagrebu daleko veća, a da se ne govori na nivou cijele države. Veća konkurencija stvara pritisak prema manjim cijenama, pa izolovano utiče na to da su cijene u Njemačkoj manje.
Pravdanje nabavnom cijenom je neobično jer se može pretpostaviti da IKEA nabavlja istu stolicu od istog proizvođača, radilo se o Njemačkoj ili Hrvatskoj. Eventualna razlika može proizlaziti iz troškova transporta ako se ugovara dostava proizvoda od proizvođača direktno do određene trgovine ili pak svaka trgovina IKEA-e kupi svoje proizvode u tvornici proizvođača.
To ne zvuči kao uređen logistički lanac za jednu multinacionalnu kompaniju koja ima prodajne prostore u brojnim državama, ali ako odjel odnosa s javnošću IKEA-e Hrvatska tvrdi da je tako, onda možda postoji razlog.
Razlika u cijeni istih proizvoda u različitim trgovinama nije rijetkost, čak i kad se radi o istom vlasniku
Na konačnu cijenu utiče cijeli niz faktora, od internih, na koje kompanija ima uticaj (uređenost logistike i sposobnost menadžmenta), do onih na koje kompanija ne može uticati (npr. PDV). Na kraju će politika cijena ipak najviše zavisiti o jednostavnog pitanja: “Prodaje li se?”
Zbog toga različiti proizvodi mogu imati različite cijene među državama, kao i unutar iste države, čak i ako ne postoje drugi faktori koji sugerišu da bi razlika trebala postojati ili da bi trebala biti manja.
Sasvim je sigurno da, iako je stolica skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, cijeli niz proizvoda ima puno veću cijenu u Njemačkoj nego u Hrvatskoj u istoj trgovini.
To nije ništa neobično jer različite trgovine iste kompanije moraju imati određenu autonomiju kod određivanja cijena. Možda je jedan model posebno popularan kod kupaca u Hrvatskoj, a manje popularan u Njemačkoj.
Osoba koja određuje cijenu u njemačkoj IKEA-i će pokušavati smanjiti cijenu da bi zainteresovala kupce ako se proizvod slabo prodaje. Onaj ko određuje cijenu u Hrvatskoj istom proizvodu može povećati cijenu da bi maksimizirao zaradu po proizvodu.
Nema ništa prevarantski u tome što dvije trgovine u različitim državama imaju drugačije cijene, pa čak i kada neki faktori (npr. plate) sugerišu da bi razlika trebala biti u suprotnom smjeru od postojeće. Naravno, kupci imaju puno pravo poređivati i komentarisati razlike u cijenama, pa čak i vršiti pritisak da se razlika smanji (samo ne zakonskom prisilom).
Ali ne radi se ni o čijoj malicioznosti, pravoj pljački, krivici uvođenja evra ili nekom drugom razlogu koji nema veze s cjenovnom politikom. Uostalom, IKEA nije jedina u Hrvatskoj koja prodaje stolice, pa revoltirani imaju puno pravo kupovati kod konkurencije, dodaje Index.hr.
