SPF (sun protection factor) oznaka kaže koliko zaštite od sunca nam neko sredstvo osigurava. Naučnici testiraju SPF nekog sredstva na dijeliću kože i uspoređuju ga sa potpuno nezaštićenom kožom.
SPF mjeri koliko je ultraljubičastog zračenja, kratkih, nevidljivih sunčevih talasa potrebno da bi pocrvenjela koža namazana sredstvom sa SPF-om i nezaštićena koža.
Na primjer, ako ćete bez zaštite dobiti opekline za 10 minuta, SPF 30 će vam omogućiti da bezbrižno ostanete na suncu 300 minuta.
Sredstvo treba nanosti ponovo svaka dva sata jer se znojimo.
Zaštita se ne povećava linearno. SPF15 blokira oko 93 posto ultraljubičastih zraka, SPF 30 blokira 97 posto. Sa SPF 50 postići ćemo zaštitu od 98 posto, a SPF 70 blokira manje od jedan posto više. Uopšteno se preporučuje SPF 30.
Nisu samo ultraljubičaste zrake problem
To ipak ne znači da ne biste trebali uzeti viši faktor. Ljudima osjetljive kože možda pomogne i ovo maleno povišenje faktora. Puno ljudi ne nanosi dovoljno faktora, pa ako se koristi viši SPF, može se koristiti nešto manje sredstva.
Evropski faktori nisu jednaki američkima. Naš faktor 15 do 20 odgovara otprilike američkom faktoru 40 do 50. Dakle, kupite li američku kremu faktora 20, to je evropski 8.
SPF nije jedina stvar o kojoj treba brinuti kod izlaganja suncu. SPF mjeri samo sposobnost blokranja ultraljubičastih zraka UVB. Naučnici su prije smatrali da jedino ultraljubičasto zračenje izaziva karcinom kože. No, postalo je jasno da su i UVA zrake od kojih dobijemo tako lijepu boju, opasne.
Manje su intenzivne ali češće i dublje prodiru u kožu. Treba zato odabrati sredstvo za zaštitu širokog spektra ili ostajemo ranjivi na UVA zrake.
Zbunjujuće oznake na ambalaži
Nemojte nikako miješati različita sredstva sa različitim faktorima zaštite jer se može dogoditi da kompromitiraju jedan drugoga. Možete prekinuti hemijski proces zaštite koji štiti da ne izgorimo.
Koristite sredstva sa SPF redovno, ne samo na godišnjem odmoru, na plaži, i za sunčanih dana. Izlaganje kože suncu rezultira borama, starenjem kože, oštećenjima od sunca, a UV zračenje je rizični faktor karcinoma kože. Čuvajte se i za oblačnih dana.
Već duže vrijeme sredstva za zaštitu od sunca nose oznake “sunblock” ili “waterproof” što daje utisak da sredstvo potpuno blokira sunce i da ostaje na koži bez obzira na to koliko smo u vodi i koliko se znojimo. Američka agencija za lijekove zahtijeva da naljepnice sadrže korisnije informacije bez stvari koje nas mogu zbuniti.
Što je najvažnije kod izbora sredstva
Evo nekoliko stvari koje je važno znati kod izbora sredstva za zaštitu od sunca. Riješite se starih sredstava. Takvo sredstvo može trajati 3 godine ali samo ako nije izlagano visokim temperaturama.
Ne morate kupovati sredstva sa zaštitnim faktorom višim od 30, zaštita neće biti bolja. Koristite radije šešir i odjeću da se dodatno zaštitite od sunca.
Sada se prodaju proizvodi koji kažu water-resistant, otporno na vodu. Na njima mora jasno stajati koliko dugo štite nakon što su bili vodi ili izloženi pojačanom znojenju.
S obzirom na to koliko često plivate, mora se nanovo nanositi u prosjeku svakih 40 do 80 minuta. Kada se sunčamo koža apsorbira i UVA i UVB zrake. UVB su glavni uzrok da izgorimo na suncu. UVA zrake izazivaju prerano starenje kože i bore. Obe vrste mogu dovesti do karcinoma kože.
Iako se sprej čini lakšim za nanošenje, bolji je losion
Današnja sredstva moraju biti širokog spektra i imari oznake da štite od oba zraka, ultraljubičastih A i ultraljubičastih B zraka. Ne kupujte sredstva koja kombinuju zaštitu od sunca i insekata. Sredstvo za zaštitu od sunca treba nanositi često, a repelent ne. Kupite odvojene proizvode.
Radije izaberite losion umjesto spreja. Čini vam se da je sprej lakši ipak je teže znati da li ste pokrili cijelu kožu. Osim toga, uvijek postoji zabrinutost koliko smo toga spreja udahnuli i koliko je štetno. Nanosite sredstva prije izlaska na sunce. Prije nego što obučete odjeću ili kupaći kostim.
Sigurnost pojedinih sredstava je upitna. To uključuje sadržaj oksibenzona, retinoida i nanočestica. Američka akademija za dermatologiju ne smatra da su sredstva štetna, puno je štetnije izlaganje suncu. Opekotine od sunca u djetinjstvu mogu povisiti rizik karcinoma kože u kasnijem životu.
